6. godište publikacije

• Predgovor 6. godištu publikacije Leksikon hrvatskih opernih pjevača

  Od Mirke Klarić do Ruže Pospiš-Baldani

  Piše: Marija Barbieri

  Pedesete i šezdesete godine prošloga stoljeća donijele su nekoliko važnih debija, formirale su se velike glazbeno-scenske ličnosti koje su nosile repertoar, splitska i riječka Opera bilježile su svoje prve velike korake u razvoju operne reprodukcije, osječka se sve više posvećivala operi, zagrebačka Opera gostovala je po svijetu, a naši pjevači počeli su osvajati svjetske pozornice. ...pročitajte cijeli tekst...

• Mirka Klarić

  (Donji Vidovec, 10. travnja 1934. - Zagreb, 4. prosinca 2022.)

  Piše: Marija Barbieri

  Mirka Klarić bila je prototip suvremene glazbeno-scenske umjetnice, kod koje su ravnomjerno bile zastupljene sve kvalitete koje čine cjelovitu umjetničku osobnost: lijep zvonak glas sigurnih svijetlih visina, izjednačen u cijelom velikom opsegu, izrazita muzikalnost i smisao za interpretaciju, atraktivna scenska pojava, snažan glumački instinkt i velika kreativnost ...pročitajte cijeli tekst...

• Blanka Zec

  (Zagreb, 18. studenoga 1924. – Rijeka, 4. studenoga 2012.)

  Piše: Marija Barbieri

  Blanka Zec, pjevačica krasno obojenog alta, trajno je obilježila riječki operni život s četrdesetak uloga koje je s uspjehom ostvarila tijekom 24 godine karijere na pozornici Narodnog kazališta „Ivana Zajca”. Blanka Zec pripadala je generaciji pjevača velikih vokalno-dramskih kvaliteta koji su tjedno imali i po tri nastupa u ulogama različitih zahtjeva, naravno, uz redovite pokuse ...pročitajte cijeli tekst...

• Piero Filippi

  (Muggia, Trst, 29. lipnja 1927. – Trst, 7. travnja 2012.)

  Piše: Marija Barbieri

  Piero Filippi bio je veliki umjetnik i srdačan čovjek rado viđen u društvu. Jedna je od najvećih glazbeno-scenskih ličnosti hrvatske pozornice, nezaboravan Sergej, Herman, Menenije, Samson, Des Grieux, Pinkerton, Canio... Iznimnom snagom svoje umjetničke osobnosti ispunjao je scenu, i u srcima onih koji su ga slušali i gledali ostavljao neizbrisiv trag ...pročitajte cijeli tekst...

• Branka Galić

  (Zagreb, 8. veljače 1928. – Osijek, 27. listopada 2010.)

  Piše: Marija Barbieri

  Repertoar Branke Galić bio je vrlo raznovrstan, a svojim zvučnim ali mekim i podatnim dramskim sopranom bila je nositeljica upravo tog repertoara. Svojim glasom široka ujednačena raspona te smislom za pjevačko-glumački produbljene kreacije ostvarila je velik broj zahtjevnih uloga dramskog soprana od standardnog opernog repertoara do suvremenog ...pročitajte cijeli tekst...

• Vesna Milatić

  (Split, 8. svibnja 1930. – 4. lipnja 2018.)

  Piše: Marija Barbieri

  Lovro pl. Matačić je na Splitskim ljetnim priredbama 1954. dirigirao Fausta i predvdio je Vesni Milatić (Margareta) veliku budućnost i svjetsku karijeru, no umjesto da se otisne u svijet i tamo se okuša, Vesna Milatić ostala je u angažmanu u splitskoj Operi i nastavila nizati uloge. U razmjerno kratkoj karijeri, dugoj petnaestak godina, ostvarila je još nekoliko uloga za pamćenje ...pročitajte cijeli tekst...

• Božena Čubra

  (Zagreb, 29. lipnja 1926. – Osijek, 3. kolovoza 2005.)

  Piše: Marija Barbieri

  Nakon premijere Madame Butterfly 1969. kritičar je zapisao: „Božena Čubra nije bila u centru pažnje samo zbog naslovne uloge, nego i po zaista neobično sugestivnom, plemenitom kristalno čistom pjevanju, po potresnosti i snazi dramatskih čvorišta muzike, po umilnoj raspjevanosti arija, po čistoći i impozantnoj sigurnosti visina, ukratko Butterfly velikog formata.“ ...pročitajte cijeli tekst...

• Gertruda Munitić

  (Omiš, 30. srpnja 1939.)

  Piše: Marija Barbieri

  Gertruda Munitić jedan je od najvećih vokalnih i scenskih talenata na našim prostorima Još kao djevojčica je bez problema pjevala kolorature, do f ³, imala prirodan appoggio i bila besprijekorno muzikalna. Doživljavala je scenu kao svoje prirodno stanište, pjevala je i glumila iskreno i sa zadivljujućom lakoćom pa je ostvarila dugu karijeru koja je trajala više od četrdeset godina ...pročitajte cijeli tekst...

• Milka Bertapelle

  (Celine, Vrbovec, 14. prosinca 1925. – Zagreb, 27. prosinca 1999.)

  Piše: Marija Barbieri

  Karijera Milke Bertapelle trajala je relativno dugo, a umjetnica će ostati u sjećanju po dvjema vrhunski ostvarenim ulogama. Bile su to Volumnija u Koriolanu Stjepana Šuleka i Madeleine de Coigny u Andréa Chénieru Umberta Giordana. U drugoj fazi karijere veoma je uspješno tumačila karakterne uloge, osobito Domu u Eri s onoga svijeta Jakova Gotovca ...pročitajte cijeli tekst...

• Tatjana Jurić-Nunzi

  (Firenca, 18. srpnja 1923. – Zagreb, 2. studenoga 2001.)

  Piše: Marija Barbieri

  Tatjana Jurić-Nunzi imala je nosiv i ujednačen dramski sopran, puna i meka tona, što je osobito dolazilo do izražaja u talijanskom belkantističkom repertoaru. Odlikovala se osjećajem za frazu te smislom za sugestivnu i proživljenu interpretaciju lika. Tijekom karijere bila je angažirana u opernim kućama u Sarajevu i Rijeci, a često je gostovala i u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...

• Božena Glavak

  (Čakovec, 23. listopada 1931. - Varaždin, 11. studenog 2022.)

  Piše: Marija Barbieri

  Božena Glavak u ljubljanskoj je Operi ostvarila pedesetogodišnju karijeru te „pjevala uvijek i sve”. Ubrajala se u onu danas pomalo zaboravljenu generaciju umjetnika koji su nosili repertoar u opernim kućama. Punih trideset i pet godina bila je neupitan prvi mezzosopran ljubljanske Opere u kojoj je otpjevala više od stotinu uloga u približno dvije i pol tisuća izvedbi ...pročitajte cijeli tekst...

• Božena Ruk-Fočić

  (Zagreb, 31. listopada 1931. – 21. travna 2010.)

  Piše: Marija Barbieri

  Wagner i Richard Strauss skladatelji su u čijim je djelima Božena Ruk-Fočić postizala najveće uspjehe. Glas, pjevačko umijeće, stil interpretacije, posvemašnja muzikalnost i pouzdana intonacija dolazili su do izražaja u Straussovu opusu, a njezin ujednačen, kristalno čist lirico-spinto sopran s lijepim Kopftonovima bio je idealan za uloge Wagnerovih lirskih junakinja ...pročitajte cijeli tekst...

• Majda Radić

  (Šibenik, 17. svibnja 1933. – Zagreb, 14. studenoga 1984.)

  Piše: Marija Barbieri

  Pjevački virtuozno i stilski besprijekorno Majda Radić izvodila je goleme teškoće Mozartove i Rossinijeve glazbe i širok romantičarski luk glazbe autora devetnaestoga stoljeća. S posebnim je senzibilitetom tumačila suvremene autore. Jednako je uvjerljiva bila u velikim vokalno-orkestralnim formama kao što je s mnogo suptilnosti ponirala u zatvoreni svijet koncertnih minijatura ...pročitajte cijeli tekst...

• Zorka Wolf

  (Šljivoševci, Osijek, 12. ožujka 1926. - Zagreb, 13. veljače 2021.)

  Piše: Marija Barbieri

  Zorka Wolf je vrlo brzo nakon debija svoju profinjenu muzikalnost, lijep, ujednačen i kristalno čist glas velikog raspona i zvonkih visina te naglašen smisao za interpretaciju stavila u službu umjetnosti i izrastala u cjelovitu glazbeno-scensku osobnost kakve se ne susreću baš često. Bila je jedna od najvažnijih pjevačica i najvećih umjetnica u riječkoj Operi ...pročitajte cijeli tekst...

• Tugomir Alaupović

  (Zemun, 26. prosinca 1925. – Zagreb, 25. lipnja 2005.)

  Piše: Marija Barbieri

  Ubrzo po stupanju u ansambl, 29. veljače 1956. Tugomir Alaupović dočekao svoj trenutak – na premijeri Čarobne frule pjevao je Papagena. Kritičar je napisao.: „...čistoća izražajnosti i pokretljivosti, a uza sve to začuđujuće iskusno kretanje na sceni pružaju ovom talentiranom pjevaču veliku perspektivu. Papageno je teška kušnja za svakog baritona, a Alaupović je dao odličnu kreaciju"...pročitajte cijeli tekst...

• Mira Štor

  (Zagreb, 8. kolovoza 1930. – Sarajevo, 25. ožujka 1972.)

  Piše: Marija Barbieri

  Mira Štor  imala je jedan od najljepših glasova na sceni sarajevske Opere, baršunasti sopran, pastozan i ujednačen, uz to i vrlo podatan pa je umjetnica gotovo isključivo glasom izražavala emocije i dramsko stanje likova koje je tumačila. Pjevala je najčešće uloge dramskog repertoara, posebno Verdija. Isticala se ljepotom muzičke fraze i suzdržanošću interpretacije ...pročitajte cijeli tekst...

• Filka Dimitrova-Pletikosić

  (Kozloduj, 2. studenoga 1925. – Split, 2. ožujka 1995.)

  Piše: Marija Barbieri

  Filka Dimitrova-Pletikosić bila je voljena i cijenjena zbog svojih ljudskih i umjetničkih kvaliteta. Svoje veliko znanje rado je prenosila mladima. Njezina su ostvarenja, muzički besprijekorno realizirana, imala i ono nešto što djeluje na slušatelja i gledatelja i ostaje u sjećanju. Bila su na visokoj profesionalnoj razini i imala su dubinu tople ljudske emotivnosti ...pročitajte cijeli tekst...

• Branka Stilinović

  (Zagreb, 24. listopada 1926. – Rijeka, 4. studenoga 2016.)

  Piše: Marija Barbieri

  Branka Stilinović, posjednica jednog od najljepših glasova hrvatske operne scene, bila je velika prvakinja Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu kojem je ostala je vjerna do odlaska u mirovinu 1979. godine obilježivši svojom ličnošću i jedinstveno lijepim glasom dramskog soprana dva iznimno uspješna desetljeća njezina postojanja
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Marino Sfiligoi

  (Cormons, Gorica, 8. svibnja 1922. – Rijeka, 25. listopada 2009.)

  Piše: Marija Barbieri

  Marino Sfiligoi je 1958. prešao je u prvi fah, a 1959. potvrdio se kao bariton plemenita glasa i isto takvog scenskog nastupa. Riječkoj Operi ostao je vjeran do umirovljenja 1979. i u njoj je ostvario pedesetak uloga u klasičnom i suvremenom repertoaru. Uz bogatu opernu i koncertnu djelatnost valja zabilježiti i njegov dugogodišnji rad u Kulturno-umjetničkom društvu Fratellanza ...pročitajte cijeli tekst...

• Zvonimir Prelčec

  (Zagreb, 6. svibnja 1924. – 9. travnja 2009.)

  Piše: Marija Barbieri

  Zvonimir Prelčec bio je umjetnik velike muzikalnosti, siguran i pouzdan pjevač zvonkoga glasa i pamtljive scenske izražajnosti. Usporedo s nizanjem opernih uloga, nizao je nastupe na koncertima i snimao. za Radio Zagreb ostvario je mnogo snimaka svih vrsta glazbe, arija likova koje je i nije interpretirao na sceni i dosta cjelovitih opera (Oganj, Ljubav i zloba...) ...pročitajte cijeli tekst...

• Zlatko Foglar

  (Tuzla, 5. listopada 1935)

  Piše: Marija Barbieri

  Svojim ugodnim i nosivim glasom lirskog baritona, odnjegovanom muzikalnošću, visokom naobrazbom, urođenim scenskim temperamentom, ležernom glumom, smislom za stilske kontraste i posebnom uvjerljivošću Zlatko Foglar ostvario je sugestivne i cjelovite likove različitih stilskih i vremenskih odrednica, dramskog i komičnog karaktera ...pročitajte cijeli tekst...

• Šime Mardešić

  (Komiža, 5. rujna 1931.)

  Piše: Marija Barbieri

  Sonoran, lijepo obojen tenor koji se približavao lirico-spinto karakteru, muzikalnost i osjećaj za belkantističku frazu doveli su Šimu Mardešića u Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu gdje je postao stalni član Opere. Od 1. listopada 1970. do umirovljenja 31. kolovoza 1984. u njemu je bio rado viđen i vrlo cijenjen. Postigao je punu umjetničku zrelost i ostvario širok i raznolik repertoar ...pročitajte cijeli tekst...

• Štefica Petrušić

  (Tivat, 27. studenoga 1933.)

  Piše: Marija Barbieri

  Štefica Petrušić bila je lirsko-koloraturni sopran s lakim i čvrstim visinama i finim pianima. bila je jedna od onih cjelovitih umjetnica glazbene scene čija je vokalna tehnika bila uzorna, glas ugodan i podatan, odnos prema radu primjeren, što je temelj svakog visoko profesionalnog ansambla i na koje se može osloniti i sa sigurnošću znati da će uvijek biti na visokoj razini ...pročitajte cijeli tekst...

• Tugomir Franc

  (Zagreb, 8. veljače 1935. – Beč, 5. siječnja 1983.)

  Piše: Marija Barbieri

  Tugomir Franc bio je jedan od hrvatskih umjetnika koji su karijeru stvarali izvan domovine i u inozemstvu stekli zavidna priznanja.  Godine 1980. Bečka državna opera dodijelila mu je naslov Kammersängera – Komornog pjevača. Bila je to nagrada za postignute uspjehe, priznanje za iznimnu ozbiljnost i predanost poslu, ali i poticaj za budućnost ...pročitajte cijeli tekst...

• Ljiljana Molnar-Talajić

  (Bosanski Brod, 30. prosinca 1937. – Zagreb, 17. rujna 2007.)

  Piše: Marija Barbieri

  Ljiljanu Molnar-Talajić imala je glas opalne ljepote, posebne zvučnosti i sjaja, jednako zanosan u orguljski zaobljenom forteu kao i u suptilnim prozračnim pianima, vibrantnu belkantističku frazu u širokom luku dugoga daha, vrhunsku muzikalnost i profinjenu interpretaciju, toplinu i strastveno predanje glazbi te ono nešto što vrsnog pjevača uzdiže do velikog umjetnika ...pročitajte cijeli tekst...

• Ljubomir / Ljubo Strgačić

  (Veli Iž, Zadar, 26. kolovoza 1935.)

  Piše: Marija Barbieri

  Ljubomir Strgačić solističku karijeru započeo je 1960. kao Mirko u opereti Mala Floramye. Glas mu je bio velika opsega pa je ostvario više od osamdeset uloga u operi i opereti. Kao pjevač lakih i sigurnih visina isticao se u operama Jakova Gotovca. Mića u Eri s onoga svijeta bio je njegova uloga. Pjevao ga je oko tri stotine puta. Bio je jedan od rijetkih interpreta Porina Vatroslava Lisinskog ...pročitajte cijeli tekst...

• Ruža Pospiš-Baldani

  (Varaždinske Toplice, 25. srpnja 1942.)

  Piše: Marija Barbieri

  Ruža Pospiš-Baldani pjevala je glavne uloge u Scali, Metropolitanu, Covent Gardenu i Bečkoj državnoj operi te nastupala s Bečkom i Berlinskom filharmonijom. Tijekom cijele karijere bila je dio hrvatskoga glazbenog života. Njezin čudesan glas, savršena muzikalnost, besprijekoran legato i snažna glazbeno-scenska osobnost ponos su i slava hrvatske glazbene reprodukcije ...pročitajte cijeli tekst...