Alberto Ognjan Štriga

(Križevci, 30. travnja 1821. – Zagreb, 7. ožujka 1897.)

  • Alberto Ognjan ŠtrigaObrena na praizvedbi opere Ljubav i zloba pjevao je diplomirani pravnik, bariton Alberto Ognjan Štriga Čunovečki, sin suca Ivana Nepomuka i Cecilije rođ. pl. Raizner. Rođen je 30. travnja 1821. u Križevcima. Stanko Vraz pisao je u Danici Ilirskoj u br. 14. 1846.: „Poslĕ nje (Sidonie, op. a.) zaslužuje da bude s pohvalom i iskrenom zahvalnostju napomenjen blagorodni gosp. Alberto Štriga. […] Njegov bariton jest osobito u višjih zvucih od neobične jakosti i ljubkosti, a on ga umie mnogom vĕštinom upotrĕbljavati. Intonacia mu je za čudo čista, a izgovor tako razgovetan, da možeš razumĕti svaku slĕdnu slovku, koju pĕva; dve zaisto hvale vrĕdne vlastitosti pĕvanja, koje često, i glasovitim pĕvačem manjkaju.”

    Sve svoje znanje i silnu energiju Štriga je usmjerio u promicanje glazbe i organizaciju glazbenih priredaba Ilirskog pokreta. Javno je izvodio ilirske budnice i davorije i bio glavni poticatelj koji je uspio nagovoriti Vatroslava Lisinskog da sklada prvu hrvatsku operu. Imao je lijep bariton i nakon što se godine 1852. vjenčao Slovenkom Julijom Videcovom, koja je i sama bila pjevačica, otišao je s njom na školovanje u Beč. Tamo je učio pjevanje kod Mattea Salvija (1816-1887), skladatelja iz Bergama, koji je od 1861. do 1867. vodio bečku Dvorsku operu.

    Programska cedulja praizvedbe opere Ljubav i zlobaGodine 1853. Štriga je pjevao u Pragu i Brnu u Luciji di Lammermoor i Ernaniju. Godine 1858. pjevao je u Rusiji po salonima pjesme Livadića, Lisinskog i Ferde Rusana, a imao je zadovoljstvo da ga tamo sluša skladatelj Aleksandar Dargomižski (1813-1869). Sa suprugom je bio sudionik prve izvedbe Verdijeve opere u novoutemeljenoj Hrvatskoj operi 14. veljače 1871. -  Trovatora (pod tim se imenom izvodio Trubadur). Ne nalazimo podatak da bi nakon u tada dvaput izvedenom Trubaduru ikada poslije nastupio u operi.

    Štriga je umro u Zagrebu 7. ožujka 1897., sedam mjeseci prije praizvedbe opere Porin svojega velikog prijatelja Lisinskog za koju se toliko zauzimao.

    © Marija Barbieri, OPERA.hr, 2013.

Piše:

Marija
Barbieri

portreti