Rijeka
Sa Zrinjskim je 2. studenoga 1946. počela djelovati Opera Narodnog kazališta na Rijeci, kako piše u zaglavlju. Narodno kazalište „Ivana Zajca“ postalo je u sezoni 1953./1954. Dirigirao je ravnatelj Opere Boris Papandopulo, režirao dr. Marko Fotez. U glavnim ulogama nastupili su riječki operni prvaci Milan Pichler, Štefanija Lenković, Silvija Ferluga, Anatol Manoševski u dvostrukoj ulozi – pjevao je Juranića i Sokolovića – te Franjo Godec i Branko Medanić, koji je poslije pjevao Zrinjskog. Sulejman je bio gost Josip Križaj. Bilo je to prvo izvođenje hrvatske opere u stalnom repertoaru riječkog kazališta i, kako je pisao Narodni list 6. studenoga, „događaj koji je ispunio svako hrvatsko i slavensko srce ugodnim čuvstvom da hrvatska pjesma i zvuci hrvatske glazbe, koji su pod tuđinskom vlašću bili prigušeni i sputani, sada slobodno odjekuju s dasaka riječkog kazališta. Za riječke Hrvate koji su na premijeri u subotu ispunili riječko kazalište do posljednjeg mjesta, imao je taj događaj i posebno lokalno značenje.“ Opera se često obnavljala, a u tim su obnovama sudjelovali gotovo svi riječki operni prvaci no najviše će se pamtiti Milan Pichler i Štefanija Lenković jer se po njima zove nagrada za najveća dostignuća u riječoj Operi. Riječki ansambl izvodio je Zrinjskog u Puli i na Trsatskoj gradini. Predstava opere 13. veljače 2014. bila je 228. izvedba djela.
Osijek
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku uvrstilo je Nikolu Šubića Zrinjskog u repertoar 30. studenoga 1951. godine. Dirigent je bio Lav Mirski a redatelj Ivan Marton. Naslovnu ulogu tumačio je ugledni gost iz Beograda Stanoje Janković, koji je nekoliko godina bio stalni član Bečke državne opere. Ostale uloge pjevali su Olga Kocjančić, Zdenka Rubinštajn, Lado Rakovec, Milan Štagljar, Sergije Foretić i Ivan Feher, koji će poslije preuzeti naslovnu ulogu. Osječki ansambl, točnije njegovi solisti, gostovali su 1988. s odlomcima iz Nikole Šubića Zrinjskog u Szigetváru u Mađarskoj. Cijeli ansambl Opere gostovao je za vrijeme najžešćih ratnih događanja, 2. listopada 1991., u Zagrebu. Dirigirao je Zoran Juranić a u naslovnoj ulozi nastupio je Ferdinand Zovko. Sudjelovali su Blaženka Milić, Olga Šober, Krunoslav Cigoj, Velimir Zgrablić, Stojan Stojanov i Slobodan Cvetičanin. Ansambl je zatim krenuo na gostovanje u Njemačku, 5. i 6. listopada u Ludwigsburg i 9. listopada u Hamburg. Kao nositelji naslovne uloge u Osijeku profilirali su se još Nikola Stanković, Zlatko Foglar, Vlaho Ljutić i Bojan Šober kao gost.
Zagreb
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu uvrstilo je Nikolu Šubića Zrinjskog u repertoar 24. lipnja 1952. godine. Naslovnu ulogu tumačio je Ivan Francl. Dirigirao je Milan Sachs, redatelj je bio Nando Roje a u ostalim ulogama nastupili su Marija Podvinec, Nada Tončić, Noni Žunec, Tomislav Neralić, Josip Gostić i Vladimir Ruždjak. Sljedeće izvedbe donijele su nekoliko novih protagonista. Evu je na reprizama pjevala i Vilma Nožinić, Jelenu Bianka Dežman i Vera Grozaj, Juranića Stjepan Šajfar, Sulejmana Josip Križaj i Drago Bernardić. Velika je promjena bila u koncepciji lika Velikog vezira Mehmeda Sokolovića koji je od herojskog Gostića u isto tako izvrsnom Franji Pauliku dobio njegovu protutežu – lukavog snishodljivca. Najveća promjena dogodila se u naslovnom liku. Nakon što je na premijeri pjevao Levija, Vladimir Ruždjak na reprizama postao je jedan od najvećih tumača lika sigetskog junaka u povijesti.
Između nekih gostovanja ansambla zagrebačke opere sa Zrinjskim spomenut ćemo 1953. u Puli, 1963. u Varaždinu i Ljubljani, 1964. u Šibeniku i 1968. koncertno u Sisku. Posebno važno bilo je gostovanje na dan bitke kod Sigeta, 7. rujna, 2000. u Budimpešti. Opera se izvela u režiji Krešimira Dolenčića, koji je kao redatelj obilježio posljednjih dva desetljeća postavljanja na scenu Zrinjskog u našim kazalištima. Dirigirao je Mladen Tarbuk. U naslovnoj ulozi nastupio je češki gost Pavel Kamas, a ostale su uloge pjevali Ivanka Boljkovac, Miljenka Grđan, Zrinko Sočo, Ivica Šarić, Janez Lotrič i Sotir Spasevski.
Split
Narodno kazalište u Splitu uvrstilo je Nikolu Šubića Zrinjskog na repertoar 23. siječnja 1953. U naslovnoj ulozi nastupio je Ante Marušić, također jedan od najvećih tumača lika sigetskog junaka u povijesti. Dirigent je bio Vid Kuzmanić a redateljica Lidija Mansvjetova. Ostali solisti bili su Zlata Ivanišević, Andrica Dumanić, Ante Jelaska, Jovan Antić, Ilija Žižak i Krunoslav Turkulin. Izvođači na prvoj reprizi bili su Frano Lovrić, Zlatka Radica, Ana Meić, Mario Futivić, Ljubo Šegvić i Albin Kokeza. Split je dao još dvojicu stožernih tumača Zrinjskog u našoj glazbenoj povijesti: Duška Kukovca i Ratomira Kliškića, koji je i debitirao kao Zrinjski, jednog sjajnog Sulejmana Veličanstvenog – Ivicu Čikeša i tri pamtljive Jelene: Vesnu Milatić, Boženu Svalinu i danas Valentinu Fijačko.
U domovini i svijetu
Zanimljivo je bilo postavljanje Nikole Šubića Zrinjskog u Areni u Puli 1976. prigodom proslavljanja stogodišnjice praizvedbe. Opera se izvela u sklopu Operne sezone od 11. do 23. kolovoza u glazbenoj redakciji Borisa Papandopula i tekstovnoj dr. Marka Foteza. Dirigirali su Boris Papandopulo i Željko Miler, režirao Vlado Štefančić. Okupila se brojna ekipa solista: gost iz Čehoslovačke Václav Zitek, Ferdinand Radovan, Anastasija Dimitrova, Blaženka Milić, Branka Beretovac, Milica Zečević, Zvonimir Krnetić, Stojan Stojanov, Franjo Petrušanec, Piero Filippi i Slobodan Stanković. Sudjelovao je orkestar Národnog divadla iz Praga i Limena glazba iz Lovrana a zbor je bio sastavljen od članova Zbora Opere HNK-a u Zagrebu, Zbora tadašnje Radiotelevizije Zagreb i članova Zbora Narodnog pozorišta Sarajevo.
******
Bilo je i koncertnih realizacija opere u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Solisti i ansambli Opere HNK-a u Zagrebu izveli su je 31. listopada 1976. pod ravnanjem Nikše Bareze s Ferdinandom Radovanom u naslovnoj ulozi. Sudjelovali su Blaženka Milić, Branka Beretovac, Stojan Stojanov, Franjo Petrušanec, Piero Filippi i Marijan Bujanić. Koncertna dvorana upriličila je u listopadu 1989. tri koncertne izvedbe opere pod ravnanjem Pavla Dešpalja s Ferdinandom Radovanom u naslovnoj ulozi. Sudjelovali su Ivanka Boljkovac, Branka Beretovac-Vondraček, Krunoslav Cigoj, Franjo Petrušanec, Viktor Bušljeta, Josip Lešaja, Zborovi HNK-a u Zagrebu i Radiotelevizije Zagreb te Zagrebačka filharmonija. Sljedeća koncertna izvedba opere bila je 16. veljače 1991. uz sudjelovanje Zbora i orkestra Hrvatske radiotelevizije i zbora Opere HNK-a, pod ravnanjem Karla Krausa. Pjevali su Ratomir Kliškić, Ivanka Boljkovac, Božena Svalina, Ante Ivić, Ante Mijač, Janez Lotrić i Vlaho Ljutić.
Studijska snimka opere s ansamblom Opere HNK-a u Zagrebu pod ravnanjem Milana Sachsa s Vladimirom Ruždjakom u naslovnoj ulozi nastala je 1962. za tadašnji Jugoton i 2012. ponovno objavljena na CD-u Croatia Records. Sudjelovali su Milka Bertapelle, Branka Stilinović, Zvonimir Prelčec, Drago Bernardić, Franjo Paulik i Milivoj Belavić.
**************
Opera Narodnog pozorišta u Sarajevu uvrstila je na repertoar Nikolu Šubića Zrinjskog 19. listopada 1952. godine. Dirigirao je Ivan Štajcer a režirao Jaroslav Korenić. Naslovnu ulogu interpretirao je diplomant Konzervatorija u Pragu Dragutin Fijala. Opera je obnovljena 1965. i 2006. Među brojnim solistima spomenimo Ljiljanu Molnar-Talajić kao Jelenu (poslije je pjevala Evu) i Ivicu Šarića kao Sulejmana.
******
U sezoni 2002./2003. Opera Mississauga iz Toronta premijerno je izvela 5. listopada 2002. Nikolu Šubića Zrinjskog s našim solistima u glavnim ulogama u režiji Dore Ruždjak-Podolski. Armando Puklavec pjevao je Zrinjskog, u ostalim su ulogama nastupili Zorica Antonić, Miljenka Grđan, Mljenko Đuran, Ivica Šarić, Damir Fatović i Sotir Spasevski. Dirigirao je ugledni kanadski dirigent Dwight Bennett (1945). Reprize su bile 6, 8, 10. i 12. listopada.
Više od tisuću i pol izvedbi
Nikola Šubić Zrinjski postao je uz Gotovčeva Eru s onoga svijeta najizvođenija hrvatska opera. Izmijenilo se mnogo odličnih i dobrih dirigenata i redatelja, a bilo je i nekoliko više ili manje uspješnih verzija opere. Bilo je mnogo vrhunskih i manje dobrih interpreta njezinih likova. Mnogo se pjevača i pjevačica čulo u glavnim ulogama opere u njezinih više od tisuću i pet stotina izvedaba. Neki se pamte i dugo vremena nakon što su prestali nastupati, neki i poslije smrti. Ne želeći biti nepravedni prema svim tim vrlim sudionicima u zagrebačkim, osječkim, splitskim i riječkim realizacijama opere kojima su svi pristupali s najvećim zauzimanjem, ipak treba istaknuti još neke, osim onih koje smo spomenuli u prethodnim nastavcima. Neponovljivom kvartetu Marka Vuškovića, Milana Pichlera, Ante Marušića i Vladimira Ruždjaka (slijedom nastupanja) najbliži su poslije rata bili Frano Lovrić, Duško Kukovec, Ferdinand Radovan, Valentin Enčev, Ratomir Kliškić i Bojan Šober, izbor Lovre Matačića za premijeru opere 1982. u antologijskoj režiji Koste Spaića.
U novije vrijeme najčešće ga pjevaju Vitomir Marof i Siniša Hapač a pridružuje im se Ljubomir Puškarić. Poslije Josipa Križaja, Tomislava Neralića i Drage Bernardića veliki tumači Sulejmana Veličanstvenog bili su Franjo Petrušanec, Ivica Šarić i najnoviji Ivica Čikeš. U nizu dobrih interpretkinja Eve Branka Stilinović, Blaženka Milić, Mila Kirinčić-Degan i Ivanka Boljkovac najviše su se usjekle u sjećanje, Branka Beretovac bila je i ostala pojam Jelene, odličan Mehmed Sokolović bio je Piero Filippi. U današnje vrijeme kao tumači Juranića i Jelene najviše su se profilirali Miljenko Đuran i Valetina Fijačko.
© Marija Barbieri, KLASIKA.hr, 16. kolovoza 2015.
(Kraj)
Ostale nastavke feljtona potražite u rubrici Portreti
