Majstori vokalne pirotehnike i pjevači velike izražajnosti

Kastrati – nekadašnji virtuozi operne scene, 3/3

  • Nicola / Niccolò Antonio Giacinto Porpora (17. kolovoza 1686. – 3. ožujka 1768.) talijanski skladatelj i učitelj pjevanja barokne ere„Kastrati su bili muškarci sa ženskim glasovima. Prije razvoja glasa, mutacije, u dobi od šest, sedam godina bili su kastrirani kako bi zadržali visoki dječji glas. Odlazili bi na školovanje u jedan od četiriju konzervatorija u Napulju, učili su glazbu, ali i druge predmete kao što je filozofija, te su postajali ne samo odlični pjevači nego i kulturne osobe. Bili su i odlični glazbenici. To je temeljno. Dobar kastrat nije bio samo majstor tzv. vokalne pirotehnike, nego i pjevač velike izražajnosti. Konkretno, Porporina je škola bila snažno povezana uz ekspresiju. Kastrati su u pravilu bili odlični pjevači, ali i vrlo inteligentne i obrazovane osobe koje su govorile nekoliko jezika. Danas je za pjevačice velik izazov pjevati taj repertoar. Govorimo o muškarcima sa ženskim glasovima koji su u prvom redu ipak bili muškarci, s velikim mogućnostima i fizičkom snagom, te s velikim dahom u plućima. Imali su veći kapacitet pluća od žena. Zato je pjevati taj repertoar za žene danas velik izazov, ali lijep izazov. Imali su dug dah, mogli su na jednom dahu otpjevati i trideset taktova. Znali su dozirati dah, a to je najvažnije. Kažu da je Farinelli mogao zadržati ton cijelu minutu a da ne udahne. Kažu, ali ne znamo sigurno. Može biti. Za muškarca nije nemoguće zadržati ton jednu minutu. Za ženu je to nemoguć pothvat.” – rekla je slavna talijanska mezzosopranistica Cecilia Bartoli (1966.) koja se bavila umjetnošću pjevanja kastrata i objavila CD i DVD s naslovom Sacrificium .

    Gaetano Majorano, Caffarelli (12. travnja 1710. – 31. siječnja 1783.) talijanski kastratKastrati su potekli iz škole Nicoloa Porpore. Slavni napuljski skladatelj, utemeljitelj Napuljske pjevačke škole, Nicola ili Niccolò Porpora (1686-1768) bio je i najveći učitelj pjevanja svojega doba, autor pedesetak opera s briljantno tretiranim vokalnim dionicama, obrazovan ne samo u glazbi nego i u latinskoj i talijanskoj književnosti, pjesnik, koji je govorio francuski, njemački i engleski, profesor na konzervatoriju. Njegovi su učenici bili slavni kastrati ali i velike primadone kao i skladatelj Joseph Haydn (1732-1809) te pjesnik i libretist Pietro Matastasio (1750-1819). Porpora nije bio kastrat. Kao učitelj pjevanja stekao je slavu svojim listom papira – il foglio di Porpora – na kojemu je zabilježio nekoliko vokaliza. Jednom svladane omogućile bi savršeno vladanje glasom. Najslavniji njegovi đaci bili su kastrati Caffarelli i Farinelli. Porporina škola ujedinila je veličanstvenost u izrazu Pistocchijeve škole i virtuoznost Bernacchijeve.

    Cecilia Bartoli  rekla je također: "Istraživala sam mnogo Porporine glazbe, cijele opere iz kojih sam odabrala arije za CD i DVD. Morala sam proučiti puno njegovih djela. Birala sam arije pisane za kastrate ili one koje su kastrati pjevali. Bio je to vrlo zanimljiv projekt, jer je povezan s ljepotom i okrutnošću. U 18. stoljeću u Italiji, osobito na jugu Italije, svake je godine kastrirano od tri do četiri tisuće dječaka i tek su rijetki od njih uspijevali ostvariti pjevačku karijeru. Većina ih je dolazila iz vrlo siromašnih obitelji i to je bio način izlaska iz neimaštine. Farinelli i Caffarelli bili su Porporini đaci, ali i pop zvijezde 18. stoljeća. Michael Jackson (1958-2009) bi prije tristo godina bio naš Farinelli. Želja mi je bila proučiti napuljsku školu povezanu s napuljskim skladateljima i Porporinom školom, jer je on bio poznati učitelj pjevanja i istodobno veliki skladatelj. U to su doba ti veliki skladatelji znali pomalo raditi sve. Dakle, usredotočila sam se na napuljsku školu i Porporine učenike pjevanja – to su Caffarelli, Farinelli, Appiani, Porporino, Salimbeni. Proučavala sam repertoar koji su za njih pisali razni skladatelji, osobito Porpora.”

    Matteo Sassano, Matteuccio (1667. – 15. listopada 1737.) talijanski kastratBilo je još slavnih kastrata. Francesco Pistocchi (1659-1726), kastrat iz Palerma, bio je ne samo izvrstan altist, nego i odličan pjevački pedagog. Osnovao je glasovitu Bolonjsku pjevačku školu. Malo neobično za pjevača kastrata, završio je život u samostanu. Matteo Sassano (1667-1737), poznat kao Matteuccio, nazvan je "napuljski slavuj" zbog prekrasna glasa i pjevačkog virtuoziteta. Jedan od najslavnijih kastrata bio je i Giovanni Francesco Grossi (1653-1697), nazvan Siface.

    Ali najslavniji, i Farinellijev suparnik, bio je Gaetano Majorano (1710-1783). Imao je već dvanaest godina, kad je nad njim izveden okrutan kirurški zahvat. Prozvao se Caffarelli. Porpora je za njega napisao svoj glasoviti list i punih pet godina dopuštao mu je da samo to pjeva. Onda ga je poslao u svijet s riječima „Ništa više ne trebaš učiti. Ti si najveći pjevač Europe.“ Poslije trijumfa u Italiji, Caffarelli je 1738. otišao  u London i pjevao uglavnom u Händelovim operama. Za njega je, između ostalih Händel skladao operu Siface, nastalu na tekst slavnog pjesnika i libretista Pietra Metastasija (1750-1819) i praizvedenu godine 1725. u Milanu. Iz nje je poznata arija Come nave in mezzo all'onde – Kao brod nasred valova. Iz nje je i tzv. arija usporedbe – aria di paragone, kakve su bile vrlo popularne u baroku. U duetu glas i flauta oponašaju melankoličnu tužaljku ptice, a iz orkestra se čuju glasovi blage ljetne noći. Naslov arije je Usignolo sventurato – Nesretna ptičice.  Za Caffaellija je Porpora skladao i ariju  Parto, ti lascio, o cara – Odlazim, napuštam te, draga – iz opere Germanico in Germania (Germanik u Njemačkoj), nastale na libreto Nicolòa Coluzzija i praizvedene 1732. u Rimu. Händel je za njega napisao i Sersea.

    Karikatura Caffarellija

    Gaetano Majorano, Caffarelli (12. travnja 1710. – 31. siječnja 1783.) talijanski kastrat

    U Londonu Caffarelli nije mogao djelovati u Farinellijevoj sjeni pa se vratio u Italiju a poslije je otišao Francusku gdje je priređivao koncerte da razveseli prijestolonasljednikovu suprugu u posljednjim mjesecima trudnoće. Zatim je otišao u Lisabon i preživio veliki potres 1755. Pjevao je u svim velikim europskim kazalištima. U Italiji je kupio vojvodstvo i prozvao se vojvodom di Santo Durato što mu je i sam Papa priznao. Prema mišljenju stručnjaka, Caffarelli je jedan od najvećih umjetnika svih vremena. Bio je prava renesansna figura iznimno burna života. Primao je basnoslovne honorare i uspjeh ga je pratio tijekom cijele šest desetljeća duge karijere. Bio je tašt i beskrajno arogantan, ali to je bio njegov način borbe protiv položaja kastrata u društvu. Divilo im se i uznosilo ih se u nebesa, ali u društvu se s njima postupalo kao sa slugama. Priča se da je neki moćni kardinal naredio Caffarelliju da pjeva, njemu se nije dalo, ali ga je morao poslušati. Kardinal ga je bogato nagradio ali i dao izbičevati zbog neposlušnosti. Caffarelli je umro 1783. u Napulju.

    Još je jedan od Porporinih učenika kastrat kotralt  Giuseppe Appiani (1712-1742) postao slavan i čak u Beču dobio naslov komornog pjevača. Antonio Uberti (Hubert), castrato soprano prozvan je  Porporino, ali o njemu se malo zna. Soprano castrato Felice Salimbeni r ođen je 1712. u Milanu i umro 1755. u Ljubljani.

    Kastratima se koristio i Mozart, ali s manje sreće u izboru izvođača za ulogu Idamantea. Bio je to mladi kastrat, s kojim je Mozart vrlo strpljivo radio, ali njegov "molto amato castrato Vincenzo Dal Prato (1756-1828)" – mnogo voljeni, kako ga je nazivao, nije imao baš velikih kvaliteta.

    Alessandro Moreschi (11. studenog 1858. – 21. travnja 1922.) talijanski kastratGiovanni Battista Velluti (28. siječnja 1780. – 22. siječnja 1861.) talijanski kastrat

    Noviji kastrati već su djelovali u 19. stoljeću. Lugiju Marchesiju (1754-1829) u Milanu su se divili i Mozart i Napoleon.

    Posljednji kastrat koji je nastupio u operi bio je soprano castrato Giovanni Battista Velluti (1780-1861). Pjevao je Arsacea u Rossinijevoj operi Aureliano in Palmira, a zadnji mu je nastup bio 1825. u Londonu operi Il crociato in Egitto (Križar u Egiptu) Giacoma Meyerbeera (1791-1864). Posljednji kastrat bio je Alessandro Moreschi (1858-1922) koji je pjevao samo crkvenu glazbu i nastupao uglavnom u Sikstinskoj kapeli u Rimu. Sačuvan je tonski zapis njegova glasa iz 1902. godine.

    Pročitajte prethodni nastavak...

    © Marija Barbieri, OPERA.hr, 7. ožujka 2024.

Piše:

Marija
Barbieri

eseji