Vokalno i scenski uspjela produkcija koja pokazuje kvalitetu osječkog ansambla
HNK u Osijeku: Camille Saint-Saëns, Samson i Dalila, dir. Filip Pavišić, red. Robert Bošković
-
Kada je prije nešto više od godinu dana u Osijeku premijerno koncertno izvedena opera Samson i Dalila, francuskog skladatelja Camillea Saint-Saënsa (7. lipnja 2021.), bio je to kulturni poduhvat HNK u Osijeku u mraku svih mogućih i nemogućih pandemijskih ograničenja. Premijera, pa makar i koncertna, dugo se iščekivala i gotovo opsesivno dočekala, a kvalitetu izvedbe uvelike su diktirali zdravstveno sigurnosni uvjeti: od orkestra odvojenog pleksiglasom i maski, nemogućnosti cjelovite komunikacije dirigenta, orkestra i solista, pa sve do neprirodnih razmaka posjetitelja. Nova je premijera iste opere u scenskoj izvedbi održana 17. lipnja 2022. godine, nakon preduge pauze od 46 godina i prvoga uprizorenja u Osijeku na početku karijere opernog dirigenta Lava Mirskog.Tek je scenska izvedba pokazala svu raskoš i ljepotu Saint-Saënsove partiture, kolorit orkestra i baletnih stavaka i umetaka te dugih arija i dueta koji krase veliku francusku operu. Zahtjevan projekt izveden je pjevački samostalno, uz osječke pjevače, a u postavljanju opere sudjelovali su u dijelovima izrada za potrebe scenografije, kostimografije i rekvizita institucije Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku te Škola primijenjene umjetnosti i dizajna.
Operu je režirao Robert Bošković uz asistenticu Janu Pogrmilović u duhu francuske velike opere, ali uz mnoštvo suvremenih scenografskih, svjetlosnih i scenskih detalja koji su bili pravo osvježenje na osječkoj opernoj sceni. Ljubavna, općepoznata biblijska priča Samsona i Dalile, tragedija, herojstvo i izdaja uporišne su točke kojima je Bošković ostao vjeran, a majstorstvo je pokazao upravo u stavljanju naglasaka na, današnjoj publici razumljivim i poželjnim dodacima, koji su klasičnu dramaturgiju činili napetom i uzbudljivom. Scenografija Vesne Režić je bila vrlo složena, višeslojevita i dinamična, odlična u vizualnom dojmu kojim je autorica davala zamah protoku radnje. Kostimografiju na tragu povijesnih kostima potpisuje Duška Nešić, uvjerljivo i zanimljivo dajući podlogu za imaginaciju biblijskih prizora duboko usađenih u percepciju zapadnoeuropskog kazališta. Izvrstan posao su obavili oblikovatelji svjetla Vesna Kolarec i Tomislav Kobia uz 3D mapiranje i projekcije Mateja Bodrušića sve u funkciji intervencija koji suvremena operna uprizorenja čine kvalitativno visoko postavljenim. Time je osječka operna scena zaokružila i pokazala svoje potencijale kao moderna, suvremena europska pozornica za potrebe milenijaca čiji su glazbeno estetski ukusi formirani pod utjecajima digitalnih medija i filma.
Dirigent Filip Pavišić je ovoga puta imao jednostavniji zadatak od prošlogodišnje koncertne izvedbe, barem u tehničkom pogledu, jer su orkestar i operni ansambl te plesači bili na svojim mjestima koja im i pripadaju u „rupi“ i pozornici. Na raspolaganju je imao osječke operne snage, bez gostujućih izvođača, iz kojih je dirigentski dobio najviše što se u zadnjih nekoliko godina moglo čuti. Orkestar ima veliku ulogu u Saint-Saënsovoj opernoj dramaturgiji u tumačenju radnje i nije tek puka pratnja glasu i plesu. Istaknule su se čistoćom posebno limena puhaća sekcija i donekle drvena, dok su problemi bili čujni u otežanom balansiranju dionica gudača kojima je nedostajalo snage i poleta, što i ne čudi jer bi ih za ovakvu pratituru poželjno bilo imati brojčano više, posebice violina. Dirigent Pavišić je kompletnu izvedbu vodio znalački, ne dozvoljavajući da poneke poteškoće u glazbenim sastavima daju predznak cijeloj operi.
Naslovne uloge Samsona i Dalile pjevali su Igor Krišto i Gordana Kalmar (18. lipnja u repriznoj izvedbi Stefany Findrik). Krišto je ulozi Samsona pjevao i u koncertnoj premijernoj postavi, ali za godinu dana je pokazao izuzetan napredak i kvalitativan skok i u pjevačkom i u scenskom smislu. Njegove su pjevačke kvalitete siguran polog budućim tenorskim solo ulogama na osječkog pozornici. Gordana Kalmar je u ulozi Dalile bila manje uvjerljiva, posebice jer je u dubljim mezzosopranskih registrima bila pretiha i orkestar ju je „pokrivao“, čak i uz dinamičku intervenciju stišavanja orkestra od strane dirigenta Pavišića, povremeno se uopće nije čula.
U ulozi Velikog svećenika pjevao je Leon Košavić, stilski autentično i besprijekorno, minuciozno izrađenih fraza i ujednačenog tona u svim registrima, tako da je njegovo pojavljivanje na sceni svaki puta pjevački podizalo kvalitetu izvedbe i osnaživalo cijeli operni ansambl solista. Pjevački doraslo i uspješno, svoje su uloge izveli i Berislav Puškarić u ulozi Abimelecha, Miloš Milojević kao Stari Židov, Predrag Stojić u ulozi Glasnika, Ladislav Vrgoč i Robert Adamček kao Filistejci. Zbor je pjevao uredno pod vodstvom zborovođe Slobodana Cvetičanina, osim u povremenim nesinkronizacijama u unisonima muških i ženskih zborskih nastupa. Istaknuo se i u dobro uvježbanom scenskom pokretu u zahtjevnijim scenama. Općenito, osječki je operni ansambl pokazao visoku intonacijsku kvalitetu što je veliki napredak s obzirom na manjak nastupa u vrijeme pandemije.
Osječki je plesni ansambl imao svoj vrhunac, posebice u bakanalu, ali i u ostalim scenama tijekom opere. Što bi bila francuska opera bez baleta? Pod vodstvom koreografa i voditelja scenskog pokreta Vuka Ognjenovića, osječka se opera ne treba brinuti. S posebnom lakoćom i elegancijom na zahtjevnom prostoru uske i duboke pozornice, baletni je ansambl izveo pravo remek djelo u maniri francuske, plesno vrlo zahtjevne Saint-Saënsove opere.
Ova će premijerna izvedba na sceni osječke opere ostati zapamćena po nekoliko izuzetnih neočekivanih bisera predvođenih pjevačima Igorom Krištom i Leonom Košavićem, plesom Baletnog ansambla HNK u Osijeku te domišljatom režijom Roberta Boškovića i scenografijom Vesne Režić. Puno je to bisera koji daju izvrsnu podlogu za sljedeće operne produkcije.
© Sunčana Bašić, KLASIKA.hr, 27. lipnja 2022.
Glazba: Camille Saint-Saëns
Libreto: Ferdinand Lemaire
Dirigent: Filip Pavišić
Redatelj: Robert Bošković
Oblikovatelj svjetla: Tomislav Kobia
Asistentica redatelja: Jana Pogrmilović
Asistentica dirigenta i zborovođa: Barbara Kajin
Suradnik za francuski jezik: Ivana Šojat
Koncertni majstori: Igor Šimonji i Bela Nagy
Korepetitori: Damir Šenk i Igor Valeri
Mentor pjevanja: Katalin Brunjai-Hihlik
Inspicijenica: Irena Budak
Šaptačica: Ivana KlaićUloge:
Samson: Igor Krišto
Dalila: Irena Parlov
Veliki svećenik: Leon Košavić
Abimelech: Berislav Puškarić
Stari židov: Miloš Milojević
Glasnik: Predrag Stojić
Prvi filistejac: Ladislav Vrgoč
Drugi filistejac: Robert AdamčekZbor i orkestar HNK-a u Osijeku
Piše:
Bašić