7. godište publikacije

• Predgovor 7. godištu publikacije Leksikon hrvatskih opernih pjevača

  Od Blaženke Milić do Cynthie Hansell-Bakić

  Piše: Marija Barbieri

  Useljenje hrvatskih opernih ansambala u obnovljene zgrade poticajno je djelovalo na njihov razvoj. Repertoar se bogatio, stasali novi umjetnici. Neki su u to vrijeme debitirali, nekima je procvala karijera, neki su došli iz drugih krajeva. Sedmi Leksikon nazvan Od Blaženke Milić do Cynthie Hansell-Bakić obuhvaća pjevače 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća. ...pročitajte cijeli tekst...

• Blaženka Milić

  (Mostar, 4. veljače 1939. - Zagreb, 7. rujna 2021.)

  Piše: Marija Barbieri

  Blaženka Milić, rođena Cigić, zvana Bajka, bila je jedna od onih umjetnica koje iznenađuju svakim novim nastupom. Imala je golem potencijal koji je mogla i bolje iskoristiti da nije život posvetila ponajprije obitelji. No njezina Brünnhilda ostat će dijelom hrvatske povijesti, a lake, sigurne, sjajne, zvučne visine dramskog soprana uvijek će se pamtiti
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Dunja Vejzović

  (Zagreb, 20. listopada 1943.)

  Piše: Marija Barbieri

  Dunja Vejzović, rođena Crnković, posljednja je velika hrvatska umjetnica svjetskoga formata koja je nastupala u glavnim ulogama na premijerama u velikim svjetskim opernim kućama i surađivala s najvećim svjetskim dirigenatima, redateljima i pjevačima svog vremena te realizirala mnoge komercijalne snimke za vodeće svjetske gramofonske tvrtke ...pročitajte cijeli tekst...

• Stojan Stojanov

  (Ajtos, 28. prosinca 1929. – Zagreb, 25. prosinca 2018.)

  Piše: Marija Barbieri

  Bez Stojana Stojanova teško je zamisliti dva desetljeća djelovanja zagrebačke Opere koje je obilježilo mnogo opernih uzleta. Stojanov je pjevao praktički sve, rijetko je otkazivao, uvijek je bio spreman i uvijek scenski zanimljiv i uvjerljiv. Bio je član zagrebačke Opere, ali je istodobno bio stalni gost Opera u Beogradu, Skopju Ljubljani, Osijeku, Sarajevu i Novom Sadu ...pročitajte cijeli tekst...

• Mila Kirinčić-Degan

  (Dobrinj na Krku, 3. ožujka 1931. – Crikvenica, 15. kolovoza 2021.)

  Piše: Marija Barbieri

  Mila Kirinčić bila je posljednji pravi hrvatski dramski sopran. Svojim bogatim i snažnim sugestivnim glasom s istančanom muzikalnošću i ukusom donosila je iskrenu i uvjerljivu vokalnu interpretaciju. Cjelovitosti glazbeno-scenskog djelovanja njezinih interpretacija pridonosile su neposredna i uvjerljiva scenska igra te stasita scenska pojava ...pročitajte cijeli tekst...

• Franjo Petrušanec

  (Poljanec kraj Varaždina 27. siječnja 1938. – Zagreb, 27. studenoga 2005.)

  Piše: Marija Barbieri

  Franjo Petrušanec je tijekom cijele karijere težio pjevačkoj perfekciji. Raspolažući glasom velikog opsega, od basovskih dubina do baritonskih visina, toliko je razvio svoje pjevačko umijeće, da mu se, kao npr. u virtuoznom vladanju koloraturnom tehnikom, teško može naći premca. Mogao je izvesti sve onako kako je autor zamislio ...pročitajte cijeli tekst...

• Viktor Bušljeta

  (Rijeka 27. veljače 1932. – 26. listopada 2020.)

  Piše: Marija Barbieri

  Viktor Bušljeta bio je pravi, rasni, prirodno postavljen, ujednačen u svim registrima, belkantistički tenor sigurnih i blistavih visina, nepogrešive intonacije, meke zaobljene fraze, pouzdane muzikalnosti i impresivnog nastupa. Njegov bogat, blistav glas ispunjao je gledalište nosivošću i sjajem, a operni junaci koje je utjelovljavao živjeli su na sceni intenzivno, iskreno i uvjerljivo ...pročitajte cijeli tekst...

• Nada Siriščević / Nada Ruždjak

  (Zagreb, 26. studenoga 1934. – 27. listopada 2012.)

  Piše: Marija Barbieri

  Koloraturni sopran uvijek je rijetkost a možda i zbog toga omiljen kod publike a kritičari često upravo prema vladanju koloraturama ocjenjuju ovladavanje pjevačkom tehnikom. A kad je taj slavuj k tome i lijepe scenske pojave, obdaren prirodnom muzikalnošću, izrazitom kreativnošću i istančanim osjećajem za stil – onda je to kompletna umjetnica. Takva je bila Nada Ruždjak ...pročitajte cijeli tekst...

• Branka Beretovac (Beretovac-Vondraček)

  (Zagreb, 17. lipnja 1944.)

  Piše: Marija Barbieri

  Branka Beretovac, rođena Gregorić, preudana Vondraček, bila je jedan od malobrojnih najljepših lirskih soprana zagrebačke Opere u njezinoj 150 godina dugoj povijesti, Iako smo skloni reći da je od stotinu soprana, devedeset lirskih, lirski soprani koji imaju u optimalnoj mjeri ama baš sve kvalitete potrebne za taj fah vrlo su rijetki. A Branka Beretovac je bila jedan od takvih ...pročitajte cijeli tekst...

• Ferdinand Radovan

  (Rijeka 26. siječnja 1936. – Ljubljana, 1. veljače 2009.)

  Piše: Marija Barbieri

  Ferdinand Radovan imao je raskošan opsežan glas prelijepe boje, pravi verdijanski bariton Pouzdane i sigurne muzikalnosti, fascinantnog osjećaja za interpretaciju Radovan je nepogrešivim instinktom znao pronaći pravi izraz za širok spektar emocija od tragičnih verdijanskih heroja (primjerice Rigoletto) do likova s primjesom komike (kao što je Rossinijev Figaro) ...pročitajte cijeli tekst...

• Mirjana Bohanec (Bohanec-Vidović)

  (Zagreb, 2. listopada 1939.)

  Piše: Marija Barbieri

  Mirjana Bohanec znala je mogućnosti svoga nevelika glasa i nije se nikada upuštala u repertoar za koji nije imala vokalne mogućnosti. Ali se zato obilato koristila svojom izvanrednom muzikalnošću i izrazitom sceničnošću. Bila je atraktivna i znala je donijeti lik. Mirjana Bohanec uzor je inteligentne pjevačice koja je uvijek znala što hoće i što može ...pročitajte cijeli tekst...

• Krunoslav Cigoj

  (Zagreb, 30. ožujka 1949. – 27. kolovoza 2015.)

  Piše: Marija Barbieri

  Krunoslav Cigoj bio je jedna od posljednjih pravih zvijezda koje su se pojavile na našem opernom nebu. Nije zasjao kao komet, ali je prekratko trajao u punoći svoje stvaralačke moći. Mogao je još puno dati, ali ga je u tome spriječila opaka boles. Njegove kreacije bile su odraz istinske umjetničke osobnosti. Imao je onu svetu vatru koja uzdiže u sfere umjetnosti. I imao je karizmu ...pročitajte cijeli tekst...

• Berto Matešić

  (Zadar, 23. travnja 1937. – Zagreb, 10. studenoga 2015.)

  Piše: Marija Barbieri

  U lipnju 1970., u predstavama Puccinijeve La Bohème pozornost publike i veliko zanimanje kritike pobudio je nastup dotad potpuno nepoznata pjevača. Berto Matešić zablistao je u punom sjaju pjevajući ulogu Rodolfa. Njegov glas bio je iznimno fonogeničan, imao je lakoću emisije tona, sjajan visoki registar i zvučnost. Imao je i rijetku sposobnost da bojom glasa crta emocije ...pročitajte cijeli tekst...

• Dinko Lupi

  (Stari Grad, Hvar, 9. listopada 1939.)

  Piše: Marija Barbieri

  Dinko Lupi imao je dobro postavljen, zvonak i ujednačeni glas velika opsega te je zahvaljujući muzikalnosti i daru za karakterizaciju lika ubrzo nakon ulaska u angažman u riječkoj Operi počeo ostvarivati glavne uloge i postao prvak, a kasnije i Nacionalni operni prvak. Tumačio je vrlo širok repertoar u kojemu su konstanta bili Sulejman u Zrinjskom i gazda Marko u Eri ...pročitajte cijeli tekst...

• Ratomir Kliškić

  (Split, 3. prosinca 1942.)

  Piše: Marija Barbieri

  Svojim tamnim baršunastim glasom ujednačenim u svim položajima, sjajnih i sigurnih visina, odličnom pjevačkom tehnikom koja mu je omogućila fraziranje u širokom luku s bogatstvom dinamičkih nijansi i urođenom muzikalnošću Ratomir Kliškić nastavio je tradiciju izvrsnih hrvatskih belkantističkih baritona pa je svoja najveća dostignuća ostvario u Verdijevim operama ...pročitajte cijeli tekst...

• Mirella Toić / Mirella Katarinčić Toić

  (Rijeka, 5. lipnja 1953. - 3. rujna 2023.)

  Piše: Marija Barbieri

  Nastupe Mirelle Toić često su pratili hvalospjevi kritike: „Naše podneblje uvijek je raspolagalo sjajnim pjevačicama za uloge faha kao što je Verdieva Leonora, a Mirella Toić zasigurno spada među najbolje. Ona posjeduje sve što je za to potrebno – prekrasan, zdrav glas mladodramskog soprana, prelijepa piana, toplinu fraziranja i milozvučne visine koje dostiže kao od šale.“...pročitajte cijeli tekst...

• Bojan Šober

  (Rijeka, 13. kolovoza 1957.)

  Piše: Marija Barbieri

  Bojan Šober imao je sve: lijep baritonski glas, prirođenu muzikalnost i velik glumački dar. A i onu toliko željenu sposobnost da odmah stvori kontakt između scene i gledališta. Nije stoga čudno da je debitirao na premijeri La Bohéme u HNK u Zagrebu jedva navršivši 22 godine. Repertoar mu je bio vrlo raznolik, a Scarpia i mlinar Sima među njegovim najboljim ulogama ...pročitajte cijeli tekst...

• Olga Šober / Olga Vulić

  (Sarajevo, 18. rujna 1953.)

  Piše: Marija Barbieri

  Olga Šober bila je, što je danas rijetkost, pravi stup ansambla, pouzdana pjevačica zamjetnih glasovnih, pjevačkih i scenskih kvaliteta na kojoj se četiri desetljeća temeljio repertoar osječke i riječke Opere. Još u Osijeku 1986. Olga Šober uvrstila je u repertoar ulogu koja je obilježila njezinu karijeru i s kojom je 2004. proslavila 25. obljetnicu umjetničkog rada – Violettu u Traviati ...pročitajte cijeli tekst...

• Veneta Janeva Iveljić

  (Stanke Dimitra, 18. listopada 1945.)

  Piše: Marija Barbieri

  Veneta Janeva Iveljić imala je najrjeđi sopranski glas – dramski sopran s koloraturama – i u tome fahu bila je jedina u povijesti zagrebačke Opere. Vrlo posebna, vrlo osebujna, plijenila je jedinstvenim pjevačkim i scenskim kvalitetama. Osvrti na njezine nastupe puni su zanosnih pohvala čime se mogu pohvaliti samo rijetki, odabrani. Bila je jedna od najvećih miljenica zagrebačke publike ...pročitajte cijeli tekst...

• Ivanka Boljkovac

  (Karlovac, 29. svibnja 1955.)

  Piše: Marija Barbieri

  Ivanka Boljkovac ušla je na velika vrata u hrvatsku kulturu. Njezin sjajan glas tada još mladodramskog soprana, tehnički već toliko izgrađen da je vladao cjelokupnim ujednačenim velikim rasponom, lakih i sigurnih visina te savršena muzikalnost odmah su je predodredili za nositeljicu repertoara. Ivanka Boljkovac zadnja je velika ličnost hrvatske operne scene....pročitajte cijeli tekst...

• Cynthia Hansell-Bakić

  (Arlington, Virginia, SAD, 7. lipnja 1949. – Zagreb, 12. rujna 2021.)

  Piše: Marija Barbieri

  Cynthia Hansell-Bakić optimalno je razvila prirođenu nadarenost i postigla visoke domete u operi i na koncertima. Cjelovitost glazbeno-scenskog ostvarenja, kad su svi sastavni elementi jednako zastupljeni i harmonično se stapaju u nedjeljivu cjelinu – temeljna su odrednica u prosuđivanju ne samo dostignuća Cynthije Hansell-Bakić nego i cijele njezine umjetničke osobnosti ...pročitajte cijeli tekst...