Velika umjetnica iznimno lijepoga glasa i impozantne svjetske karijere
Ruža Pospiš-Baldani (Varaždinske Toplice, 25. srpnja 1942.), uz 80. rođendan
-
U polumraku Napoleonova šatora u ponedjeljak, 20. studenoga 1961. na prvoj hrvatskoj izvedbi opere Rat i mir Sergeja Prokofjeva u maloj ulozi Muratova ađutanta začuo se mezzosopranski glas rijetke ljepote, baršunaste mekoće i bogatih preljeva. Spojen s uzornom muzikalnošću i lijepom scenskom pojavom dao je naslutiti da se u devetnaestogodišnjoj debitantici, studentici Muzičke akademije u Zagrebu, krije buduća svjetska zvijezda. I tako je počela četrdesetogodišnja karijera Ruže Pospiš, poslije udane Baldani, rođene prije 80 godina, 25. srpnja 1942. u Varaždinskim Toplicama. Njezin debi tako je odjeknuo da je ubrzo počela nizati ulogu za ulogom: Mercedes u Carmen, Paulinu u Pikovoj dami, Maddalenu u Rigolettu, Končakovnu u Knezu Igoru. Dvije godine nakon debija već je pjevala Veneru u Offenbachovu Orfeju u podzemlju u Teatru di San Carlo u Napulju, ljeti 1964. na Holland festivalu bila je Marina u Borisu Godunovu a na Dubrovačkim ljetnim igrama Ottavija u Monteverdijevoj Krunidbi Popeje pod ravnanjem Lovre pl. Matačića. Azucenu u Verdijevu Trubaduru prvi put je pjevala u listopadu 1964. a na Božić 1965. prvi put je nastupila kao Bizetova Carmen. 16. veljače 1966. prvi put nastupila je u njujorškome Metropolitanu i umjetnički ravnatelj te slavne operne kuće Rudolf Bing angažirao ju je kao jednu od najmlađih solistica u njezinoj povijesti.
Kao Ruza Baldani ostvarila je svjetsku karijeru koja je tekla u nezaustavljivom usponu i nije poznavala padova, u operi i na koncertu. Pjevala je u svim velikim hramovima opere i uglednim koncertnim dvoranama, pod ravnanjem najvećih dirigenata, u režiji glasovitih redatelja, partneri su joj bili najveći pjevači vremena. Pjevala je na Salzburškim svečanim igrama i na Uskrsnim svečanim igrama u Salzburgu, u Bečkoj državnoj operi, milanskoj Scali, Bavarskoj državnoj operi u Münchenu, s Bečkom i Berlinskom filharmonijom. Nastupila je u šezdeset kazališta devetnaest zemalja, dobila brojne nagrade i priznanja. Pjevala je pred papom Pavlom VI., u Verdijevu Requiemu u milanskoj Scali u povodu stote godišnjice praizvedbe. O stotoj godišnjici praizvedbe Bizetove Carmen bila je zacijelo najzaposleniji tumač naslovnog lika u svijetu. Godine 2000. časopis Opernwelt uvrstio je njezinu interpretaciju Marfe u premijernoj izvedbi Hovanščine u zagrebačkoj Operi 1999. u najbolju kreaciju godine. I trajno je bila prisutna na hrvatskoj opernoj sceni i koncertima!
Iscrpan portret umjetnice objavljen je u sklopu Leksikona hrvatskih opernih pjevača Opera.hr te ga možete pročitati OVDJE, kao i razgovor na www.opera.hr - Pola stoljeća od Rata i mira.
© Marija Barbieri, OPERA.hr, 13. lipnja 2022.
