Veliki prizor ludila i čežnja za duševnim oslobađanjem
Povijesni osvrt na nastanak i izvedbe Donizettijeve opere Anna Bolena ususret novoj premijeri opere 29. rujna 2023. u HNK-u Ivana pl. Zajca Rijeka (2. dio)
-
Radnja opere Anna Bolena događa se u Engleskoj 1536. godine. Povijesna pozadina je sljedeća. Naslijedivši 1509. na prijestolju oca Henrika VII. (1457-1509), prvog suverena iz dinastije Tudor, Henik VIII. (1491-1547) oženio se 1509. udovicom svojega brata, šest godina starijom Katarinom Aragonskom (1485-1536). No kako mu ona nije podarila muškog nasljednika, a novoj je dinastiji on bio nužan, Henrik se počeo ogledavati za drugim ženama i razmišljati o poništenju toga braka. Naime, prema crkvenim zakonima brak s bratovom udovicom bio je nezakonit. Katarina je, s druge strane, tvrdila da njezin prvi brak nije bio konzumiran, što bi pak značilo da je nezakonit. U rano proljeće 1526. Henrik se počeo udvarati dvorskoj dami svoje supruge, Anne Boleyn – Anni Boleni, za koju se ni do danas pouzdano ne zna kad je rođena, vjerojatno između 1501. i 1507. Zna se da je 1523. bila tajno zaručena s Henryjem Percyjem (1502-1537), šestim vojvodom od Northumberlanda. Odgojena u Nizozemskoj i na francuskom dvoru kao dvorska dama francuske kraljice, vrlo inteligentna, glazbeno nadarena, tvrdoglava i ponosna, Anna je vrlo vješto sedam godina podgrijavala kraljevu naklonost a da mu se nije podala. On se rastao, katolička ga se crkva odrekla, proglasio je novu vjeru – anglikansku – i sebe njezinim poglavarom. Naposljetku se vjenčao s Annom 25. siječnja 1533., a kad je 1. lipnja Anna bila okrunjena kao kraljica, već je bila trudna. Rodit će buduću veliku Elizabetu (koja je rođena 7. rujna 1533.).
No mjeseci su prolazili, prošle su gotovo tri godine, Anna je nekoliko puta zatrudnjela i pobacila – muškog nasljednika prijestolja nije bilo. U travnju 1536. Henrik se počeo zanimati za dvorsku damu obiju svojih kraljica, Jane – Giovannu – Seymour (?1509-1537). Razmišljajući kako da se riješi Anne, optužio ju je za preljub, izdaju i incest. Optuženo je bilo i nekoliko Anninih tobožnjih ljubavnika, među njima i njezin brat George Boleyn i flamanski glazbenik u njezinoj službi, Marc Smeaton (1512-1536) koji je ne htijući sudjelovao u tim kraljevim planovima. Svi su osuđeni na smrt, zajedno s Annom, kojoj je 19. svibnja 1536. odrubljena glava na stratištu u Toweru. Jedanaest dana poslije, 30. svibnja, Henrik se vjenčao s Jane. Ona mu je 12. listopada 1537. podarila željno očekivanog muškog nasljednika – budućeg Edwarda VI. – a malo zatim, 24. listopada, umrla je. Bila je jedina od Henrikovih šest žena kojoj je priređen kraljevski pogreb i koja je pokopana u grobnici uz njega.
Radnja opere, prvog vrhunca u Donizettijevu stvaralaštvu, temelji se na povijesnim činjenicama, no Romanijeva i Donizettijeva Anna nema mnogo toga zajedničkog s povijesnim likom. U osnovi tragičan lik, duboko povrijeđena žena koja pati, uvijek dostojanstvena i kraljevskog držanja, Romanijeva Anna razlikuje se od povijesnog lika – ambiciozne dvorske dame koja je toliko zavrtjela glavom kralju i toliko željela postati kraljicom da je izazvala jedan od najvećih skandala u povijesti – rastavu katoličkog vladara od zakonite supruge i njegov prijelaz na drugu vjeru koju je sam utemeljio.Donizettijeva Anna na tragu je drugih njegovih heroina poput Parisine, Gemme di Vergy, Marije Stuart do Lucije di Lammermoor, koje su nevine patile i doživjele nezaslužen kraj. Bio je to njegov izraz „svjetske boli“ – Weltschmerza. Tako su Bellini i Donizetti svojim dugim elegičnim melodijama koje su podarili svojim heroinama najbolje izrazili jednu od temeljnih osobina ranog romantizma. U Anni Boleni je i prvi veliki prizor ludila, što je također jedna od karakteristika opera toga žanra. A u operi ima i drugih novina. Duet Enrica i Giovanne u kojemu svaki lik ima svoj tekst i svoju glazbu, što ih jasno profilira kao različite karaktere različite emotivnosti – za ono je vrijeme bio prilična novost, a danas ga smatramo dokazom Donizettijeva jasnog osjećaja za dramsko prikazivanje likova. U prvom finalu prvoga čina skladatelj unosi još jednu novinu. Premda se stihovi rimuju, svaki lik ima svoj tekst i glazbu.
U velikim sopranskim likovima, koji su mu i najbliži, Donizetti je iskazao čežnju za duševnim i duhovnim oslobađanjem. Njegove su heroine osamljene jedinke koje se suprotstavljaju podređivanju interesima države, odlukama obitelji, pa i volji naroda. Sudbina im je tragična zbog vlastite krivnje ili krivnje drugih, žrtve su ljubavi ili mržnje, opiru se, bježe od nepodnošljivih sukoba u ludilo ili prihvaćaju smrt kao okajanje ili oslobođenje. U tom je nizu i Anna Bolena.
Premijera Donizettijeva remek-djela bit će 29. rujna. Naslovnu ulogu Anne Bolene tumačit će Anamarija Knego. Ostale uloge pjevaju: Mariano Buccino (Enrico), Michaela Selinger / Diana Haller (Giovanna Seymour), Slavko Sekulić (Lord Rochefort), Massimo Frigato (Riccardo Percy), Franko Klisović (Smeton), Sergej Kiselev (Hervey).
Dirigenti su Ville Matvejeff / Zoran Juranić, redateljica Diana Haller, scenograf Alan Vukelić, kostimografkinja Sandra Dekanić, oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić. Sudjeluju zbor i orkestar Opere HNK-a Ivana. pl. Zajca. Zborovođa je Matteo Salvemini.
(Pročitajte prethodni nastavak...)
© Marija Barbieri, OPERA.hr, 3. rujna 2023.
