Brojne su mlade nade hrvatske operne scene
4. Međunarodno natjecanje mladih opernih pjevačica i pjevača Zinka Milanov, 8. - 14. srpnja 2022., HNK Ivana pl. Zajca Rijeka
-
Natjecanje mladih opernih pjevača Zinka Milanov svake se druge godine održava u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. Od kada je natjecanje pokrenuto, kroz njega su prošle dvije zapaženije sopranistice: Kora Pavelić i Julia Muzychenko, koje i danas grade karijere na značajnijim europskim pozornicama. Natjecanje je dobilo ime po Zinki Kunc Milanov – primadonni assoluti Metropolitan opere u New Yorku. Natjecanje nosi naziv Zinka Milanov po udanom prezimenu velike pjevačice, pod kojim je postala i ostala poznata u Americi. Ipak, možda bi bilo primjerenije da se natjecanje zove Zinka Kunc Milanov jer je pod tim imenom zapamćena u svojoj matičnoj zemlji. Prezime Kunc utkalo se u hrvatsku glazbu i stoga što je brat Zinke Kuc – Božidar, poznati pijanist koji je donekle ostao u sestrinoj sjeni.
Natjecanjem je ove godine predsjedao međunarodni žiri u sastavu: Dunja Vejzović, Iva Hraste Sočo, Patrick Wurzel, Tobias Truniger, Christian Carlstedt, Mariano Horak, Fabrizio Melano, Valentin Egel, Vlatka Oršanić (umjetnička voditeljica natjecanja) i Marin Blažević. Riječ je o žiriju sastavljenom od ljudi koji djeluju u svim aspektima operne umjetnosti – od izvedbenih do menadžerskih. Navedeni žiri izabrao je deset finalista koji su nastupili na završnom gala-koncertu 14. srpnja 2022. godine na velikoj pozornici HNK Ivana pl. Zajca u suradnji s Riječkim simfonijskim orkestrom, kojim je ravnao maestro Simon Krečič (umjetnički ravnatelj mariborske opere). Svaki finalist predstavio se s dvije arije, uglavnom željeznog opernog repertoara. Ipak, sramota je da se na programu gala-koncerta nije našla niti jedna arija hrvatskog autora.
Prvi u finalu nastupio je Jurica Jurasić Kapun, otpjevavši ariju Figara Largo al factorum iz opere Seviljski brijač Gioachina Rossinija. Jurasić Kapun pokazao je britko vladanje za Rossinija iznimno važnim parlandom, kao i stabilan baritonski zapjev koji se može nositi s brzim tempima Figarove nastupne arije. U drugom djelu koncerta Jurasić Kapun nastupio je s arijom Yeletskog Ya vas lyublyu iz opere Pikova dama Petra Iljiča Čajkovskog. U spomenutoj ariji falilo je emotivnog angažmana, kao i boljeg baratanja srednjim registrom. S obzirom na to da je Pikova dama najavljena kao premijera iduće sezone, moguće je da će Jurasić Kapun nastupiti u toj predstavi. Ariju o mjesecu iz opere Rusalka češkog skladatelja Antonína Dvoráka otpjevala je druga finalistica po redu – Darija Auguštan. Pjevala je milozvučnim, odlično postavljenim sopranom s istančanim osjećajem za frazu. Usporedbe u ovakvim prilikama nisu najbolja stvar, ali mi ćemo ipak povući jednu paralelu: svojom izvedbom Auguštan podsjetila nas je na Reneé Fleming u najboljim danima. U drugom dijelu koncerta pripala joj je arija Liu Signore ascolta iz Puccinijeve posljednje opere – Turandot. Riječ je o lijepoj, ali za natjecateljske prilike neatraktivnoj ariji. Kako bilo da bilo, završnu visinu Auguštan je otpjevala briljantno i zaista zaslužila srčan pljesak publike.
Bariton Davor Nekjak nastupio je s arijom Yeletskog Ya vas lyublyu iz opere Pikova dama Petra Iljiča Čajkovskog. Radi se o ariji koja za mlade pjevače nije najsretnije rješenje iz prije navedenih, emotivnih razloga. Riječ je o za ruski mentalitet specifičnoj emociji koju je teško donijeti na pozornici. U glasovnom smislu Nekjak se više-manje dobro snašao. U drugom dijelu pjevao je ariju Rodriga Son io mio Carlo… Per me giunto è il dì supremo iz opere Don Carlos Giuseppea Verdija, a u toj ariji pokazao se kao perspektivan verdijanski bariton koji posjeduje frazu specifične mekoće idealne za interpretaciju glazbe majstora iz Busseta. S obzirom na to da je u idućoj sezoni najavljena premijera Don Carlosa (i to baš pod dirigentskim vodstvom Simona Krečiča) moguće da je i to bila diskretna proba pred publikom.
Koloraturka prodorna glasa i impozantnog stasa (što je u suvremenoj opernoj reprodukciji, budimo realni, iznimno bitno) Gabrijela Hrženjak u prvom dijelu prštavim je visinama i odlično sazdanom gradacijom pjevačkog luka otpjevala ariju Julije Je veux vivre iz opere Romeo i Julija Charlesa Gounoda. U drugom dijelu pjevala je ariju Gilde Caro nome iz Verdijevog Rigoletta. Riječ je o (pre)teškoj ariji za predstavljanje na natjecanju, ponajprije zato što za izvedbu iste treba imati šire pjevačko iskustvo. Na natjecanju Zinka Milanov nastupio je i kontratenor Franko Klisović. Pjevao je ariju iz opere Julije Cezar u Egiptu Georga Friedricha Hӓndela, posljednjih godina često izvođenu u Zajcu. Klisović je rasni kontratenor pred kojim je velika karijera, a ariju Empio, diró tu sei otpjevao je vrlo slojevito i sigurno uz pretjerano gestikuliranje tijekom izvedbe. Drugi dio Klisović je posvetio operi Anna Bolena Gaetana Donizzetija. Riječ je o belkantističkoj dvočinki koja je ranih 2010-ih uskrsnula na opernim pozornicama Europe i svijeta premijerom u Bečkoj državnoj operi sa zvjezdanom solističkom podjelom. Franko Klisović pjevao je ariju Smetona E sgombro il loco… Ah, parea che per incanto. Početak arije pjevao je oprezno i uglavnom točno, dok se u cabaletti malo mučio s krajevima.
Riječanka Emilia Rukavina mezzosopranistica je svježega glasa pogodnog za oblikovanje i precizno repertoarno usmjerenje u godinama koje su pred njom. Na završnom gala-koncertu najprije je otpjevala ariju Dalile Mon coeur s' ouvre á ta voix iz opere Samson i Dalila Camillea Saint-Saënsa. Rukavina je pjevala vrlo lijepo, ali ukupni dojam kvario je prilično neugodan ton orkestra, posebno u uvodu. Drugi dio koncerta Emilia Rukavina obilježila je arijom Eboli O don fatale koja se pokazala kao tvrd orah za tako mladu mezzosopranisticu. Arija je to za nešto iskusnije pjevačice.Ukrajinac Serhii Moskalchuk u prvom dijelu koncerta otpjevao je dinamičnu ariju Mefista Le veau d'or iz opere Faust Charlesa Gounoda. Moskalchuk je više bariton nego bas, pa je imao problema s dubinama, a s druge strane dobro se nosio sa srednjim registrom. U drugom dijelu pjevao je ariju Banca iz Verdijevog Machbeta, što mu je leglo malo bolje od Mefista, iako je za njega trebalo brižljivije izabrati repertoar kojim će se predstaviti. Jedini tenor u finalu bio je Bože Jurić Pešić. U prvom dijelu bio je Rodolfo u ariji Che gelida manina iz Puccinijeve opere La Bohème. U početku se dobro nosio s arijom, međutim prilikom izvođenja završnog c-tona došlo je do pucanja glasa. U drugom djelu pjevao je notornu Nessun dorma iz opere Turandot Giacoma Puccinija. Ariju tajnovitog princa Calafa pjevao je prilično stabilno, s natruhama lijepe legato fraze uz prilično nespretnu pratnju dirigenta i orkestra koji mu tempima nikako nije išao na ruku.
Koreanka Victoria Seungri Kim pjevala je ariju O quante volte iz opere I Capuletti e i Montecchi Vincenza Bellinija. U ovom slučaju ponovo se radi o ariji koja je prilično teška za natjecateljske situacije, pa je i izvedba bila u skladu s tom činjenicom. Seungri Kim u drugom je dijelu otpjevala Margueritinu ariju o nakitu Ah, je ris de me voir. Iako se vidi da je prilično radila na vokalnoj pripremi, ne može se zanemariti dojam da joj fali glasa za ovu prilično zakučastu ariju. Čeh Robin Červinek zaključio je koncertni dio večeri. Prvi dio posvetio je ariji Largo al factorum Gioacchina Rossinija prilično stabilnom izvedbom, iako mu glas više nalikuje na tenor. U drugom dijelu pjevao je ariju Valentina iz Fausta Charlesa Gounoda Avant de quitter ces lieux, u kojoj je diskutabilnost njegova glasovnog usmjerenja još jače došla do izražaja.Dirigent Simon Krečič pratio je soliste na prilično dvojben način – kao da nije riječ o natjecanju nego o tipičnom koncertu na kojemu se natucaju publici dopadljivi odlomci iz poznatih opera. To se prije svega odnosi na prebrza tempa koja su pjevačima bila previše uz pritisak natjecanja. Krečič je trebao pogledati jedan od završnih koncerata natjecanja Operalia Placida Dominga. Naime, kada Domingo dirigira finalne, dirigira primjerenim tempima kojima maksimalno ide na ruku pjevačima. Isto tako, Riječki simfonijski orkestar nije bio naročito spreman, što je iskusnijim slušateljima prilično zapinjalo za uho. Također, orkestar je mjestimično bio preglasan, što u ovakvim situacijama nipošto nije primjereno jer je jedino bitno da pjevači odnosno natjecatelji maksimalno dođu do izražaja. Što se pak tiče odabranog repertoara, valja istaknuti da isti nije bio u potpunosti primjeren. Ne znamo tko ga je birao, ali je trebalo opreznije pristupiti izboru. Summa sumarum, ovo izdanje Natjecanja Zinka Milanov dalo nam je pregled mladih nada (uglavnom hrvatske) operne scene, iako je činjenica da gotovo nitko zadane arije nije otpjevao bez ponekog manjeg ili većeg ekscesa.
Nakon koncerta uslijedilo je vijećanje žirija i dodjela nagrada. Darija Auguštan dvostruka je laureatkinja ovogodišnjeg natjecanja, najbolja prema ocjeni stručnog žirija i dobitnica prve, novčane nagrade, a i prema ocjeni prisutne publike koja je tijekom večeri glasovala za svoje favorite. Drugu nagradu žirija osvojila je Riječanka Emilia Rukavina, a ukrajinski bariton Serhii Moskalchuk dobitnik je treće nagrade žirija. Uz češkog kolegu Robina Červineka, osvojio je i posebnu nagradu Opere HNK u Zagrebu. Isto tako, Serhii Moskalchuk dobio je i posebnu nagradu Opere SNG-a iz Maribora.
Posebna nagrada Opere SNG-a iz Ljubljane otišla je u ruke baritona Davora Nekjaka, a posebna nagrada Opere HNK Ivana pl. Zajc pripala je Marianni Martirosyan, sopranistici iz Armenije koja nije nastupila u finalu natjecanja.
Posebne nagrade Opere Theatra u Chemnitzu (gdje je posljednjih godina djelovao maestro Nikša Bareza) dobili su: tenor Bože Jurić Pešić, baritoni Krešimir Dujmić, Jurica Jurasić Kapun i Robin Červinek te nizozemska mezzosopranistica Véronique van der Mejiden.
Od srca čestitamo dobitnicima nagrada!
Kada na Natjecanje Zinka Milanov pogledamo s malim odmakom, dolazimo do zaključka da je hrvatska operna reprodukcija iznimno bogata jer je većina natjecatelja bila iz Hrvatske. Očito je da smo na opernim pozornicama jaki kao i na sportskim terenima.
© Luka Nalis, OPERA.hr, 26. srpnja 2022.
Piše:
Nalis