Intervjui

• Moraš skladati ono što stvarno osjećaš

  Intervju: Zoran Juranić (Rijeka, 25. lipnja 1947.), skladatelj, dirgent i akademik

  Piše: Karlo Radečić

  Svoje opere Govori mi o Augusti, Pingvini, Posljednji ljetni cvijet i Opera po Kamovu sâm sam praizveo. Meni je to bilo važno jer su se ta djela onda realizirala onako kako sam ih ja zamislio. To ne znači da me ne bi zanimalo čuti kako bi neki drugi dirigent postavio moje opere, dapače. Možda bi bilo i bolje, možda bi netko našao u tim djelima nešto za što ja ni ne znam da je u njima. Jedna vrsta izazova, sigurno. Moje kompozicije dirigirali su i drugi, među njima i Pavle Dešpalj i Uroš Lajovic. ...pročitajte cijeli tekst...

• Mlade i potentne pjevače treba odmah ubaciti u velike uloge

  Intervju: Ivo Lipanović (Dubrovnik, 10. listopada 1958.), dirigent

  Piše: Luka Nalis

  Dirigent Ivo Lipanović već je desetljećima jedan od stožernih glazbenih umjetnika, bez kojih je hrvatska glazbena reprodukcija nezamisliva. Dirigent koji je u Hrvatskoj na glasu kao veliki autoritet za Verdijevu glazbu posljednjih je godina u okviru Splitskog ljeta dirigirao dva repertoarna rariteta iz Verdijeve kajdanke – Lombardijce i Simona Boccanegru. Nagrada hrvatskog glumišta za potonju produkciju neposredni je povod za razgovor koji smo vodili s Mo. Lipanovićem. Osim na spomenute operne produkcije, Lipanović se osvrnuo na svoju dosadašnju karijeru, kao i na cjelokupno stanje operne reprodukcije u Hrvatskoj i svijetu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Nagrada HDS-a Josip Andreis Mariji Barbieri

  Nagrada “Josip Andreis” Hrvatskog društva skladatelja za iznimne domete u muzikologiji ili glazbenoj publicistici pripala je našoj urednici i autorici Mariji Barbieri za sveukupni autorski rad, uključujući monografiju Naša Ivanka Boljkovac i Leksikon hrvatskih opernih pjevača na Opera.hr. Donosimo obrazloženje nagrade i podsjećamo na intervju koji je povodom njenog osamdesetog rođendana s njom obavio Karlo Radečić. ...pročitajte cijeli tekst...

• Ličnost ne znači savršenstvo

  Intervju s Marijom Barbieri, povodom 80. rođendana (2. dio)

  Piše: Karlo Radečić

  Broj jedan mi je Ivica Čikeš. Kristina Kolar je dobra pjevačica, kao i bariton Robert Kolar. Tu su i sopranistica Anamarija Knego i tenor Aljaž Farasin. U Zagrebu  je najkvalitetniji Ljubomir Puškarić, Stjepan Franetović je pouzdan, zatim Dubravka Šeparović-Mušović za određeni repertoar. Valentina Fijačko Kobić ima vrlo lijep glas, a Tomislav Mužek je dobar u svom repertoaru. ...pročitajte cijeli tekst...

• Nezamjenjiv autoritet klasične glazbe

  Intervju s Marijom Barbieri, povodom 80. rođendana (1. dio)

  Piše: Karlo Radečić

  Marija Barbieri, ugledna glazbena publicistkinja, dugogodišnja radijska urednica i glazbena kritičarka za sebe kaže: „Ja sam inače čovjek koji uvijek gleda u budućnost; što je prošlo, prošlo je. Ali ako se osvrnem na sve ono što sam napravila, mislim da mogu biti zadovoljna. Imala sam lijep radni vijek i vjerujem da sam naišla na širok krug slušatelja, a to me osobito veseli.“...pročitajte cijeli tekst...

• Uvijek sam nastojao održavati kvalitetu repertoara i rada naših ansambala na europskoj razini

  Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 6. dio (6/6)

  Piše: Karlo Radečić

  U Zagrebu treba početi praktički ispočetka jer repertoara trenutno gotovo da i nema, ako ne računamo okljaštrena izdanja nekoliko opera svjetskog repertoara uz vječne Zrinjskog i Era. Sadašnji broj od oko četrdeset opernih izvedbi po sezoni u Zagrebu – to nije dobro za publiku, a tako mali broj za ansambl je katastrofalan. Raditi neku veliku opernu partiju nekoliko mjeseci za dvije izvedbe – postavlja se pitanje koliko to ima smisla. Ove godine napunio sam 85 godina, više od 60 godina dirigiram u ovom teatru. Htio sam uz tu obljetnicu još nešto važnoga realizirati ovdje u Zagrebu, napraviti premijeru. Ali, nažalost, vidim da to neće biti moguće. ...pročitajte cijeli tekst...

• Nastojao sam izvoditi što više hrvatske glazbe jer imamo baštinu koja je kvalitetna

  Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 5. dio (5/6)

  Piše: Karlo Radečić

  Mi u hrvatskoj glazbi nemamo Mozarta, Wagnera, Richarda Straussa, ali imamo baštinu koja je kvalitetna i koju moramo poznavati. Nastojao sam uvijek izvoditi što je god moguće više hrvatske glazbe, čak i manje izvođenih skladatelja, poput Bombardellija. Moj rad na hrvatskoj glazbi počeo je tako da sam napravio koncert u Koncertnoj dvorani Istra u Zagrebu, nakon kojeg su me dosta napadali i označili nacionalistom. Rado sam dirigirao i Petra Konjovića i druge jugoslavenske kompozitore, ali ako sam radio koncert hrvatske glazbe, onda je to koncert hrvatske glazbe.  ...pročitajte cijeli tekst...

• Važno je shvatiti kontekst nastanka djela

  Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 4. dio (4/6)

  Piše: Karlo Radečić

  Svako je djelo na neki način autobiografsko, i mislim da je zato najbitnija stvar vidjeti u kakvoj konstelaciji stoji određeni skladatelj u kontekstu svog vremena. Zo zahtijeva zaista jako puno vremena, puno interesa, znatiželje, znanja, strpljenja, volje i energije. Morate vidjeti kad je djelo nastalo, gdje je nastalo i u kakvom se generalnom stilskom kontekstu nalazi. Govorili smo o odnosu Mozartovih opera i simfonija. Morate poznavati ne samo glazbenu literaturu nego i literaturu o glazbi. Uzmite za primjer Wagnera: to su tisuće knjiga. Ne može to sve jedan čovjek pročitati u jednom životu, ali treba znati što čitati. ...pročitajte cijeli tekst...

• U radu s orkestrom apsolutno su važne metafore

  Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 3. dio (3/6)

  Piše: Karlo Radečić

  Ponekad možete dobrom asocijacijom dobiti da svirač u orkestru svira onako kako treba, a da nije ni svjestan da svira drugačije. Svi orkestri vole kad im date nešto opisnoga, obogatite ih, odjednom među notama vide nešto drugo, što puno pomaže. Čuo sam i Kirilla Petrenka kako govori da uvijek kombinira i opisne situacije i one klasične postavke našeg zanata u vođenju orkestralne probe. Nekad mi znaju reći: „Maestro, ali meni piše forte!“ Onda pitam: „A koji forte, kakav je taj forte?“ Nije svaki forte ili piano isti, to su vrlo općeniti pojmovi, morate te dinamike dovesti u vezu s glazbenim sadržajem. ...pročitajte cijeli tekst...

• U glazbi mora postojati senzibilitet, ali imati osjećaj ne znači raspekmeziti i razvući djelo

  Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 2. dio (2/6)

  Piše: Karlo Radečić

  Na početku sam i ja radio kako su radili drugi. Nisam još imao samosvojnost, reagirao sam na ono što sam čuo; tu su bili i pjevači koji su htjeli neku frazu otpjevati ovako ili onako, ali uvijek sam znao da to nije dobro, da nešto ne štima... A i ne biste trebali sve dirigirati kao mladi dirigent. Mahlera i Brucknera ne možete dirigirati s potpunim i pravim razumijevanjem s dvadeset i pet godina. Ne možete u toj dobi razumjeti svu kompleksnost tih ličnosti. Događa se i da se otkrije nekakav talent, a onda ga naganjaju od koncerta do koncerta s novim repertoarom i on nema kad na miru baviti se partiturama. ...pročitajte cijeli tekst...

• Element sumnje jako je važan za nas dirigente

  Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 1. dio (1/6)

  Piše: Karlo Radečić

  Taj osjećaj boravka u Scali je nešto nestvarno. Svi koji tamo dođu dirigirati osjećaju veliko strahopoštovanje. U mojoj dirigentskoj sobi bila je fotografija Boita i Verdija, prikazanih na cesti ispred Scale, vjerojatno iz vremena suradnje na Otellu ili Falstaffu. Dijelio sam sobu s Carlom Mariom Giulinijem, sjajnim dirigentom. Dirigirao sam i u drugim velikim kućama –Bečkoj državnoj operi, Münchenskoj operi, Bavarskoj državnoj operi, ali Scala je nešto posebno. Maestro Muti mi je rekao: ,,Mi ovdje imamo zadaću da netko tko je bio na predstavi u Scali zna da je čuo Verdijevu operu, a ne neke viceve, dirigentske ili pjevačke.“ ...pročitajte cijeli tekst...

• U službi glazbe i lika

  Intervju: Matija Meić, operni pjevač

  Piše: Marija Barbieri

  Kreirajući Figara koji zahtijeva razbarušenu scensku igru i Onjegina koji često osjećaj mora izraziti tek kretnjom ili pogledom – Matija Meić uz suvereno vladanje ugodnim, zvonkim, toplim ujednačenim glasom velikog opsega bez tehničkih problema i veliku muzikalnost, dokazao se da je više od vrsnog pjevača – izvrstan interpret snažna izraza koji prelazi rampu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Ero se bori za prava pjevača

  Intervju: Miljenko Đuran, operni pjevač

  Slobodni sam umjetnik i nemam osigurana mjesečna primanja pjevao ili ne pjevao. Da bih kao takav mogao opstati, trebam biti profesionalac u svakom smislu, a to uključuje i poštivanje dogovora i ugovora. A toga bi se trebala držati i druga strana – što najčešće nije slučaj. Ako se ne promjeni odnos prema nama pjevačima, ako budemo i dalje morali moljakati da nam se isplate honorari kao da tražimo milost pa još zato ponekad snositi posljedice – kakva nam je budućnost? ...pročitajte cijeli tekst...

• Mlada glazbenica godine

  Intervju: Diana Haller, mezzosopranistica

  Sviđaju mi se recitali Lieda jer na njima mogu raditi sve što želim, a to je sloboda koju u operi nikada neću moći imati. U operi su tu orkestar i dirigent koji također ima svoje zamisli. Jako cijenim umjetnike koji imaju stav, pa  makar taj stav bio pogrešan. Pokušat ću se približiti toj osobi jer opera je suradnja. Recital Lieda je također suradnja, ali, ako dišete jednako – a tu imam sreće jer moj pijanist Filip Fak i ja jednako dišemo i doista smo suradnici – suradnja je jednostavnija ...pročitajte cijeli tekst...

• Za jasne vrijednosne kriterije

  Intervju: Mladen Tarbuk, dirigent

  Trenutno sva kazališta u Hrvatskoj funkcioniraju kao socijalne ustanove. Umjetnici koji su to na vrijeme shvatili dopunski zarađuju na raznim stranama.  Toplo se nadam da će sadašnja ministrica kulture imati dovoljno snage da nešto promijeni u tom načinu funkcioniranja. Jer, ako se ovako nastavi, jednostavno više neće biti budućnosti za kulturu. Toga moramo biti svjesni te sami moramo sadašnji sustav institucionalne kulture učiniti efikasnijim ...pročitajte cijeli tekst...

• Bez emocija nema dobrog pjevanja

  intervju: Mirka Klarić, sopranistica, dobitnica nagrade Vladimir Nazor za životno djelo

  Književnost, a poglavito ruski romantičari, mi je pomogla da razvijem senzibilitet koji sam prenijela i na scenu. Smatram da su na sceni itekako potrebni detalji, ali ne volim nepotrebna klečanja ili stalna besmislena prohodavanja. Volim ulaziti u detalje osluškujući glazbu. Nema boljeg vodiča od glazbe, u njoj se čuje sve. Dovoljno je pažljivo slušati tu glazbu i ako imate imalo senzibiliteta – a morate ga imati kao operni pjevač – dovoljno je slušati je i njoj se podrediti ...pročitajte cijeli tekst...

• Pola stoljeća od Rata i mira

  Ruža Pospiš-Baldani, mezzosopranistica, u povodu 50. obljetnice debija

  Zadovoljna sam postignutim i jako sam zadovoljna da sam na vrijeme prestala pjevati. Govorili su mi da još mogu. Ali, ako nemate sami previše veselja na sceni jer vidite da ste nekada mogli puno više dati, bolje je prestati. Imam obitelj i uvijek sam se trudila paralelno voditi obiteljski život i karijeru, podizati djecu i biti uz muža, i to mi je donekle dobro uspijevalo. Iako mislim da je ženi puno teže voditi karijeru nego muškarcu. Ipak, zadovoljna sam i sretna ...pročitajte cijeli tekst...

• Koraci prema velikoj karijeri

  Intervju: Lana Kos, sopranistica

  Pjevanje je nešto potpuno prirodno i takvo bi trebalo ostati. Ako imate glas, tehniku pjevanja možete naučiti u učionici, ali niste gotov pjevač kad izađete s Akademije. Tehnika se razvija na sceni. Kako ćete publici dočarati svoju emociju ako ne pjevate lako i prirodno? Emocija mora ići slobodno iz srca i iz grla. Ako se osjeti napor ili neka borba, znači da niste zreli za neku ulogu a onda je ne trebate ni izvoditi ...pročitajte cijeli tekst...

• Na pragu međunarodne karijere

  Intervju: Goran Jurić, bas

  Nema ništa ljepšeg od trenutka kad idete na poklon nakon što ste otpjevali predstavu, kad vam publika uzvraća ono što ste njoj dali. Divna je ta izmjena energije, i to je ono zbog čega ljudi rado idu u kazalište. Da biste potaknuli izmjenu energije morate zračiti, a zračenje počiva na sigurnosti, na opuštenosti, na suverenim vladanjem sobom. Velik rad stoji iza toga da naučite reagirati u svim situacijama. Kad ste na sceni, treba imati što manje nepoznanica ...pročitajte cijeli tekst...

• Ljepota neizvjesnosti

  Intervju: Dubravka Šeparović-Mušović. mezzosopranistica

  Nisam Kundry zato što sam naučila note, nego zato što sam živjela kao Kundry. Nisam Kundry samo na sceni, na predstavi koja traje pet sati. Kundry sam intenzivno zadnjih šest mjeseci. Tu Kundry nosim doma i živim je sa svojom obitelji, s njom spavam. Iza mene je puno neprospavanih noći u kojima sam se budila pokušavajući shvatiti kakva je ta žena. Ona je sada u meni. I svaki put kad izađem na scenu znam: to je Kundry, ali to sam i ja i proživljeni trenuci mog života ...pročitajte cijeli tekst...

• Studenti trebaju istraživati svoje granice

  Intervju: Vlatka Oršanić, sopranistica, izvanredni profesor pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu

  Mislim da je zadaća profesora na Akademiji što više educirati pjevače kako bi spremniji zakoračili u ono što ih čeka na profesionalnom planu. Svakako, ne treba od nekoga zahtijevati nešto što on ne može. Treba znati ocijeniti nečije mogućnosti i potaknuti studenta da ide dalje, da istražuje svoje granice, ali da, naravno, ne ide preko njih. Mislim da treba imati dovoljno hrabrosti, ali i povjerenja u te mlade ljude
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Za dobru formu treba vježbati svakodnevno

  Intervju: Ljubomir Puškarić, bariton

  Sudjelovanje na natjecanjima ključno je za međunarodne karijere mladih opernih pjevača. Na natjecanjima u Sjedinjenim Državama došao sam u kontakt s agentima koji su mi ponudili angažmane za pojedine projekte. U uglednoj agenciji IMG Artists radim s agentima koji rade s primjerice Renée Fleming, Angelom Gheorghiu i Željkom Lučićem. Još mi je nestvarno vidjeti svoje ime u tom društvu. Vrlo sam zadovoljan ...pročitajte cijeli tekst...

• Razbijanje predrasuda

  Intervju: Nada Matošević, intendantica HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci

  Koliko se god u ovim teškim vremenima provlači pitanje koliko je kazalište zapravo važno dok se ljudi bore za egzistenciju, željela bih reći da je kazalište iznimno važno. HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci  nastoji živjeti s današnjim čovjekom i izlaziti mu u susret, pomagati mu i oplemenjivati ga u svakodnevnom životu. Rijeka ima dugu kazališnu tradiciju koja obavezuje. Prošlost nam je bila bogata, no trebamo biti svjesni samih sebe i što možemo te stalno ići naprijed ...pročitajte cijeli tekst...

• Veliko pospremanje partiture Traviate

  Intervju: Nikša Bareza, dirigent

  Radeći na Traviati u Rijeci nisam diktirao nego pokušao suradnike uvjeriti u nešto širokom argumentacijom te im jasno pokazati koje su posljedice određenih odnosa u Traviati, od izgovora riječi, preko fraza, situacija, tempa, muzikalne logike, muzičke forme. Postoje četiri momenta koja treba uzeti u obzir: tempa, muzičku formu, artikulaciju i dinamiku. Glazba je nevidljiva, treba joj dati smisao a za to treba imati jasne argumente. Slijedili su upute a rezultat je vrlo zaokružena izvedba ...pročitajte cijeli tekst...

• Navikla sam na žestoki tempo rada

  Intervju: Margareta Klobučar, sopranistica

  Nisam često nastupala u hrvatskim opernim kućama samo stoga što sam imalo jako puno obaveza u Grazu, gdje sam u stalnom angažmanu. Sistem rada u Austriji je surov. Radimo šest dana u tjednu i ne puštaju nas nikamo. Navikla sam na žestoki tempo rada i pjevam po šest-sedam sati dnevno. Toliko se od mene traži. Sad sam stalno na putu jer se iz Hrvatske moram vraćati na probe u Graz. No, ipak dolazim češće, a pritom mi je lakše doći na koncerte nego u opernu produkciju....pročitajte cijeli tekst...

• Klasična režija je poštivanje autora

  Intervju: Carlos Cosias, tenor

  Vrlo je teško pomaknuti operu u drugo vrijeme i mjesto, a da to funkcionira. Sjećam se kad sam prije nekoliko godina pjevao Don Pasqualea, da je čak mijenjan i tekst, pa sam u rečenici »napisao sam ti pismo da izrazim svoje osjećaje« umjesto »pismo« morao pjevati »e-mail«! Smijurija! U Barceloni sam 2002. gledao Krabuljni ples koji je bio potpuni debakl. Prva se scena odvijala u zahodu, a likovi su obavljali malu nuždu. Gledatelji su očekivali kostime epohe i bili potpuno šokirani. ...pročitajte cijeli tekst...

• Glas je dar koji treba razviti

  Intervju: Nada Ruždjak, sopranistica

  Jako sam pazila što pjevam i strogo sam se držala svog lirsko-koloraturnog faha. Iako sam od samoga početka silno željela pjevati ženstvenije uloge mladodramskog soprana koje imaju srce i dušu, znala sam da na to trebam čekati. Nije mi padalo na um da forsiram glas kako bih ga učinila dramskijim, nego sam dramatski izraz ostvarivala akcentima, a ne snagom grla. Uvijek sam pjevala svojim glasom, bez napora za glasnice i zato su tako dugo ostale netaknute ...pročitajte cijeli tekst...

• Opere poput Pepeljuge moraju nasmijati publiku

  Intervju: Ning Liang, mezzosopranistica

  Operno pjevanje tradicija je zapadnjačke klasične glazbe i nema doticaja s kineskom kulturom. Kina je prvi kontakt s operom imala preko svećenika, misionara koji su je pohodili te sa sobom donijeli ploče. Danas, više od stoljeća nakon što je Kina upoznala tu vrst zapadnjačke glazbe, krug ljubitelja opere i onih koji se njome bave još je uvijek uzak. Opera pripada drugom kulturnom krugu i ljudima u Kini nije lako usvajati za nju potrebne vještine.
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Uvijek polazim od glazbe

  Intervju: Ozren Prohić, redatelj i ravnatelj Opere HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci

  Moderna operna režija ne postoji, postoje isključivo principi, pristupi i načini režiranja. Postoje postupci u režiji koji su suvremeniji i više istraživački, koji su aktualniji, koji su u nekom teatarskom trendu, ili postupci koji su klasični, tradicionalni postupci. Ali ne postoji podjela na klasičnu i modernu režiju. Postoji isključivo suvremeno kazalište. Postoji modernistička režija ili modernističko kazalište. Čini mi se da je raspodjela na klasičnu i modernu režiju potpuno kriva ...pročitajte cijeli tekst...

• Vjerujem intuiciji

  Intervju: Zoran Todorovich, tenor

  Himmelmannova Carmen u HNK-u u Zagrebu djeluje kompaktno i sažeto poput nekog filma. Uživao sam nastupajući u toj predstavi i nastojao sam u njoj pronaći sebe i dati sebe i vjerujem da se to osjetilo. Ono što mnoge ugledne umjetnike može potaknuti da dođu u Zagreb prisan je odnos s direkcijom Opere i vodstvom kuće. Gostovanje u Zagrebu za honorar niži od uobičajenog neće ni jednom umjetniku srušti ni reputaciju ni honorare na tržištu i zato je dobar odnos vrlo važan ...pročitajte cijeli tekst...

• Ne treba se bojati izazova opere

  Intervju: José Cura, tenor

  Problem nastaje ako režija nije inteligentna, ako redatelj nastoji da opera bude različita samo zato da bi bila različita. Ne smeta mi da budem obučen kao Superman, ali od redatelja tražim da postoji logika i da budem spreman da me nadahne tom logikom. Ako ne, pjevač se na pozornici osjeća poput idiota. To je moja granica. Mogu pjevati naglavačke, s blatom na licu, s krvlju u ustima, ali postoji nešto što ne mogu raditi na sceni – osjećati se kao budala ...pročitajte cijeli tekst...

• Trnovit je put do slobode interpretiranja

  Intervju: Ivan Repušić, dirigent

  Kad se zbroje sve prednosti i nedostaci mog mandata na mjestu ravnatelja Opere HNK-a u Splitu, mislim da je bio dobar. Prihvativši ga se, rekao sam intendantu Milanu Štrljiću: ukoliko osjetim da će moja profesija patiti, istog ću trena izabrati ono što sam izabrao u životu, a to je dirigiranje. Ono mi je najvažnije, to je moja profesija kojoj se potpuno posvećujem. Kada sam preuzimao ravnateljsko mjesto, dogovor je bio da će to biti više umjetnički dio posla ...pročitajte cijeli tekst...

• Cijenim zahtjevne redatelje

  Intervju: Vedrana Šimić, operna pjevačica

  Dok sam pripremala Madame Lidoine željela sam što više saznati o karmelićanskom redu. Pročitala sam nekoliko knjiga o njima koje sam našla na Kaptolu. Išli smo u posjetu karmelićankama u Brezovici. Bile su vrlo susretljive, dopustile su nam da uđemo u samostan, vodili smo s njima duge razgovore. Mnogo smo toga saznali od njih u neposrednom kontaktu. Išla sam u crkvu i molila se s njima. Htjela sam proniknuti u njihov način razmišljanja i osjećanja ...pročitajte cijeli tekst...

• U svaku režiju unosim cijeloga sebe

  Intervju: Petar Selem, kazališni redatelj, sveučilišni profesor, književnik

  Drago mi je vidjeti studente oko sebe, ali se od svega ipak najbolje osjećam kad se popnem na pozornicu, kad čujem zvuk glasovira, pjevače koji pjevaju, kad im prenosim svoju ideju, viziju. I to je jedino mjesto kad nikad nisam umoran. Ma koliko se loše osjećao, na opernoj probi nikada nisam umoran. Zahtjevan sam i prema sebi i prema onima s kojima radim i u tome nisam spreman na krive kompromise. Ili se radi ili se ne radi, a kad se radi, daje se cijeloga sebe ...pročitajte cijeli tekst...

• Volim uloge junaka

  Intervju: Krešimir Špicer, operni pjevač

  Volim uloge junaka. Ne mogu zamisliti da bih pjevao Tamina u Čarobnoj fruli, koji dođe na scenu i  pjeva "jer sam preslab da pomognem!" Volim Idomenea, Titusa. Za budućnost: Don José je zanimljiv, Samson također. Ne volim uloge u kojima se ponavlja tekst pa zastane radnja, više volim one u kojima je jak dramski naboj. Draži mi je npr. Johnson u Čedu zapada nego Rodolfo u La Bohème. Nude mi Wagnera zbog, kako kažu, slavenske mekoće i neke tuge u glasu, ali to zasad ne želim ...pročitajte cijeli tekst...

• Hrvatska glazba u odnosu prema nacionalnom

  Intervju: Nikša Bareza, dirigent

  Mislim da je Ekvinocij jedna od naših najboljih opera, a prema Ivi Brkanoviću gajim posebno poštovanje. On je vrlo autohtonim i vrlo originalnim jezikom pokušao ujediniti kozmopolitsku glazbu s nacionalnim melosom, ali ne upotrebljavajući samo citate u pojedinim zborskim scenama ili plesovima nego komponirajući u duhu te glazbe. Ekvinocij je datum u povijesti hrvatske opere i hrvatske glazbe uopće, djelo nastajalo u vremenu koje je doista zanimljivo ...pročitajte cijeli tekst...

• Ulaganje u sebe se isplati

  Intervju: Davor Lešić, operni pjevač

  Do prve velike uloge, Enza Grimalda u Giocondi, došao sam zahvaljujući spletu okolnosti. Kada mi je Mirella Toić tijekom ljeta 2006. predložila da u studenom pjevam Enza prihvatio sam i u rujnu imao dvadesetak pokusa s korepetitoricom, maestra Matošević me čula i dala zeleno svijetlo. Scensku sam igru učio s DVD-a premijere, imao sam pola orkestralno-režijske probe na sceni i u studenome 2006. otpjevao sam svoju prvu veliku ulogu
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Kod Verdija je sve zapisano u notama

  Intervju: Željko Lučić, operni pjevač

  Mislim da ću se uskoro posvađati s redateljima koji pokušavaju uvjeriti nas pjevače da imaju svoju ideju da stvore nešto novo, a to se uglavnom svodi na stvaranje skandala. U produkcijama kao što je zagrebački Nabucco umjetnik dolazi do izražaja. On maksimalnom redukcijom pokreta, mimikom, pogledom, glasom donosi svoje osjećaje. Tu leži prava dramaturgija. Čemu trčanje po sceni? Pjevača treba poštovati. Nama je dah zlato, a kako možemo pjevati nakon što smo izvodili ludorije na sceni?
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Počinje moje umjetničko oblikovanje

  Intervju: Luciano Batinić, operni pjevač

  Zaccaria bi mi bio puno lakši da je bila premijera. Imao bih puno više pokusa, a za tu ulogu, koja je nešto najteže u basovskom repertoaru, pokusi su potrebni jer možete potpuno ući u lik. Vokalno ste sigurni, riješili ste sve tehničke probleme. Režija je automatizirana i o njoj ne razmišljate. Ne razmišljate ni kako ćete otpjevati pojedini ton, možete tražiti finese, interpretirati. A kad ste ubačeni u predstavu, osjećate se kao da vas je netko bacio s broda u more i morate isplivati do kopna ...pročitajte cijeli tekst...

Uskoro