Svjetska glazba

  • Oduševljenje publike i Trnina kao nedostižan ideal Tosce

    Povijesni osvrt na praizvedbu opere Tosca Giacoma Puccinija i izvedbe opere u Hrvatskoj ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 27. svibnja 2022. (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Prava, svjetska izvedba Tosce bila je 12. srpnja 1900. u Covent Gardenu s velikom hrvatskom umjetnicom Milkom Trninom, u svijetu poznatom jednostavno kao TERNINA u naslovnoj ulozi. Trninina veličanstvena Tosca bila je jedinstvena u svojoj osebujnoj ljepoti, svojim dramatskim kontrastima, neodoljivom zamahu tragičnog intenziteta od vrhunaca do vrhunaca. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mračna drama krvavih strasti prožeta prekrasnim liriskim trenucima

    Povijesni osvrt na nastanak opere Tosca Giacoma Puccinija ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 27. svibnja 2022. (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Tosca je bila sjajna melodrama, tako reći bez greške, čvrste strukture i vrlo djelotvorna. Illica ju je s pet činova skratio na tri i od dvadeset tri lika zadržao je devet. Puccini je u tu mračnu dramu krvavih strasti, u tu mješavinu seksa, pobožnosti, umjetnosti, ljubavi, ljubomore, pohote i sadizma unio je prekrasne lirske trenutke poput glasovite Toscine molitve Vissi d'arte. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Spektakularne izvedbe i velika očekivanja

    Povijesni osvrt na izvedbe Traviate u Hrvatskoj ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 21. travnja 2022. (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba opere pod naslovom Violetta u prijevodu Josipa Eugena Tomića u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu bila je 11. ožujka 1879. Dirigirao je Ivan pl. Zajc, redatelj je bio Josip Freudenreich. Naslovnu je ulogu pjevala talijanska sopranistica Erminia Giunti-Barbera, a Alfred Germond jedan od najvećih pjevača koji su nastupili u Zagrebu Ivan De Negri. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Od neuspjeha praizvedbe do svjetskog trijumfa

    Povijesni osvrt na praizvedbu opere La traviata Giuseppea Vedija, 6. ožujka 1853. u Teatru La Fenice u Veneciji, ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 21. travnja 2022. (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    La Traviata je praizvedena u nedjelju, 6. ožujka 1853. u Teatru La Fenice u Veneciji. Dirigirao je Gaetano Mares, a naslovnu je ulogu pjevala Fanny Salvini-Donatelli. Pravim imenom Francesca Lucchi, pjevačku karijeru počela je u Veneciji i stekla ugled u operama Donizettija i Verdija. Giorgia Germonta pjevao je u to vrijeme Verdijev omiljeni bariton Felice Varesi. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kako je Verdi uzdigao kurtizanu u kraljevstvo umjetnosti

    Povijesni osvrt na nastanak opere La traviata Giuseppea Vedija ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 21. travnja 2022. (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Slika prve scene Verdijeve <em>Traviate</em> švedskog slikara Carla d'Unkera iz 1866.Traviata se rađala iskonskom snagom, kako se obično i rađaju remek-djela. Svaki njezin čin ima poseban karakter – od lepršavosti i virtuoznosti prvoga čina, ljubavnog vapaja drugog čina te patetične Violettine smrti u trećem činu. Verdi je u Traviati pokazao sve svoje veliko tehničko majstorstvo, jasnoću i preglednost, humanost, psihološko poniranje u lik te nepogrešiv ukus. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Enrico Caruso pjevao je na riječkoj premijeri La Boheme

    125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; La boheme u Hrvatskoj i Hrvati u njoj

    Piše: Marija Barbieri
    Vrlo brzo nakon praizvedbe, već 1898.,  La Bohème se čula u Zagrebu i u Rijeci. U Teatru comunale u Rijeci, 10. svibnja izvela ju je talijanska operna družina, a u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu izvedena je 11. listopada 1898. Zanimljivost riječke premijere bila je da je u njoj Rodolfa pjevao budući velikan Enrico Caruso (1873-1921), tada na početku karijere. Zanimljivo je da je Puccini boravio u Rijeci 1895. prigodom prve riječke izvedbe Manon Lescaut o čemu svjedoči koverta pisma koje je 8. svibnja 1895. uputio svojemu šogoru Giuseppeu Razziju. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Veristička promjena u opernoj arhitekturi

    125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; Praizvedba i odjeci opere (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Operom La Bohème počela je Puccinijeva suradnja s 29. godišnjim dirigentom Arturom Toscaninijem. Praizvedena je 1. veljače 1896. Naslovnu ulogu tumačila je 33-godišnja Cesira Ferrani koja je verizmu pristupala sa željom da u njemu naglasi lirske trenutke. Kritičari su na praizvedbi La Bohème bili zbunjeni Puccinijevom operom i spremni da ga dohvate. Zbunjivala ih je i njegova harmonijska smjelost, zbunjivale su ih silazne paralelne kvinte na početku trećeg čina. Po hodnicima se živo raspravlja. Ne manjkaju fanatici, ali mnogi ističu da finale s bubnjevima i sav onaj metež koji podsjeća na operetu ne djeluju baš uvjerljivo. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Potpuna predanost djelu

    125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; Nastanak opere (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Puccini je znao glazbom izraziti ne samo cijeli prizor nego i sitne pojedinosti. U tom je smislu posebno indikativan uvod u treći čin opere. Harfa i dvije flaute u staccatu opisuju snježno jutro. Polagano silaze u kvintama poput snježnih pahuljica, a pod njima je violončelo koji podcrtava hladnoću i neutješnost prizora. Četvrti čin, u kojemu se polagano gasi život mlade vezilje Mimì, četiri je puta prerađivao u težnji da postigne pravi omjer raspoloženja i vjerodostojnost. I počela se spremati praizvedba. Nacrte za scenu priredio je poznati slikar Riccardo Salvadori, a za kostime njemački slikar Adolf Hohenstein.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nastanak libreta jedne od najpoznatijih i najomiljenijih opera

    125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; Nastanak libreta (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Dana 1. veljače 1896. u Teatru Regio u Torinu praizvedena je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih opera – La Bohéme Giacoma Puccinija. Bila je to četvrta opera 35-godišnjeg skladatelja. Iza njega su bili Le villi, Edgar i Manon Lescaut. Libreto su napisali Luigi Illica i Giuseppe Giacosa prema romanu Henryja Murgera Prizori iz boemskog života. Od 16. stoljeća riječ bohémien odnosila se na Rome za koje se se pogrešno vjerovalo da dolaze iz Češke – Bohemie. Kako je pojam Roma povezan sa slobodnim životom, tako se ta riječ počela povezivati s mladim umjetnicima i pobunjenicima koji su živjeli u Latinskoj četvrti u Parizu 19. stoljeća. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav kao pokretačka sila

    Najava izvedbe Verdijeve opere Lombardijci na 66. Splitskom ljetu, (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Giseldi su namijenjene neke od najljepših melodija kao što je molitva Salve Maria u prvome činu koja podsjeća na Desdemoninu Ave Mariju u Otellu, jedan od onih odlomaka u kojima je Verdi najjednostavnijijm sredstvima dao stranice gotovo transcedentalne ljepote. Giselda predvodi i jedan od onih lijepih ansambl prizora finala činova koji krase gotovo sve Verdijeve opere. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Verdijev trijumf i početak svjetske slave

    Najava izvedbe Verdijeve opere Lombardijci na 66. Splitskom ljetu (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba opere bila je u ožujku 1994. u HNK-u Split pod ravnanjem Ive Lipanovića u režiji Petra Selema. Imala je dvije sjajne Giselde Mirellu Toić i Fiorenzu Cedolins. Vidjet ćemo kako će tu ulogu tumačiti na premijeri opere na Peristilu 14. srpnja Daniela Schillaci. Ivica Ćikeš pjevao je 1994. manju basovsku ulogu Pirra a sada će pjevati glavnu ulogu Pagana. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Doprinos obogaćivanju repertoara

    Fidelio u Hrvatskoj / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja Ludwiga van Beethovena, (5. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Prema broju obnova, i prema izvođačima Fidelio je bila jedna od uspješnijih predstava zagrebačke Opere. Poslije glasovite Trnine, druga je velika hrvatska pjevačica bila Leonora – Zinka Kunc. 1947. Vilma Nožinić je od Marzelline postala Leonora, 1960. godine Leonoru je pjevala Branka Stilinović, a na Dubrovačkim ljetnim igrama 1970. Sena Jurinac. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Malobrojni, ali uspješni poduhvati hrvatskih izvođača

    Hrvatski umjetnici u inozemnim izvedbama Fidelija / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja Ludwiga van Beethovena, (4. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Najviše međunarodne sreće u Fideliju poslije Milke Trnine imala je Sena Jurinac. Njezin prvi susret s Leonorom u Beču bio je 17. prosinca 1961. pod ravnanjem Herberta von Karajana s Wolfgangom Windgassenom kao Florestanom. Pjevala ju je samo dva puta. Ali tome je prethodio njezin prvi nastup u toj ulozi 27. veljače 1961. u produkciji opere u londonskom Covent Gardenu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hrvatska Leonora svjetskoga glasa

    Hrvatski umjetnici u inozemnim izvedbama Fidelija - Milka Trnina / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja Ludwiga van Beethovena, (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri

    Milka Trnina, jedna je od najvećih hrvatskih opernih umjetnica međunarodnog ugleda, ulogu Leonore u Fideliju pjevala je 61 put. Kritika je isticala njezinu aristokratsku suzdržanost, osjećajnu plemenitost i zanosnu snagu, nazivajući je velikom glumicom i pjevačicom, čije se pjevanje odlikuje čudesnom dramatskom snagom. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Simbol čežnje za slobodom

    Ludwig van Beethoven, Fidelio - put po svijetu / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Fidelio je u Beču izveden neposredno poslije svršetka Drugoga svjetskog rata 6. listopada 1945. u Theateru an der Wien u kojemu je njegova prva verzija 1805. ugledala svjetlo dana, tj. večeri. Dirigirao je glasoviti austrijski dirigent Josef Krips, a naslovnu ulogu tumačila je također glasovita austrijska sopranistica Anni Konetzni. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Desetogodišnji put do uspjeha

    Ludwig van Beethoven, Fidelio - nastanak i tri verzije opere / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Beethovenova jedina opera Fidelio nastala je na libreto austrijskog kazališnog voditelja i arhivara Josepha Sonnleitnera, državnog službenika i libretista Stephena von Breuninga i dramatičara Friedricha Treitschkea i praizvedena 1805. u Theateru an der Wien u Beču. Beethoven je djelo prerađivao i ono je u svojemu konačnom obliku prvi put izvedeno 1814. godine. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tragična ljubav

    Povijesni osvrt na izvedbe Donizettijeve opere Lucia di Lammermoor u hrvatskim kazalištima, ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 14. veljače 2020.

    Piše: Marija Barbieri

    Prva izvedba opere Lucia di Lammermoor u hrvatskoj nacionalnoj operi bila je 16. veljače 1878. u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu na Markovu trgu. Tekst je pohrvatio Josip Eugen Tomić, dirigirao je Ivan pl. Zajc, Luciju je pjevala Hermina Vojaček-Voinska, Edgardo je bio gost Luigi Vanzetti, a Enrico slovenski bariton, prvi tumač Zajčeva Zrinjskog, Josip Nolli. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Članovi ansambla i zvjezdane gošće

    Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (4)

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon velikih sopranistica Sene Jurinac i Dragice Martinis te mezosopranistica Đurđe Milinković i Biserke Cvejić niti jedan hrvatski operni umjetnik/umjetnica nisu bili članovi Opere, a nakon gostovanja Ljiljane Molnar-Talajić, Dunje Vejzović i Ruže Pospiš Baldani  dolazi do nestanka hrvatskih pjevača iz Bečke državne opere u kojoj su nekada bili velike zvijezde ...pročitajte cijeli tekst...
  • Novi početak

    Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (3)

    Piše: Marija Barbieri
    Rat je završio i trebalo je krenuti ispočetka. Sovjetski komandant Beča naredio je da Opera počne djelovati, i prva predstava bila je u Volksoperi – Mozartov Figarov pir – 1. svibnja 1945. Obnova zgrade trajala je dulje od njezine izgradnje i prva predstava u njoj bila je 5. studenoga 1955. Beethovenov Fidelio. Opera tada dobiva svoj današnji službeni naziv Bečka državna opera ...pročitajte cijeli tekst...
  • Između dvaju svjetskih ratova

    Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (2)

    Piše: Marija Barbieri
    Najveća hrvatska zvijezda Opere u vremenu između dvaju svjetskih ratova bila je Zagrepčanka Vera Schwarz (1889-1964), U veljači 1921. gostovala je kao Tosca. Ubrzo je postala jedna od prvih zvijezda a od 1924. do 1929. i stalna članica Opere i miljenica publike. Njezin je glas bio savršeno postavljen i ujednačen u cijelom velikom opsegu a pjevačka tehnika besprijekorna ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bečka državna opera slavi rođendan

    Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (1)

    Piše: Marija Barbieri
    Prije stotinu i pedeset godina, 25. svibnja 1869. bečka Dvorska opera uselila se u novu zgradu na Ringu, točnije tog je dana izvedena prva predstava u njoj – Don Giovanni Wolfganga Amadeusa Mozarta. Ta opera, nastala na libreto Lorenza da Pontea, praizvedena je u Pragu, 29. listopada 1787. no nedjeljivo je vezana uz Beč i zbog toga je odabrana za otvaranje nove zgrade ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prvi put u Hrvatskoj

    Žena s jezera G. Rossinija u povodu premijere u HNK u Zagrebu (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, prvi put  u Hrvatskoj, uprizorit će 12. travnja u 19.30 Ženu s jezera - dvjesto godina poslije praizvedbe  u Napulju. Naš istaknuti kontratenor svjetskoga glasa Max Emanuel Cenčić scenski će postaviti zagrebačku predstavu Rossinijeve opere te nastupiti u jednoj od glavnih uloga kao Malcolm. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povijesna pozadina

    Žena s jezera G. Rossinija u povodu premijere u HNK u Zagrebu (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Tottola je libretu dao naslov La donna del lago (Žena s jezera). Do tada, naime, nijedno djelo Waltera Scotta nije bilo prevedeno na talijanski. Tako je Rossini prvi skladatelj koji je skladao prema Walteru Scottu, a do 1840. nastalo je barem dvadeset pet talijanskih opera prema njegovim romantičnim poemama i romanima.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Norma je Norma

    Norma u povodu premijere u HNK u Splitu

    Piše: Marija Barbieri
    S Normom je Bellini dosegnuo vrhunac razvoja i stvorio djelo velike lirske i dramatske ljepote. Glazba opere izražava melodijom (kakvu nitko nije napisao ni prije ni poslije njega) dramsku radnju epskih razmjera koja neprestano raste do finala. Proslavljenoj nastupnoj ariji Norme, cavatini Casta Diva, i danas se dive ne samo slušatelji, nego i veliki skladatelji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Trubadur u Hrvatskoj

    U povodu ovosezonskih premijera u HNK Split i HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    U novoutemeljenoj Hrvatskoj operi 2. listopada 1870. Trovator je bila prva Verdijeva opera koju je upravitelj Opere Ivan pl. Zajc predstavio publici. Na hrvatskom jeziku kao „Trovator od Josipa Verdi-a“ u prijevodu Augusta Šenoe izvedena je u Narodnom zemaljskom kazalištu na Markovu trgu 14. veljače 1871. Zajc je dirigirao, u „prizore je stavio“ Josip Freudenreich....pročitajte cijeli tekst...
  • Praizvedba i hrvatski pjevači u Trubaduru u svijetu

    U povodu ovosezonskih premijera u HNK Split i HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Na prvoj izvedbi Trubadura u Metropolitanu u prvoj sezoni njegova djelovanja, 26. listopada 1883. kralj baritona Josip Kašman bio je grof Luna i jedini je ponovio briljantno otpjevanu ariju. Od 1883. do 1896. Kašman je devet puta pjevao Lunu. Slavna hrvatska umjetnica u Trubaduru u Metropolitanu bila je Zinka Milanov ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nastanak Trubadura

    U povodu ovosezonskih premijera u HNK Split i HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Uz nevjerojatno bogatstvo melodike u operi, što joj je osiguralo trijumf, u Trubaduru je prisutna posebna kvaliteta, demokratska, ako hoćete, prije nego aristokratska, ali to ne znači da je manje dojmljiva. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bellinijev operni dragulj

    Norma u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, Rijeka

    Piše: Marija Barbieri
    Norma se izvodi na svjetskim opernim scenama kad i ako se nađe pjevačica koja može udovoljiti zahtjevima naslovne uloge koja se smatra najtežom u sopranskom repertoaru. Velika Norma 20. stoljeća bila je naša Zinka Kunc Milanov. Opisujući njezinu Normu muzički kritičar André Tubeuf jednostavno je rekao: „Velika, klasična, lijepa, vladarica, prava Milanov.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon devedeset godina

    Turandot u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Godinu i pol dana nakon Puccinijeve smrti, 25. travnja 1926. u milanskoj Scali praizvedena je njegova nedovršena Turandot. Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928., naravno, u Narodno kazalište u Zagrebu. Imala je blistavu podjelu uloga: sopranisticu Zdenku Ziku, tenora Marija Šimenca te Aleksandra Griffa i Vilmu Nožinić ...pročitajte cijeli tekst...
  • Isprepletanje životnih puteva

    Moć sudbine u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

    Piše: Marija Barbieri
    Moć sudbine praizvedena je u Petrogradu 1862. Verdi je postigao velik uspjeh do kojega mu je bilo osobito stalo, jer je u to doba u Petrogradu bila vrlo jaka struja protiv tuđinske opere. Prva izvedba opere u Hrvatskoj u izvedbi nacionalnog ansambla na hrvatskom jeziku bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 11. veljače 1882. Dirigirao je Ivan pl. Zajc ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mit i glazba

    Orfej i Euridika u povodu koncertne izvedbe u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i 35 godina umjetničkoga rada Maksa Emanuela Cenčića

    Piše: Marija Barbieri
    Susret Glucka i Calzabigija bio je jedan od onih susreta koji ulaze u povijest glazbe kao presudni događaj u njezinu razvoju. Mit o Orfeju, o vječnoj temi, o snazi pjesme, promijenio je Gluckov pristup glazbi. On je osjećao da je jaz između radnje i izražavanja osjećaja bio golem i trebalo ga je premostiti, trebalo je integrirati dramski događaj i glazbu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Trijumfalni put po svijetu

    Seviljski brijač Gioachina Rossinija u povodu premijere na 63. Splitskom ljetu (2)

    Piše: Marija Barbieri
    Trijumfalni put opere po svijetu počeo je već dvije godine poslije pod naslovom Seviljski brijač, kako se prvi put izvela u Bologni nešto poslije praizvedbe. Te se 1818. godine Seviljski brijač izveo u Zadru i u Londonu na talijanskom jeziku i u engleskom prijevodu. Već je sljedeće godine izvedena je u Park Theatreu u New Yorku...pročitajte cijeli tekst...
  • Najljepša opera buffa ikad napisana

    Seviljski brijač Gioachina Rossinija u povodu premijere na 63. Splitskom ljetu (1)

    Piše: Marija Barbieri
    Seviljski brijač je u neku ruku opera di bravura, jer se u rijetko kojem djelu može pronaći toliko elemenata bravuroznog stila koji su čvrsto uklopljeni u radnju i služe postignuću određenog cilja – komičnog djelovanja. Svi likovi su živi, majstorski ocrtani i tako karakteristični da postaju gotovo simboli. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Senzibilitet 20. stoljeća

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (4)

    Piše: Marija Barbieri
    Odlomak iz opere Don Carlos u Hrvatskoj se čuo prvi put, 25. veljače 1871. kad je budući veliki svjetski tumač markiza Pose, Josip Kašman na svojoj „korisnici“ pjevao „veliku dramatičnu ariju“. Ne iznenađuje stoga toliko da je prva izvedba opere u Hrvatskoj bila tek 20. svibnja 1939. u Narodnom kazalištu u Zagrebu u režiji Tita Strozzija i pod ravnanjem Oskara Jozefovića ...pročitajte cijeli tekst...
  • Najljepši biser

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (3)

    Piše: Marija Barbieri
    Verdi je libreto Don Carlosa dobio u ožujku 1866. Potkraj kolovoza došao je sa suprugom u Pariz s gotovo završenom partiturom. U originalnoj verziji opera bi trajala četiri sata i zadivljuje brzina kojom je skladao tako dugo djelo. Nakon dugotrajnih pokusa (njih 270), praizvedba koju je Verdi opisao kao „ledenu predstavu bez krvi“ bila je 11. ožujka 1867. u Parizu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ulazak u legendu

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (2)

    Piše: Marija Barbieri
    Schillerov Don Carlos sadrži snažne dramske situacije i zanimljive, žive i vjerodostojne karaktere. Zaokupljen međusobnim odnosima likova Giuseppe Verdi stvorio je dramu u kojoj je razrađen u njega čest sukob dužnosti i intimnog osjećaja, potreba da se sreća žrtvuje u ime časti. A tu je još i njegov antiklerikalizam – pobuna protiv nemilosrdne vlasti crkve ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povijest i legenda

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (1)

    Piše: Marija Barbieri
    U operi Don Carlo Giuseppea Verdija, nastaloj prema istoimenoj tragediji Friedricha von Schillera, nekoliko je povijesnih ličnosti: tri osobe iz španjolske loze Habsburgovaca – Karlo V., Filip II. i Don Carlos, francuska princeza Elizabeta de Valois i španjolska dvorska dama Ana de Mendoza. Rodrigo, markiz Posa je plod Schillerove mašte
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pustolovine Mudre lije

    Lukava mala lisica u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Za tako neobičan libreto Lukava mala lisica ima iznenađujuće širok emocionalni raspon, od komičnih epizoda s kokošima u prvome činu do erotske glazbe udvaranja u drugome i bolno nostalgičnog prizora u krčmi u trećemu. Najdojmljiviji od svega je Šumarev monolog koji dominira završetkom opere i uzdiže izvorni tekst na posve drugu razinu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tref i Fata Morgana

    Zaljubljen u tri naranče u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Satirička opera s dozom nadrealizma Zaljubljen u tri naranče praizvedena je u Chicagu 30. prosinca 1921. Nakon izvedbe u SSSR-u 1926. ulazi u repertoar i u velikoj je mjeri odredila smjer kretanja suvremene glazbe i modernoga poimanja operne umjetnosti. Svojom jednostav­nošću, duhovitošću i osobitim stilom stekla je brojne poklonike ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uzor dobra ukusa

    Don Pasquale u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Na praizvedbi Don Pasqualea nastupilo je četvoro najslavnijih pjevača onoga doba, a oduševljenje publike nadmašilo je i najoptimističnija autorova očekivanja. Prva hrvatska izvedba opere bila je tek 19. listopada 1921. u Narodnom kazalištu u Zagrebu, a interpreti su bili prvorazredni: Arnold Flögl, Robert Primožič, Josip Rijavec i Maja de Strozzi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak u Meštrovićevu galeriju

    Turandot u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je točno dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928., naravno, u Narodno kazalište u Zagrebu. Godinu dana kasnije novi ravnatelj zagrebačke Opere Krešimir Baranović preuzeo je Turandot i naslovnu ulogu povjerio jednoj od budućih najvećih svjetskih sopranistica Zinki Vilfan-Kunc ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sve za sina

    Agrippina u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Händeleova opera Agrippina praizvedena je pod skladateljevim ravnanjem u Veneciji 26. prosinca 1709. i odmah postigla izvanredan uspjeh. Za praizvedbom je slijedilo za to doba neviđenih 27 uzastopnih izvedaba i odlične kritike. Moderni kritičari Agrippinu smatraju Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Očajničke strasti

    Manon Lescaut u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    U Manon Lescaut Puccini se upravo rasipa melodijama, premda neke posuđuje iz svojih ranijih skladbi. Već je posve razvidno njegovo izvanredno vladanje orkestrom. Majstor je u slikanju likova ne samo protagonista nego i epizodista kojima daje karakterističnu boju. Ne štedi nadahnućem dok glazba teče. Vješt je dramatičar i svaka riječ i svaki prizor imaju opravdanje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mladenački polet

    Ernani u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

    Piše: Marija Barbieri
    Jednostavnost, poticajnost, zanos, mladenački polet, obilje melodija i svježina melodike, nekoliko najljepših talijanskih opernih arija, prelijepi ansambl prizori i povrh svega završni tercet – sve je to prokrčilo Ernaniju put u svijet, a buntovnički sadržaj osigurao mu je popularnost u Italiji. Ernani je i prva Verdijeva opera koju je upoznao svijet ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljepota plemenitosti

    Figarov pir u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Figarovog pira bila je 26. listopada 1917. u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu pod ravnanjem Milana Sachsa u režiji Đure Prejca. Najslavniji hrvatski, svjetski poznat interpret likova u Figarovu piru bila je Sena Jurinac. Kao Cherubino debitirala je 1. svibnja 1945. u zgradi bečke Volksopere
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moćni kancelar

    Sicilijanske večernje (Les Vêpres siciliennes) u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Verdi je bio uvjeren da će opera doživjeti neuspjeh na premijeri, no to se nije dogodilo. Naprotiv. Premijera opere Les Vêpres siciliennes 13. lipnja 1855. bila je pravi trijumf. Oduševljene su bile i publika i kritika. U prvoj sezoni opera je izvedena pedeset puta i postala je dio repertoara. U operi ipak ima odlomaka koji ulaze u najbolje odlomke njegova stvaralaštva ...pročitajte cijeli tekst...
  • Snaga je u kosi

    Samson i Dalila u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba Samsona i Dalile u Hrvatskoj bila je 1903. u Teatru Comunale u Rijeci, a prva hrvatska izvedba djela 20. veljače 1914. u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu. Protagonisti splitske premijere opere 4. ožujka 1961. bili su Attilio Planinšek i Bianca Bortoluzzi, a Velikog Dagonova svećenika pjevao je Ante Marušić ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tajanstveno suglasje prirode i mašte

    Pelléas i Mélisande u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Pelléasa i Mélisande, bila je više od dva desetljeća poslije praizvedbe, 12. prosinca 1923. Tekst je preveo skladatelj Petar Konjović koji je izvedbom i dirigirao, redatelj je bio dr. Branko Gavella, a scenograf je bio Ljubo Babić. Nositelji naslovnih uloga bili su češki tenor Zdenko Knittl, tada u angažmanu u Zagrebu, i velika umjetnica Maja de Strozzi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zaljubljen sam u Tatjanu....

    Evgenij Onjegin u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Unatoč pomanjkanju dramatičnosti, djelo Čajkovskog vjerojatno će postati jedno od najpopularnijih na našem opernom repertoaru zahvaljujući svojemu narodnom duhu i sjajnoj glazbi.“ Publika je bila ponešto suzdržana. No vrijeme je pokazalo da je Čajkovski bio previše skroman. Evgenij Onjegin krenuo je na osvajanje svjetskih pozornica ...pročitajte cijeli tekst...
  • Aida i Split

    O izvedbama opere Aida na Splitskom ljetu u povodu premijere

    Piše: Marija Barbieri
    U 112 izvedaba Aide na Splitskom ljetu izmijenilo se mnogo sudionika od kojih su se posebno usjekli u sjećanje dirigenti Silvije Bombardelli i Nikša Bareza te redatelj Tomislav Kuljiš. Teško je nabrojiti sve pjevače, ali tri su umjetnice obilježile tu manifestaciju: Nada Puttar-Gold i Biserka Cvejić kao Amneris i Ljiljana Molnar-Talajić kao Aida ...pročitajte cijeli tekst...
  • Oklada između Boga i vraga

    Mefistofele u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Mefistofelea bila je u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 13. travnja 1901. Opera je obnovljena 1931. pod ravnanjem Krešimira Baranovića u režiji Augusta Markovskog. Veliki Josip Križaj bio je Mefistofele, Mario Šimenc Faust, a Vilma Nožinić Margareta. Opera se poslije u Hrvatskoj nije izvodila
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ozareno lice velikog majstora

    Tosca u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prava, svjetska izvedba Tosce bila je 12. srpnja 1900. u Covent Gardenu s velikom hrvatskom umjetnicom Milkom Trninom u naslovnoj ulozi. Trnina je tada bila u pravom i najboljem smislu riječi operna zvijezda, možda čak i najslavnija pjevačica onoga doba i Pucciniju je mnogo značilo što ju je dobio za premijeru u Covent Gardenu. Uspjeh je bio senzacionalan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Opera bajka

    Ivica i Marica u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Kao nasljednica Wagnerove tradicije u zajednici s narodnom pjesmom i realizmom opera Ivica i Marica zauzima posebno mjesto u glazbenoj povijesti, pa nije čudo što je veoma privlačila slušateljstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bogatstvom melodija koje izravno potječu iz narodne pjesme Humperdinck je uspio postići ugođaj opere bajke ...pročitajte cijeli tekst...
  • U hramu opere

    Aida i 100 godina opernih priredbi u Areni u Veroni

    Piše: Marija Barbieri
    Prije stotinu godina, 10. kolovoza 1913. izvedbom Verdijeve Aide počele su operne priredbe u Areni u Veroni. Naslovnu je ulogu pjevala Šibenčanka Ester Mazzoleni, interpretkinja snažnih dramskih likova čija je velika zasluga bila ponovno buđenje zanimanja za rani talijanski belkanto kao i za opus Giuseppea Verdija
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vitez s labudom

    Lohengrin u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Weimar je bio mala operna kuća, ali je imao Liszta pod čijim je sjajnim ravnanjem Lohengrin praizveden u Weimaru 28. kolovoza 1850. Lohengrin je prvi put izveden u Hrvatskom zemaljskom kazalištu 28. lipnja 1893. u prijevodu dr. Augusta Harambašića, pod ravnanjem Pavla Radiga i u režiji Vaclava J. Antona ...pročitajte cijeli tekst...
  • Riječki ponos gostuje u Zagrebu

    Kratki podsjetnik na povijest opere Moć sudbine u povodu gostovanja Opere HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Apsolutno najveći hrvatski interpreti likova u operi Moć sudbine bili su oni koji iz teško shvatljivih razloga u tim ulogama nikada nisu nastupili u HNK-u u Zagrebu: tenor Tino Pattiera, zatim slavna Leonora Metropolitana Zinka Kunc Milanov te dvije velike Leonore Bečke državne opere, Dragica Martinis i Ljiljana Molnar-Talajić
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Melodija govorene riječi

    Jenůfa u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Její Pastorkyňe (od 1918. preferira se naslov Jenůfa) se bila je u Brnu 21. siječnja 1904. Uspjeh je bio velik (opera je izvedena dvadesetak puta), ali se zadržao unutar lokalnih granica. Janáček je punih dvanaest godina čekao konačnu potvrdu svoje skladateljske vrijednosti. Dogodilo se to tek 1916. godine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav na prvi pogled

    Manon Lescaut u povodu premijere u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Manon Lescaut bila je 23. siječnja 1926. u Zagrebu s izuzetnim protagonistima Zdenkom Zikovom i Mariom Šimencom. U obnovi opere 1941. nositelji glavnih uloga bili su Nada Tončić i Josip Gostič, a na premijeri 1958. izvrsni tumači Prevost-Puccinijevih ljubavnika bili su Mirka Klarić i Piero Filippi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tko je odvažniji?

    Ljubavni napitak u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Felice Romani je protiv svoje volje, ali na Donizettijevu izričitu želju, ubacio u libreto najljepši i najpoznatiji odlomak Ljubavnog napitka – ariju Nemorina iz drugoga čina Una furtiva lagrima Samo djelo, nastalo za svega četrnaest dana, praizvedeno je  12. svibnja 1832  Prva hrvatska izvedba bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 19. veljače 1887. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Put do srca slušatelja

    Hamlet Ambroisea Thomasa u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Od 1980. do danas Hamlet je izveden u desetak europskih gradova, Sjedinjenim Državama i Japanu. Prva izvedba Hamleta u Hrvatskoj bila je 1893. u Teatru Comunale u Rijeci. U hrvatskoj operi Hamlet nije izveden, ali je dvoje Hrvata, Ilma de Murska i Josip Kašman, bilo među vrhunskim svjetskim interpretima likova Ofelije i Hamleta
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dvije važne riječi

    La Gioconda u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba djela La Gioconde u prijevodu Josipa Eugena Tomića u hrvatskoj nacionalnoj operi bila je 18. svibnja 1884. u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu pod ravnanjem Ivana pl. Zajca u režiji Vaclava Antona. Nastupili su Ema Rütti, Fernando Tercuzzi, Matilda Lesić, Marija Vormastini, gost Dante Del Papa i Pietro Vespasiani ...pročitajte cijeli tekst...
  • Preplitanje života i pozornice

    Opera I Pagliacci u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Leoncavallo je u partituru opere I Pagliacci unio sve svoje znanje i nadarenost te postigao sjajno jedinstvo radnje u preplitanju stvarnosti i privida. Bogatom paletom orkestralnih boja, mediteranskom melodikom, stalnom dramatskom gradacijom i neprekinutom emocionalnom napetošću stvorio je operu koja se napeto sluša i gleda
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kamen kušnje opernih ansambala

    Svečani posvetni prikaz Parsifal u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Kritičar je u povodu prve premijere Parsifala u Zagrebu 1922. zapisao: "Izvedba Parsifala kamen je teške kušnje za svaki operni ensemble. ... no kušnja je savladana." Od 1943. Parsifal više nije izveden na hrvatskoj sceni, ali je nekolicina hrvatskih umjetnika pjevala uloge iz djela na više svjetskih pozornica i festivala ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posebna boja sudbe

    Moć sudbineLa forza del destino u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba opere Moć sudbine u Hrvatskoj u izvedbi nacionalnog ansambla na hrvatskom jeziku bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 11. veljače 1882. Dirigirao je Ivan pl. Zajc a glavne su uloge pjevali Emma Dotti (Dona Leonora), Pietro Vespasiani (Don Carlos), dok je budući veliki Giovanni Battista De Negri bio Don Alvaro
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kada se ispregnu konji

    Otello u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Otella 5. veljače 1887. u milanskoj Scali bila je jedinstven događaj u glazbenim krugovima Italije, a i u europskom glazbenom životu uopće. Cijeli je Milano živio za tu večer. Verdi i njegov libretist ispraćeni su ovacijama kakve se ne pamte. Skladatelj je dvadeset puta pozivan pred zastor, gledalište je bilo na nogama, a oduševljenju nije bilo kraja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav okrutna atamana

    Mazepa u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Originalnost je Mazepe Petra Iljiča Čajkovskog u tome što se oštra, konfliktna osobna drama događa na širokom povijesnom panou, a glazbeno-dramaturška rješenja sadržavaju u sebi načela lirsko-psihološke i povijesne opere. U njoj se odražavaju veliki povijesni događaji iz života Rusije, koji se isprepleću sa sudbinama junaka opere ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nevjesta je poludjela

    Lucia di Lammermoor u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Najpoznatiji hrvatski tumač Donizettijevih likova u svijetu, slavni hrvatski slavuj Ilma de Murska, bila je glasovita Lucia bečke Dvorske opere i svih londonskih kazališta, uključujući Covent Garden. Hrvatski bariton Josip Kašman pjevao je Enrica u prvoj izvedbi opere u Metropolitanu, druge večeri u njegovoj povijesti, 24. listopada 1883. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obožavani i prezirani

    Zapis o velikim kastratima prošlosti u povodu koncerta Cecilije Bartoli koja promovira CD i DVD Sacrificium s repertoarom koji su oni izvodili

    Piše: Marija Barbieri
    S „najvećim pjevačem svih vremena“ Carlom Broschijem, glasovitim Farinellijem, kastratsko je pjevanje doseglo vrhunac. Farinelli je pobjeđivao sve protivnike u briljantnosti i bravuroznosti izvedbe. U Londonu je izazvao senzaciju, pjevao je na dvoru Luja XV, a bogat i slavan, četvrt je stoljeća bio prominentna ličnost španjolskog dvora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moj svijet, moja nada i moj bog

    Adriana Lecouvreur u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Jedina hrvatska umjetnica koja je lik iz opere Adriana Lecouvreur tumačila na svjetskim scenama bila je Biserka Cvejić. U novoj produkciji njujorške Opere Metropolitan 1963. dijelila je ulogu kneginje de Bouillon s premijernom protagonisticom Irene Dalis. Adrianu i Maurizija pjevali su Renata Tebaldi i Franco Corelli ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ponos i slava češke glazbe

    Prodana nevjesta u povodu premijere u HNK-u u Splitu

    Piše: Marija Barbieri
    Prodana nevjesta, prototip narodne opere i simbol češke glazbe, stiže u Zagreb samo tri godine nakon premijere u konačnom obliku. U starome kazalištu na Markovu trgu izvedena je 18. listopada 1873. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca. Više je puta obnavljana i izvedena više od četristo puta, a glavne uloge pjevali su gotovo svi veliki hrvatski operni pjevači ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nabucco – ljubimac operne publike

    156 Nabucca u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Nabucco Giuseppea Verdija doživio je tri uprizorenja u povijesti HNK-a u Zagrebu. Prva izvedba bila je 1878. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca dok je Ismaelea pjevao budući veliki Giovanni De Negri. Svečanom izvedbom 12. rujna 2009. HNK je proslavio 25 godina trećeg uprizorenja čija je premijera bila 24. lipnja 1984. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sve na svijetu tek je šala

    U povodu premijere opere Falstaff Giuseppea Verdija u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba Falstaffa u hrvatskoj nacionalnoj kući bila je 1937. u HNK-u u Zagrebu pod ravnanjem Krešimira Baranovića, u režiji Tita Strozzija s Dragom Hržićem u naslovnoj ulozi, a na obnovi 1963. naslovnu ulogu pjevao je veliki, nezaboravni Tomislav Neralić. Zagrebačka publika dosad je imala prigodu slušati i gledati Falstaffa ukupno 28 puta ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kako je nastala opera Pepeljuga

    Ususret premijeri komične opere Pepeljuga Gioachina Rossinija u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Duhovita i šarmantna glazba Pepeljuge ima najbolje osobine Rossinijeva stila, počevši od uvertire. Radnja teče bez zastoja, situacije su dramatski zaokružene, dijalozi šaljivi, a likovi plastični. Briljantna je cavatina Don Magnifica iz prvog čina Miei rampolli feminini. Izvrstan je i kvintet Signor, una parola, kao i sekstet iz drugog čina Siete voi?
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Madame Butterfly u Rijeci

    U povodu premijere Madame Butterfly u Operi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Ansambl riječke Opere ove sezone izvodi popularnu Madame Butterfly Giacoma Puccinija, što je prilika da se podsjetimo nastanka ove opere i njenih izvedbi u Rijeci i Zagrebu. Prva izvedba Madame Butterfly u Hrvatskoj bila je već 1907. u Teatru comunale Giuseppe Verdi u Rijeci, a prva izvedba u Zagrebu 7. listopada 1910. godine
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lastavica slijeće u Zagreb

    U povodu koncertne izvedbe opere Lastavica Giacoma Puccinija

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon niza peripetija, djelomično uzrokovanima i Prvim svjetskim ratom, Lastavica je praizvedena 27. ožujka 1917. u Monte Carlu u Salle Garnier, umanjenoj replici mnogo poznatije istoimene dvorane u Parizu. Magdu je pjevala svojedobno vrlo popularna Puccinijeva omiljena sopranistica Gilda Dalla Rizza, a Ruggera veliki Tito Schipa
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Turandot u Hrvatskoj

    Ususret svečanoj koncertnoj izvedbi u HNK-u u Zagrebu u povodu 150. godišnjice rođenja Giacoma Puccinija

    Piše: Marija Barbieri
    Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928. u HNK-u u Zagrebu. Imala je blistavu podjelu uloga: sopranisticu Zdenku Ziku, najvećeg hrvatskog dramskog tenora Marija Šimenca, jednog od vodećih hrvatskih basova, Aleksandra Griffa i jednu od najvećih hrvatskih sopranistica svih vremena, Vilmu Nožinić ...pročitajte cijeli tekst...

eseji