Hrvatska glazba
-
150 godina Hrvatske opere; Zajčevo djelovanje u zagrebačkoj Operi (4. dio)
Piše: Marija Barbieri
U devetnaest godina ravnateljstva Zajc je predstavio zagrebačkoj publici više od pedeset opera. Jasno je da je iz hrvatskog repertoara izveo trinaest svojih opera i opereta. Toliki broj naslova koji su se manje-više redovno izvodili impozantan je broj i za današnje prilike, pogotovo uzimajući u obzir da je Zajc krenuo zapravo ispočetka te manjak vokalnih i instrumentalnih snaga. No, nakon velikog potresa koji je 9. studenoga 1880. oštetio i kazalište, repertoar je sužen, više su se održavali koncerti opernih arija i prizora, tzv. Quodlibeti. Prvo razdoblje stalnog djelovanja zagrebačke Opere bližilo se kraju. ...pročitajte cijeli tekst...
-
150 godina Hrvatske opere; Zajčeva opera Mislav kao početak djelovanja Hrvatske opere (3. dio)
Piše: Marija Barbieri
.png)
2. listopada 1870. pod ravnateljstvom Ivana pl. Zajca, prvi put prikazan je Mislav, izvorna narodna opera u tri čina; tekst po narodnoj priči sastavio Franjo Marković; glazbu Ivan pl. Zajc, a redatelj je bio g. J. Freudenreich. Zavladalo je opće oduševljenje operom i činjenicom da je s radom započela Hrvatska opera....pročitajte cijeli tekst...
-
150 godina hrvatske opere; Ivan pl. Zajc i počeci njegova djelovanja (2. dio)
Piše: Marija Barbieri
_2.png)
Godine 1860., 14. travnja, praizvedena je s velikim uspjehom Zajčeva opera Amelia, ossia il bandito (Amelija ili razbojnik) prema Schillerovim Razbojnicima za koju je sam napisao libreto. Skladao ju je dvije godine ranije, kao 26-godišnjak. Bila je to prva opera domaćega, riječkog skladatelja, veliki događaj za grad i veliki Zajčev uspjeh. ...pročitajte cijeli tekst...
-
150 godina hrvatske opere; Glazbene prilike u Hrvatskoj do 1870. (1. dio)
Piše: Marija Barbieri
Zagrebački operni život počeo je potkraj 18. stoljeća na dvorovima bogatih plemića u obliku glazbenih priredbi. Sačuvan je plakat izvedbe u palači grofa Antuna Pejačevića u Demetrovoj ulici na Gornjem gradu, koju je nakon njegove smrti kupio grof Antun Amadé de Várkonyi i od tada se govori o Amadéovom kazalištu. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Adel i Mara u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu
Piše: Marija Barbieri
„Hatze pjeva. Pjeva onda, kad mu junaci na pozornici ljube, kad umiru, kad se svađaju ili miluju. Konflikti srca, religije, običaja i tradicije rješavaju se melodijom. Melodija je posrednik svega dobra i zla, ona je nosioc radnje, posrednik i tumač. Taj temeljni princip, provodi Hatze upravo jedinstvenim oduševljenjem, zagrijajući se na vlastitoj toplini.“
...pročitajte cijeli tekst...
-
O operi Ero s onoga svijeta u povodu 80. godišnjice praizvedbe
Piše: Marija Barbieri
Osamdesetak kazališta uvrstilo je operu Ero s onoga svijeta na svoj repertoar, a libreto mu je preveden na devet jezika: slovenski, mađarski, češki, bugarski, talijanski, njemački, slovački, engleski i finski. Izveden je u Bugarskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji
...pročitajte cijeli tekst...
-
Ekvinocij u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu
Piše: Marija Barbieri
Nakon pet mjeseci vrlo studioznih priprema muzička drama Ekvinocij praizvedena je u HNK u Zagrebu 4. listopada 1950. Ekvinocij je možda više od nekih drugih opera zainteresirao glazbenu javnost. Imao je ono što se tražilo od opere: vrijedan književni predložak, dobro sastavljen libreto i suvremeni pristup glazbenoj komponenti
...pročitajte cijeli tekst...
-
Postolar od Delfta u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu
Piše: Marija Barbieri
Praizvedba Postolara od Delfta u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu 26. siječnja 1914. doživjela je veliki uspjeh. Četiri godine poslije, 7. studenoga 1918., u suton Austro-ugarske Monarhije opera je izvedena u Volksoperi u Beču pod naslovom Der Schuster von Delpht. Doblinger je iste godine tiskao glasovirski izvadak
...pročitajte cijeli tekst...
-
Opera Povratak Josipa Hatzea u povodu stote obljetnice praizvedbe 21. ožujka 1911.
Piše: Marija Barbieri
Povratak je u svoje vrijeme doista značio priključak na europsku glazbu. Bilo je to prvo hrvatsko glazbeno-scensko djelo sa suvremenom tematikom i našom glazbom, prvi uspjeli primjer verističke glazbeno-scenske ekspresivnosti u Hrvatskoj. Tema nevjere i ljubomore često korištena u operama ovdje se proširuje i dopunjuje temom žrtve. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Opera Adel i Mara u povodu premijere u HNK Split
Piše: Marija Barbieri
Melodija je najprepoznatljiviji element Hatzeova stvaralaštva. No, bez plodnoga harmonijskog blaga nema ni plemenite melodije. Njegova je harmonijska invencija barem toliko velika ako ne i veća od njegove melodike, a obje su vrelo nadahnuća skladatelja koji je stvarajući Adela i Maru izgarao od dubokog emocionalnog naboja
...pročitajte cijeli tekst...
-
Oganj Blagoja Berse, u povodu stote obljetnice praizvedbe, 12. siječnja 1911. u Zagrebu
Piše: Marija Barbieri
Praizvedba Ognja bila je veliki dan u povijesti hrvatske glazbe. Dogodilo se nešto novo. Novost je bila majstorska Bersina instrumentacija kao i tema. Kritičari su ocijenili praizvedbu Ognja kao događaj te istaknuli njegov „na skroz moderan, u operi dosad neiscrpljen sujet i glazbu koja mu se posvema prilagodjuje kao i izvedbu bez prigovora“ ...pročitajte cijeli tekst...
-
U povodu 140 godina Zagrebačke opere
Piše: Marija Barbieri
Ivanu pl. Zajcu povjeren je 1870. osnutak hrvatske opere, a prva opera izvedena iste godine bio je njegov Mislav. Otad možemo pratiti tri razdoblja djelovanja Zagrebačke opere. Prvo od 1870. do 1889, drugo od 1894. do 1902. i treće koje započinje 1. listopada 1909. izvedbom Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i bez prekida traje do današnjih dana ...pročitajte cijeli tekst...
-
Ususret premijeri opere Sunčanica u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci
Piše: Marija Barbieri
Marko Soljačić spretno je sastavio libreto s dramaturški dopunjenim i jasno profiliranim likovima te stvorio snažnu dramsku podlogu. Papandopulo je na operi radio sedamnaest mjeseci, no trebalo je proći punih sedam godina dok Sunčanica nije došla na pozornicu. A kad se to dogodilo 13. lipnja 1942. u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu, bila je u punom sjaju ...pročitajte cijeli tekst...
eseji
