4. godište publikacije
-
Od Zinke Kunc-Milanov do Janje Hanžek
Piše: Marija Barbieri
S četvrtim godištem publikacije završavamo popis pjevača koji su debitirali do 1945. godine, tj. do završetka Drugoga svjetskog rata, ili počeli opernu karijeru u Hrvatskoj do toga vremena. Nekolicina ih je debitirala izvan Hrvatske, počevši od Zinke Kunc Milanov, jedne od najvećih opernih umjetnica koje smo imali u svjetskim razmjerima
...pročitajte cijeli tekst...
-
(Zagreb, 17. svibnja 1906. – New York, 30. svibnja 1989.)
Piše: Marija Barbieri
Zinka Milanov „zasigurno zaslužuje visoko mjesto u panteonu lirico-spinto soprana zbog svog blistavog tona, čistog legata i izvanrenog fraziranja. Prema iskrenosti, samopouzdanju ali najviše prema pažljivom gospodarenju svojim posebnim talentom bila je prava primadonna assoluta, čiji su najbolji nastupi izazivali ono posebno uzbuđenje, a to je dano samo najvećima.“ ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Stara Loka, Škofja Loka, 5. ožujka 1900. – Ljubljana, 25. prosinca 1963.)
Piše: Marija Barbieri
Doprinos Josipa Gostiča hrvatskoj opernoj reprodukciji je neprocjenjiv, i ona je bez njega nezamisliva. Četvrt stoljeća njegova stalnog angažmana u zagrebačkoj Operi njezini su zvjezdani trenuci, a njegov je udio u tumačenju likova u operama hrvatskih skladatelja nemjerljiv i neponovljiv. Mogao je pjevati sve i uvijek je to činio na najbolji mogući način ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Zagreb, 31. srpnja 1907. – 7. siječnja 2004.)
Piše: Marija Barbieri
U svojoj dugoj karijeri Mario Gjuranec ostvario je više od trideset uloga i imao više od pet stotina koncertnih nastupa. Njegov je glas na početku karijere bio mladodramskog karaktera čistih svijetlih i zvučnih visina a s vremenom se razvio u dramski. Urođene muzikalnosti i neosporivog glazbenog temperamenta bio je uvjerljiv tumač niza velikih tenorskih likova ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Beč, 5 srpnja 1908. – Rijeka, 6. srpnja 1987.)
Piše: Marija Barbieri
U povodu debija u naslovnoj ulozi Grofice Marice kritičar je za Nadu Auer zapisao da „u njoj kipti pozorišna krv, iz nje izbija talenat." Umjetnica podatna glasa, profinjene muzikalnosti, izrazite sceničnosti i bujnog temperamenta Nada Auer usvajala je interpretirani lik u svoj njegovoj složenosti i cjelovitosti te ostvarila kreacije koje ostaju u sjećanju ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Trogir, 5. prosinca 1899. – Split, 14. siječnja 1971.)
Piše: Marija Barbieri
Svojim savjesnim i požrtvovnim radom, kada je prema potrebi pjevao i po nekoliko večeri uzastopce najteže uloge, Žižak je stekao nepodijeljene simpatije splitske kazališne publike i Splićana uopće. Ostat će zapamćen kao dramski tenor iznimne snage, sjajan i bogat, ujednačenih, lakih i zvučnih visina, s velikim mogućnostima dramatskih akcenata ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Trnjani, Slavonski Brod, 31. prosinca 1908. – Bloomington, Indiana, SAD, 20. siječnja 1993.)
Piše: Marija Barbieri
Vrlo osoban, izražajan, vrlo izrađen, možda malo nazalan glas Marka Rothmüllera, njegovu sjajnu dikciju i snažan osjećaj za karakterizaciju lika može se slušati na nekoliko živih diskografskih izdanja. Svi svjetski operni priručnici uvrštavaju ga u najbolje baritone koji su nastupali na velikim pozornicama neposredno nakon Drugoga svjetskog rata ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Split, 27. lipnja 1911. – 16. prosinca 1996.)
Piše: Marija Barbieri
Prekrasna baršunasta glasa, izvanredne scenske pojave i neobične sugestivnosti, Ante Marušić ostvario je nezaboravne kreacije, poglavito herojskih likova. U povodu obilježavanja stogodišnjice zgrade HNK-a Split 1993. dodijeljeno mu je priznanje za trajan umjetnički doprinos HNK-u Split, a od 2003. nagrada za najbolje dostignuće u operi nosi njegovo ime ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Prag, 7. srpnja 1913. – München, 26. veljače 1986.)
Piše: Marija Barbieri
Unatoč velikom broju uloga (njih četrdesetak) u operama Verdija, Wagnera, Mozarta i Straussa – likovi u Wagnerovim i Straussovim muzičkim dramama najuspjelija su ostvarenja Georgine von Milinković. Nastupala je na Salzburškim i Bayreuthskim svečanim igrama, gdje su je smatrali jednim od „stupova Igara“. Bila je dugogodišnja članica Bavarske državne opere i Bečke državne opere ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Ljubljana 10. svibnja 1907. – Zagreb 18. siječnja 1987.)
Piše: Marija Barbieri
Impozantna glasa, vrlo muzikalan i impresivna izraza, dobre dikcije, žive i uvjerljive glume, lijepa muževnog stasa, isprva tenor Ivan Francl izvrsno se snašao i u baritonskom repertoaru. S velikim je uspjehom tumačio izrazito dramske likove, ali i uloge s primjesom komike. Od 147 uloga koliko je ostvario u tenorskom i baritonskom repertoaru 46 je bilo velikih i glavnih ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Sisak, 21. lipnja 1911. – Zagreb, 27. studenoga 1986.)
Piše: Marija Barbieri
Vera Grozaj bila je skromna i samozatajna umjetnica koja je najprikladniji izraz za svoje likove nalazila isključivo u samoj glazbi a time je postizala najsigurniju vezu s gledateljstvom koje ju je osobito cijenilo i voljelo, kao što ju je cijenila kritika, kako domaća, tako i inozemna koja ju je upoznala na gostovanjima ansambla zagrebačke Opere u inozemstvu
...pročitajte cijeli tekst...
-
(Split, 23. studenoga 1915. – Zagreb, 16. ožujka 1994.)
Piše: Marija Barbieri
Bianka Dežman ostvarila je sedamdesetak uloga koloraturnog i lirskog soprana. Bila je iznimno šarmantna i muzikalna glazbeno-scenska umjetnica nevelika ali zvonka, pokretna, svijetlo obojena soprana, sigurnih visina i razrađene koloraturne tehnike, s istančanim osjećajem za stil, naglašenim smislom za interpretaciju i profinjenom kreativnošću ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Constanţa, 21. studenoga 1913. – Zagreb, 17. rujna 1973.)
Piše: Marija Barbieri
Marijana Radev bila je i ostala simbolom svega za čime žudimo u kazalištu ili u koncertnoj dvorani – neponovljiva svečanog umjetničkog čina, vertikale na kojoj se gradi ne samo glazbeno-scenska reproduktivna umjetnost nego i cijela kulturna osobitost jedne zemlje. Jedna je od najvećih i najkompletnijih glazbeno-scenskih ličnosti i najeminentnijih umjetnica hrvatske glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Sinj, 16. svibnja 1904. – Rijeka, 28. veljače 1998.)
Piše: Marija Barbieri
Pjevanje Štefanije Lenković čuo je Boris Papandopulo i svojim istančanim uhom shvatio da bi se na nju mogao osloniti kao na nositeljicu sopranskog repertoara u novoutemeljenoj riječkoj Operi. Napokon je osvanuo 2. studenoga 1946. i predstava Nikole Šubića Zrinskog – prvi put u Rijeci hrvatska opera na hrvatskom jeziku! Papandopulova su se očekivanja ispunila ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Kreka, pokraj Tuzle, 23. ožujka 1910. – Beograd, 9. lipnja 1956.)
Piše: Marija Barbieri
Marija Podvinec imala je sve vrline velike umjetnice: ujednačen i zaobljen zvonak, topao, glas dramskoga soprana izražajnih dubina i sigurnih visina, uzornu vokalizaciju, veliku muzikalnost i predanost radu. Posve se unosila u dramsko zbivanje i u lik koji je interpretirala. Jednom riječju pružala je cjelovit doživljaj. Tko ju je jednom čuo i vidio nije je zaboravio ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Karlovac, 27. kolovoza 1912. – Zagreb, 2. travnja 1996.)
Piše: Marija Barbieri
U gotovo četiri desetljeća kontinuirane nazočnosti na sceni Drago Bernardićč uvijek je jednako kvalitetno ostvarivao vrlo širok dijapazon basovskih uloga i stilski ih uvijek adekvatno oblikovao. Ozbiljan pristup radu, posvemašnji osjećaj odgovornosti i smisao za humor, te staloženost i smirena vedrina, bile su glavna svojstva tog rijetko pouzdanog i sigurnog pjevača ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Osijek, 8. travnja 1905. – Zagreb, 26. siječnja 1955.)
Piše: Marija Barbieri
Na prvoj hrvatskoj izvedbi opere Orfej i Euridika Božica Čajkovac-Sarvan je „sa mnogo muzikalnosti donijela partiju Orfeja. U njenom pjevanju vidi se lijepi napredak i solidan studij. Pojedine arije interpretirala je vrlo lijepo. Glumački donijela je ulogu takodjer vrlo dobro. Snašla se vrlo dobro kao nosilac cijele radnje i izvršila je težak umjetnički zadatak sa punim uspjehom.“ ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Karlovac, 9. prosinca 1917. – Zagreb, 16. studenoga 2016.)
Piše: Marija Barbieri
Tomislav Neralić je jedna od najvećih ličnosti hrvatske glazbe, umjetnik jedinstvena moćnoga glasa i snažne scenske osobnosti, savršene muzikalnosti i upravo nezamislivog pamćenja i zadivljujućeg opernog i koncertnog repertoara, jedan od onih koji pišu povijest. Impresivnu karijeru dugu 61,5 godinu završio je 2000. godine sa 156 na sceni otpjevanih opernih uloga ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Split, 22. prosinca 1912. – Novi Marof, 12. studenoga 1983.)
Piše: Marija Barbieri
Kao pjevač naglašene muzikalnosti i istančanog osjećaja za interpretaciju i scensko oblikovanje lika Ante Jelaska svojim je ugodnim tenorom uvjerljivo tumačio lirske operne i operetne junake premda je povremeno zalazio i u dramski repertoar. Ostvario je pjevačko-scenski dojmljivo četrdesetak opernih i dvadesetak operetnih vrlo različitih likova
...pročitajte cijeli tekst...
-
(Travnik, 24. listopada 1921. – Beč, 22. studenoga 2011.)
Piše: Marija Barbieri
Sena Jurinac svoj je lijep zvonki glas, vrhunsku muzikalnost i suverenu pjevačku tehniku potpuno stavila u službu umjetnosti. Bogata osobnost, strast kojom je prilazila svakoj ulozi, toplina, jednostavnost i prirodnost, profinjen senzibilitet, lijep scenski izgled i glumački instinkt te zračenje koje krasi odabrane, učinili su njezina ostvarenja posebice uvjerljivima i neponovljivima ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Dančulovići, pokraj Ozlja, 19. siječnja 1920. – Beč, 9. kolovoza 2010.)
Piše: Marija Barbieri
Dragica Martinis bila je jedna od najvećih zvijezda operne reprodukcije pedesetih godina prošloga stoljeća. Njezina je slava prelazila europske granice, jednako poznata bila je u Sjevernoj i u Južnoj Americi. Bila je divna, iznimna umjetnica koja je osvajala ne samo pjevačkim i scenskim kvalitetama nego i posebnom neponovljivom ljudskom toplinom ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Trst, 3. veljače 1912. – Rijeka(?), 20. srpnja 1999.)
Piše: Marija Barbieri
Nakon debija Karmen Vilović u ulozi Gilde u Rigolettu kritičar je zapisao da je sopranistica „profinjeno i tehnički sigurno postavljala visoke tonove, da ih zatim u liepom stupnjevanju proširi i zaobli davši tako svu pažnju oblikovanju tona i fraze. Sva je tvorba bila usredotočena na glasbenu kakvoću i vriednost. Pokazala je osebine izrazite koloraturne pjevačice“ ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Zagreb, 4. srpnja 1923. – Klosterneuburg pokraj Beča, 6. lipnja 2014.)
Piše: Marija Barbieri
Početak karijere velike bečke operetne dive Sonje Šagovac Sonje Šagovac nije bio vezan isključivo uz operetu niti uz Zagreb. Bila je i članica Opera u Osijeku i Splitu. Sonja Šagovac udana Mottl preudana Preger i preudana Dönch, nedvojbeno jedna od najvažnijih hrvatskih umjetnica glazbene scene koja je ugled stekla i potvrdila se i izvan granica svoje domovine ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Zagreb, 19. listopada 1909. – 26. studenoga 2005.)
Piše: Marija Barbieri
U povodu debija Marije Frankl u ulozi Amelije u Krabuljnom plesu kritičar je zapisao: „U njezinom je ostvarenju bilo topline života i obilje proćućene lirike. Liepi lirski sopran vrlo ugodnog zvuka gibljiv je i izražajan te sposoban da oblikuje fino i uvjerljivo emociju momenta.“ Zbog bolesti morala je 1951. prekinuti pjevačku karijeru i posvetila se pedagoškom radu ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Vinica u općini Črnomelj, 21. studenoga. 1920. – Zagreb, 3. studenoga. 2006.)
Piše: Marija Barbieri
Josip Šutej bio je skroman čovjek što u umjetničkim krugovima nije uvijek vrlina. Nije se nametao nego je čekao da ga pozovu. A pozivali su ga, jer je imao glasovne i pjevačke kvalitete, pouzdanu muzikalnost i siguran scenski nastup, koje krase pjevače na kojima operne kuće temelje repertoar i s kojima osiguravaju uspješno djelovanje
...pročitajte cijeli tekst...
-
(Ljubljana 12. travnja 1920. – 15. lipnja 2009.)
Piše: Marija Barbieri
Svojim vrlo lijepim toplim i ujednačenim glasom, lakoćom pjevanja, izvanrednom muzikalnošću s osobitim smislom za oblikovanje fraze te uvjerljivom interpretacijom Rudolf Francl je u Zagrebu osvajao svojim kreacijama. U svojoj dugoj karijeri Rudolf Francl tumačio je stotinjak uloga, pjevao ih na pet jezika i ostvario više od 1600 opernih nastupa ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Zagreb, 24. siječnja 1914. – 17. svibnja 1995.)
Piše: Marija Barbieri
Zlata Butković debitirala je u Zagrebu, djelovala u Splitu i Rijeci, a karijeru tek nešto dužu od deset godina završila u Zagrebu. Iznimno muzikalna, odlično muzički školovana s naglašenim smislom za glazbenu i scensku interpretaciju Zlata Butković kreirala je niz glavnih uloga lirskog i lirico-spinto soprana i ostavila trajan pečat u hrvatskoj opernoj umjetnosti ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Križevci, 6. veljače 1919. – Zagreb, 1. srpnja 2007.)
Piše: Marija Barbieri
Svojim lirico-spinto sopranom, tehnički pouzdano vođenim, s lijepim pianima, uzornim fraziranjem, naglašenom muzikalnošću a ponajviše istančanim stilskim senzibilitetom i velikom kulturom muziciranja Janja Hanžek s jednakim je uspjehom interpretirala operne likove kao i širok repertoar popijevaka. Posebno se isticala kao tumač Mozartove glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
portreti
