Iz povijesti opere

• Godine traženja

  Giacomo Puccini (Lucca, Toscana, 22. prosinca 1858. – Bruxelles, 29. studenoga 1924.), uz 100. godišnjicu smrti (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  28.11.2024. Jedan od najpopularnijih, najizvođenijih ali i najboljih opernih skladatelja, Giacomo Puccini rođen je 22. prosinca 1858. u Lucci, u Toscani, u obitelji glazbenika s tradicijom od pet generacija. Njegov pra-pradjed, također Giacomo /Jacopo (1712-1781), bio je maestro di cappella (kapelnik) u katedrali San Martino u Lucci. ...pročitajte cijeli tekst...

• Prva opera na talijanskom jeziku skladana za londonsku pozornicu

  Georg Friedrich Händel, Rinaldo, HWV 7 (Händel-Werke-Verzeichnis); uz predstavu opere u izvedbi ansambla Poljske kraljevske opere 11. rujna 2024. u sklopu Zagrebačkog opernog festivala

  Piše: Marija Barbieri

  2.9.2024. Početkom 1711., 24. veljače Händel je londonskom općinstvu u Her Majesty's Theatreu predstavio operu u talijanskom stilu Rinaldo sa sadržajem prema epu Oslobođeni Jeruzalem talijanskog pjesnika Torquata Tassa. Novine Spectator pisale su 6. ožujka 1711. lagano pretjerujući: „Opera Rinaldo ispunjena je grmljavinom i munjom, rasvjetom i vatrometom.“ ...pročitajte cijeli tekst...

• Rasap talijanske opere

  Ferruccio Busoni (1866–1924), talijanski skladatelj, dirigent, pijanist i pedagog – uz 100. godišnjicu smrti

  Piše: Marija Barbieri

  10.6.2024. Ferruccio Busoni je glavninu svojih zanimanja posvetio klaviru, kao pijanist i kao skladatelj djela za taj instrument. No dotaknuo se i opere. Njegova djela na tome području posve sigurno nisu dio standardnog opernog repertoara ali su zanimljiva po svojemu osebujnom pristupu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Smetana poslije Prodane Nevjeste

  Bedřich Smetana (Litomyšl, 2. ožujka 1824. – Prag, 12. svibnja 1884.), utemeljitelj češke nacionalne opere – uz 200. obljetnicu rođenja (3/3)

  Piše: Marija Barbieri

  10.5.2024. Smetana je postao općepriznati i omiljeni skladatelj, umjetnik u čijim je djelima češki narod pronalazio vjeru u sebe i snagu da izdrži u borbi za nacionalni opstanak. Prošlo je mnogo godina u kojima se borio za pobjedu svojih umjetničkih ideja i za pravilno usmjeravanje razvoja glazbenog života u Češkoj. ...pročitajte cijeli tekst...

• Prodana nevjesta – prototip narodne opere i simbol češke glazbe

  Bedřich Smetana (Litomyšl, 2. ožujka 1824. – Prag, 12. svibnja 1884.), utemeljitelj češke nacionalne opere – uz 200. obljetnicu rođenja (2/3)

  Piše: Marija Barbieri

  28.4.2024. Put Prodane nevjeste nije počeo odviše blistavo. Izvorna verzija naišla je na slab odaziv. U svojoj konačnoj verziji Prodana nevjesta osvojila je Prag na premijeri 25. rujna 1870. te je u dvanaest godina već doživjela stotu izvedbu. Potvrdila je Smetanu kao tvorca češke nacionalne opere i donijela mu međunarodni uspjeh. ...pročitajte cijeli tekst...

• Dug put do Prodane nevjeste

  Bedřich Smetana (Litomyšl, 2. ožujka 1824. – Prag, 12. svibnja 1884.), utemeljitelj češke nacionalne opere – uz 200. obljetnicu rođenja (1/3)

  Piše: Marija Barbieri

  27.4.2024. Češka operna tradicija starija je od Bedřicha Smetane. No tek je genijalni glazbenik Bedřich Smetana stvorio besmrtnu himnu češkoj umjetnosti  – Prodanu nevjestu (Prodaná nevĕsta). Ali do toga je bio dug put. ...pročitajte cijeli tekst...

• Majstori vokalne pirotehnike i pjevači velike izražajnosti

  Kastrati – nekadašnji virtuozi operne scene, 3/3

  Piše: Marija Barbieri

  7.3.2024. Kastrati su u pravilu bili odlični pjevači, ali i vrlo inteligentne i obrazovane osobe koje su govorile nekoliko jezika. Danas je i za pjevačice velik izazov pjevati taj repertoar. Posljednji kastrat bio je Alessandro Moreschi koji je pjevao samo crkvenu glazbu i nastupao uglavnom u Sikstinskoj kapeli u Rimu. Sačuvan je tonski zapis njegova glasa iz 1902. ...pročitajte cijeli tekst...

• Farinelli, pjevač božanskog umijeća i divljenja

  Kastrati – nekadašnji virtuozi operne scene, 2/3

  Piše: Marija Barbieri

  6.3.2024. „Jedan je Bog i jedan je Farinelli!“ „Najveći pjevač svih vremena“ Carlo Broschi, glasoviti Farinelli Pjevao je iznimno zahtjevne arije s koloraturnim pasažama dugima gotovo trideset taktova. Bio je bogat, slavan, visoko obrazovan i oko njega su se okupljali najslavniji duhovi vremena. Pjevao je na dvoru francuskog kralja Luja XV. te španjolskog kralja Filipa V. ...pročitajte cijeli tekst...

• Händelova vladavina engleskim glazbenim životom i rastuća popularnost kastrata

  Kastrati – nekadašnji virtuozi operne scene, 1/3

  Piše: Marija Barbieri

  5.3.2024. Poznati kastrati, nekadašnji virtuozi operne scene bili su Talijani. Uživali su veliku popularnost u svojoj zemlji, ali i diljem Europe. U zemljama s onu stranu Alpa nisu ih osobito cijenili, Francuska ih nikada nije prihvatila, ali Engleska ih je obožavala. Pogotovo Händel. ...pročitajte cijeli tekst...

• Izvanredno umjetničko djelo koje i danas fascinira publiku i potiče polemike

  Povijesni osvrt na nastanak i izvedbe Mozartove opere Così fan tutte ususret novoj premijeri opere 9. veljače 2024. u HNK-u u Zagrebu, u koprodukciji s Operom SNG-a u Ljubljani, pod ravnanjem maestra Valentina Egela i u režiji Alessija Pizzecha

  Piše: Marija Barbieri

  29.1.2024. Opera s originalnim naslovom Così fan tutte o sia La scola degli amanti (Tako čine sve ili Škola za zaljubljene) izvanredno je umjetničko djelo, s jednim od najljepših opernih libreta i glazbom nevjerojatno bogatog nadahnuća i savršenog umijeća. Praizvedena je večer uoči Mozartova 34. rođendana, 26. siječnja 1790., u Burgtheateru u Beču. ...pročitajte cijeli tekst...

• Silna snaga ljubavi i žrtve u Verdijevu remek-djelu

  Povijesni osvrt na nastanak i izvedbe Verdijeve opere Rigoletto ususret novoj premijeri opere 27. listopada 2023. u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Praizvedba Rigoletta bila je u venecijanskom Teatru La Fenice 11. ožujka 1851. Bariton Felice Varesi pjevao je Rigoletta, tenor Raffaele Mirate Vojvodu od Mantove, a Teresa Brambilla Gildu. Večer je protekla u znaku potpunog autorova trijumfa. Sljedećega dana Venecijom su odjekivale melodije iz opere, osobito posljednja Vojvodina arija, glasovita La donna è mobile. ...pročitajte cijeli tekst...

• Veliki prizor ludila i čežnja za duševnim oslobađanjem

  Povijesni osvrt na nastanak i izvedbe Donizettijeve opere Anna Bolena ususret novoj premijeri opere 29. rujna 2023. u HNK-u Ivana pl. Zajca Rijeka (2. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Donizettijeva Anna Bolena na tragu je drugih njegovih heroina poput Parisine, Gemme di Vergy, Marije Stuart do Lucije di Lammermoor, koje su nevine patile i doživjele nezaslužen kraj. Annu će u novoj produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca tumačiti riječka operna prvakinja Anamarija Knego. ...pročitajte cijeli tekst...

• Remek-djelo melodijskog i dramatskog nadahnuća

  Povijesni osvrt na nastanak i izvedbe Donizettijeve opere Anna Bolena ususret novoj premijeri opere 29. rujna 2023. u HNK-u Ivana pl. Zajca Rijeka (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Anna Bolena praizvedena je u Teatru Carcano u Milanu 26. prosinca 1830. Uspjeh je bio velik i Donizetti je bio presretan. Nakon dvanaest godina teška rada i mnogih opera s promjenjivim uspjehom, skladao je djelo koje će mu donijeti svjetsku slavu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Golemi zahtjevi triju protagonističkih uloga

  Gioachino Rossini Semiramida – uz 200. obljetnicu praizvedbe posljednje Rossinijeve opere skladane u Italiji i praizvedene u venecijanskom Teatru La Fenice 3. veljače 1823. godine (2. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Nakon 81 godine, 1962. opera je ponovno izvedena u Milanu. Australka Joan Sutherland i Talijanka Giulietta Simionato bile su protagonistice izvedbe u Scali. Dvije godine kasnije na koncertnoj izvedbi opere u Carnegie Hallu pjevale su Sutherland i Marilyn Horne. Riječka publika upoznala je operu 1835. u Teatru Civicu ali u Hrvatskoj Semiramida nije izvedena. ...pročitajte cijeli tekst...

• Posljednja opera velike barokne tradicije

  Gioachino Rossini Semiramida – uz 200. obljetnicu praizvedbe posljednje Rossinijeve opere skladane u Italiji i praizvedene u venecijanskom Teatru La Fenice 3. veljače 1823. (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  U trenutku kad je stvarao Semiramidu, a taj je trenutak trajao „puna 33 dana" – gotovo samu vječnost za njegovu dotadašnju praksu, Rossini je bio doista na prekretnici. Nije Semiramida samo posljednja opera koju je skladao u Italiji; ona je konačni rastanak s jednim poglavljem, rekli bismo čak – sa samim Rossinijem. ...pročitajte cijeli tekst...

• Opereta nad operetama

  Povijesni osvrt na nastanak, praizvedbu i izvedbe operete Šišmiš Johanna Straussa mlađeg u Hrvatskoj ususret novoj premijeri 29. prosinca 2022. u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Opereta Šišmiš nastala je prema djelu Le Réveillon, što bismo mogli prevesti kao ponoćna večera uz blagdan Božića ili Nove godine, francuskih pisaca Meilhaca i Halévyja i praizvedena je u Theatru an der Wien u Beču 5. travnja 1874. Najslavnija hrvatska svjetska interpretatorica likova u Šišmišu bila je diva Bečke državne opere – Vera Schwarz kao Rosalinda. ...pročitajte cijeli tekst...

• Mladenački žar i snažne emocije rane Verdijeve glazbe očaravale su publiku

  Povijesni osvrt na nastanak, praizvedbu i izvedbe Verdijeve opere Nabucco u Hrvatskoj ususret novoj premijeri opere 28. listopada 2022. u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Praizvedba Nabucca bila je 9. ožujka 1842. u Scali. Dirigirao je skladatelj i violinist Eugenio Cavallini. Naslovnu ulogu tumačio je bariton Giorgio Ronconi. Abigaille je pjevala Verdijeva buduća životna partnerica i supruga Giuseppina Strepponi. Prva slika koja se odigrava u hramu djelovala je tako da su gledatelji pljeskali punih deset minuta. ...pročitajte cijeli tekst...

• Trijumfalan spoj šekspirijanskog duha, majstorske glazbe i libreta

  Povijesni osvrt na nastanak, praizvedbu i izvedbe Verdijeve opere Otello u Hrvatskoj ususret novoj premijeri opere 5. listopada 2022. u HNK-u Ivana pl. Zajca Rijeka

  Piše: Marija Barbieri

  Praizvedba Otella 5. veljače 1887. u milanskoj Scali bila je jedinstven događaj u glazbenim krugovima Italije, a i u cijelom europskom glazbenom životu uopće. Cijeli je Milano živio za tu večer, ulice su vrvjele ljudima, pjevale su se Verdijeve melodije, skandiralo „Živio Verdi!“ (Viva Verdi). Sat prije početka predstave tri tisuće mjesta u Scali bilo je popunjeno. ...pročitajte cijeli tekst...

• Posljednje remek-djelo skladateljskog genija

  140. obljetnica praizvedbe opere Parsifal Richarda Wagnera; Nastanak i praizvedba

  Piše: Marija Barbieri

  Prva izvedba Wagnerova svečanoga posvetnog prikaza – Ein Bühnenweihfestspiel bila je 26. srpnja 1882. Bavarski kralj dao je Wagneru zbor i orkestar Dvorske opere u Münchenu, na čelu s Hermannom Levijem. Parsifala je pjevao tenor Hermann Winkelmann, Amfortasa bas Theodor Reichmann, Gurnemanza Emil Škarja, a Kundry sopranistica Amalie Materna. ...pročitajte cijeli tekst...

• Nakon više od četiri desetljeća Simon Boccanegra vraća se na Peristil

  Povijesni osvrt na nastanak, praizvedbu i izvedbe Verdijeve opere Simon Boccanegra u Hrvatskoj ususret novoj premijeri opere 14. srpnja 2022. na splitskom Peristilu u sklopu 68. Splitskog ljeta

  Piše: Marija Barbieri

  Nakon više od 40 godina Simon Boccanegra vraća se na Peristil da bi 14. srpnja pod ravnanjem Ive Lipanovića otvorio 68. Splitsko ljeto. Opera je na Peristilu izvedena posljednji put 12. kolovoza 1978. pod ravnanjem Nikše Bareze. Glavnu ulogu tumačio je Ferdinand Radovan, a Ameliju Božena Ruk-Fočić, koju je godinu dana poslije zamijenila Cynthia Hansell-Bakić. ...pročitajte cijeli tekst...

• Oduševljenje publike i Trnina kao nedostižan ideal Tosce

  Povijesni osvrt na praizvedbu opere Tosca Giacoma Puccinija i izvedbe opere u Hrvatskoj ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 27. svibnja 2022. (2. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Prava, svjetska izvedba Tosce bila je 12. srpnja 1900. u Covent Gardenu s velikom hrvatskom umjetnicom Milkom Trninom, u svijetu poznatom jednostavno kao TERNINA u naslovnoj ulozi. Trninina veličanstvena Tosca bila je jedinstvena u svojoj osebujnoj ljepoti, svojim dramatskim kontrastima, neodoljivom zamahu tragičnog intenziteta od vrhunaca do vrhunaca. ...pročitajte cijeli tekst...

• Mračna drama krvavih strasti prožeta prekrasnim liriskim trenucima

  Povijesni osvrt na nastanak opere Tosca Giacoma Puccinija ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 27. svibnja 2022. (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Tosca je bila sjajna melodrama, tako reći bez greške, čvrste strukture i vrlo djelotvorna. Illica ju je s pet činova skratio na tri i od dvadeset tri lika zadržao je devet. Puccini je u tu mračnu dramu krvavih strasti, u tu mješavinu seksa, pobožnosti, umjetnosti, ljubavi, ljubomore, pohote i sadizma unio je prekrasne lirske trenutke poput glasovite Toscine molitve Vissi d'arte. ...pročitajte cijeli tekst...

• Spektakularne izvedbe i velika očekivanja

  Povijesni osvrt na izvedbe Traviate u Hrvatskoj ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 21. travnja 2022. (3. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Prva hrvatska izvedba opere pod naslovom Violetta u prijevodu Josipa Eugena Tomića u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu bila je 11. ožujka 1879. Dirigirao je Ivan pl. Zajc, redatelj je bio Josip Freudenreich. Naslovnu je ulogu pjevala talijanska sopranistica Erminia Giunti-Barbera, a Alfred Germond jedan od najvećih pjevača koji su nastupili u Zagrebu Ivan De Negri. ...pročitajte cijeli tekst...

• Od neuspjeha praizvedbe do svjetskog trijumfa

  Povijesni osvrt na praizvedbu opere La traviata Giuseppea Vedija, 6. ožujka 1853. u Teatru La Fenice u Veneciji, ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 21. travnja 2022. (2. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  La Traviata je praizvedena u nedjelju, 6. ožujka 1853. u Teatru La Fenice u Veneciji. Dirigirao je Gaetano Mares, a naslovnu je ulogu pjevala Fanny Salvini-Donatelli. Pravim imenom Francesca Lucchi, pjevačku karijeru počela je u Veneciji i stekla ugled u operama Donizettija i Verdija. Giorgia Germonta pjevao je u to vrijeme Verdijev omiljeni bariton Felice Varesi. ...pročitajte cijeli tekst...

• Kako je Verdi uzdigao kurtizanu u kraljevstvo umjetnosti

  Povijesni osvrt na nastanak opere La traviata Giuseppea Vedija ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 21. travnja 2022. (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Traviata se rađala iskonskom snagom, kako se obično i rađaju remek-djela. Svaki njezin čin ima poseban karakter – od lepršavosti i virtuoznosti prvoga čina, ljubavnog vapaja drugog čina te patetične Violettine smrti u trećem činu. Verdi je u Traviati pokazao sve svoje veliko tehničko majstorstvo, jasnoću i preglednost, humanost, psihološko poniranje u lik te nepogrešiv ukus. ...pročitajte cijeli tekst...

• Enrico Caruso pjevao je na riječkoj premijeri La Boheme

  125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; La boheme u Hrvatskoj i Hrvati u njoj

  Piše: Marija Barbieri

  Vrlo brzo nakon praizvedbe, već 1898.,  La Bohème se čula u Zagrebu i u Rijeci. U Teatru comunale u Rijeci, 10. svibnja izvela ju je talijanska operna družina, a u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu izvedena je 11. listopada 1898. Zanimljivost riječke premijere bila je da je u njoj Rodolfa pjevao budući velikan Enrico Caruso (1873-1921), tada na početku karijere. Zanimljivo je da je Puccini boravio u Rijeci 1895. prigodom prve riječke izvedbe Manon Lescaut o čemu svjedoči koverta pisma koje je 8. svibnja 1895. uputio svojemu šogoru Giuseppeu Razziju. ...pročitajte cijeli tekst...

• Veristička promjena u opernoj arhitekturi

  125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; Praizvedba i odjeci opere (3. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Operom La Bohème počela je Puccinijeva suradnja s 29. godišnjim dirigentom Arturom Toscaninijem. Praizvedena je 1. veljače 1896. Naslovnu ulogu tumačila je 33-godišnja Cesira Ferrani koja je verizmu pristupala sa željom da u njemu naglasi lirske trenutke. Kritičari su na praizvedbi La Bohème bili zbunjeni Puccinijevom operom i spremni da ga dohvate. Zbunjivala ih je i njegova harmonijska smjelost, zbunjivale su ih silazne paralelne kvinte na početku trećeg čina. Po hodnicima se živo raspravlja. Ne manjkaju fanatici, ali mnogi ističu da finale s bubnjevima i sav onaj metež koji podsjeća na operetu ne djeluju baš uvjerljivo. ...pročitajte cijeli tekst...

• Potpuna predanost djelu

  125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; Nastanak opere (2. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Puccini je znao glazbom izraziti ne samo cijeli prizor nego i sitne pojedinosti. U tom je smislu posebno indikativan uvod u treći čin opere. Harfa i dvije flaute u staccatu opisuju snježno jutro. Polagano silaze u kvintama poput snježnih pahuljica, a pod njima je violončelo koji podcrtava hladnoću i neutješnost prizora. Četvrti čin, u kojemu se polagano gasi život mlade vezilje Mimì, četiri je puta prerađivao u težnji da postigne pravi omjer raspoloženja i vjerodostojnost. I počela se spremati praizvedba. Nacrte za scenu priredio je poznati slikar Riccardo Salvadori, a za kostime njemački slikar Adolf Hohenstein.
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Nastanak libreta jedne od najpoznatijih i najomiljenijih opera

  125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; Nastanak libreta (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Dana 1. veljače 1896. u Teatru Regio u Torinu praizvedena je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih opera – La Bohéme Giacoma Puccinija. Bila je to četvrta opera 35-godišnjeg skladatelja. Iza njega su bili Le villi, Edgar i Manon Lescaut. Libreto su napisali Luigi Illica i Giuseppe Giacosa prema romanu Henryja Murgera Prizori iz boemskog života. Od 16. stoljeća riječ bohémien odnosila se na Rome za koje se se pogrešno vjerovalo da dolaze iz Češke – Bohemie. Kako je pojam Roma povezan sa slobodnim životom, tako se ta riječ počela povezivati s mladim umjetnicima i pobunjenicima koji su živjeli u Latinskoj četvrti u Parizu 19. stoljeća. ...pročitajte cijeli tekst...

• Bogat i raznolik repertoar

  150 godina Hrvatske opere; Zajčevo djelovanje u zagrebačkoj Operi (4. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  U devetnaest godina ravnateljstva Zajc je predstavio zagrebačkoj publici više od pedeset opera. Jasno je da je iz hrvatskog repertoara izveo trinaest svojih opera i opereta. Toliki broj naslova koji su se manje-više redovno izvodili impozantan je broj i za današnje prilike, pogotovo uzimajući u obzir da je Zajc krenuo zapravo ispočetka te manjak vokalnih i instrumentalnih snaga. No, nakon velikog potresa koji je 9. studenoga 1880. oštetio i kazalište, repertoar je sužen, više su se održavali koncerti opernih arija i prizora, tzv. Quodlibeti. Prvo razdoblje stalnog djelovanja zagrebačke Opere bližilo se kraju. ...pročitajte cijeli tekst...

• Službeni početak djelovanja Hrvatske opere

  150 godina Hrvatske opere; Zajčeva opera Mislav kao početak djelovanja Hrvatske opere (3. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  2. listopada 1870. pod ravnateljstvom Ivana pl. Zajca, prvi put prikazan je Mislav, izvorna narodna opera u tri čina; tekst po narodnoj priči sastavio Franjo Marković; glazbu Ivan pl. Zajc, a redatelj je bio g. J. Freudenreich. Zavladalo je opće oduševljenje operom i činjenicom da je s radom započela Hrvatska opera....pročitajte cijeli tekst...

• Zajc kao pokretačka sila hrvatske opere

  150 godina hrvatske opere; Ivan pl. Zajc i počeci njegova djelovanja (2. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Godine 1860., 14. travnja, praizvedena je s velikim uspjehom Zajčeva opera Amelia, ossia il bandito (Amelija ili razbojnik) prema Schillerovim Razbojnicima za koju je sam napisao libreto. Skladao ju je dvije godine ranije, kao 26-godišnjak. Bila je to prva opera domaćega, riječkog skladatelja, veliki događaj za grad i veliki Zajčev uspjeh. ...pročitajte cijeli tekst...

• Počeci zagrebačkog opernog života

  150 godina hrvatske opere; Glazbene prilike u Hrvatskoj do 1870. (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Zagrebački operni život počeo je potkraj 18. stoljeća na dvorovima bogatih plemića u obliku glazbenih priredbi. Sačuvan je plakat izvedbe u palači grofa Antuna Pejačevića u Demetrovoj ulici na Gornjem gradu, koju je nakon njegove smrti kupio grof Antun Amadé de Várkonyi i od tada se govori o Amadéovom kazalištu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Ljubav kao pokretačka sila

  Najava izvedbe Verdijeve opere Lombardijci na 66. Splitskom ljetu, (2. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Giseldi su namijenjene neke od najljepših melodija kao što je molitva Salve Maria u prvome činu koja podsjeća na Desdemoninu Ave Mariju u Otellu, jedan od onih odlomaka u kojima je Verdi najjednostavnijijm sredstvima dao stranice gotovo transcedentalne ljepote. Giselda predvodi i jedan od onih lijepih ansambl prizora finala činova koji krase gotovo sve Verdijeve opere. ...pročitajte cijeli tekst...

• Verdijev trijumf i početak svjetske slave

  Najava izvedbe Verdijeve opere Lombardijci na 66. Splitskom ljetu (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Prva hrvatska izvedba opere bila je u ožujku 1994. u HNK-u Split pod ravnanjem Ive Lipanovića u režiji Petra Selema. Imala je dvije sjajne Giselde Mirellu Toić i Fiorenzu Cedolins. Vidjet ćemo kako će tu ulogu tumačiti na premijeri opere na Peristilu 14. srpnja Daniela Schillaci. Ivica Ćikeš pjevao je 1994. manju basovsku ulogu Pirra a sada će pjevati glavnu ulogu Pagana. ...pročitajte cijeli tekst...

• Doprinos obogaćivanju repertoara

  Fidelio u Hrvatskoj / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja Ludwiga van Beethovena, (5. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Prema broju obnova, i prema izvođačima Fidelio je bila jedna od uspješnijih predstava zagrebačke Opere. Poslije glasovite Trnine, druga je velika hrvatska pjevačica bila Leonora – Zinka Kunc. 1947. Vilma Nožinić je od Marzelline postala Leonora, 1960. godine Leonoru je pjevala Branka Stilinović, a na Dubrovačkim ljetnim igrama 1970. Sena Jurinac. ...pročitajte cijeli tekst...

• Malobrojni, ali uspješni poduhvati hrvatskih izvođača

  Hrvatski umjetnici u inozemnim izvedbama Fidelija / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja Ludwiga van Beethovena, (4. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Najviše međunarodne sreće u Fideliju poslije Milke Trnine imala je Sena Jurinac. Njezin prvi susret s Leonorom u Beču bio je 17. prosinca 1961. pod ravnanjem Herberta von Karajana s Wolfgangom Windgassenom kao Florestanom. Pjevala ju je samo dva puta. Ali tome je prethodio njezin prvi nastup u toj ulozi 27. veljače 1961. u produkciji opere u londonskom Covent Gardenu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Hrvatska Leonora svjetskoga glasa

  Hrvatski umjetnici u inozemnim izvedbama Fidelija - Milka Trnina / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja Ludwiga van Beethovena, (3. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Milka Trnina, jedna je od najvećih hrvatskih opernih umjetnica međunarodnog ugleda, ulogu Leonore u Fideliju pjevala je 61 put. Kritika je isticala njezinu aristokratsku suzdržanost, osjećajnu plemenitost i zanosnu snagu, nazivajući je velikom glumicom i pjevačicom, čije se pjevanje odlikuje čudesnom dramatskom snagom. ...pročitajte cijeli tekst...

• Simbol čežnje za slobodom

  Ludwig van Beethoven, Fidelio - put po svijetu / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja (2. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Fidelio je u Beču izveden neposredno poslije svršetka Drugoga svjetskog rata 6. listopada 1945. u Theateru an der Wien u kojemu je njegova prva verzija 1805. ugledala svjetlo dana, tj. večeri. Dirigirao je glasoviti austrijski dirigent Josef Krips, a naslovnu ulogu tumačila je također glasovita austrijska sopranistica Anni Konetzni. ...pročitajte cijeli tekst...

• Desetogodišnji put do uspjeha

  Ludwig van Beethoven, Fidelio - nastanak i tri verzije opere / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Beethovenova jedina opera Fidelio nastala je na libreto austrijskog kazališnog voditelja i arhivara Josepha Sonnleitnera, državnog službenika i libretista Stephena von Breuninga i dramatičara Friedricha Treitschkea i praizvedena 1805. u Theateru an der Wien u Beču. Beethoven je djelo prerađivao i ono je u svojemu konačnom obliku prvi put izvedeno 1814. godine. ...pročitajte cijeli tekst...

• Tragična ljubav

  Povijesni osvrt na izvedbe Donizettijeve opere Lucia di Lammermoor u hrvatskim kazalištima, ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 14. veljače 2020.

  Piše: Marija Barbieri

  Prva izvedba opere Lucia di Lammermoor u hrvatskoj nacionalnoj operi bila je 16. veljače 1878. u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu na Markovu trgu. Tekst je pohrvatio Josip Eugen Tomić, dirigirao je Ivan pl. Zajc, Luciju je pjevala Hermina Vojaček-Voinska, Edgardo je bio gost Luigi Vanzetti, a Enrico slovenski bariton, prvi tumač Zajčeva Zrinjskog, Josip Nolli. ...pročitajte cijeli tekst...

• Članovi ansambla i zvjezdane gošće

  Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (4)

  Piše: Marija Barbieri

  Nakon velikih sopranistica Sene Jurinac i Dragice Martinis te mezosopranistica Đurđe Milinković i Biserke Cvejić niti jedan hrvatski operni umjetnik/umjetnica nisu bili članovi Opere, a nakon gostovanja Ljiljane Molnar-Talajić, Dunje Vejzović i Ruže Pospiš Baldani  dolazi do nestanka hrvatskih pjevača iz Bečke državne opere u kojoj su nekada bili velike zvijezde ...pročitajte cijeli tekst...

• Novi početak

  Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (3)

  Piše: Marija Barbieri

  Rat je završio i trebalo je krenuti ispočetka. Sovjetski komandant Beča naredio je da Opera počne djelovati, i prva predstava bila je u Volksoperi – Mozartov Figarov pir – 1. svibnja 1945. Obnova zgrade trajala je dulje od njezine izgradnje i prva predstava u njoj bila je 5. studenoga 1955. Beethovenov Fidelio. Opera tada dobiva svoj današnji službeni naziv Bečka državna opera ...pročitajte cijeli tekst...

• Između dvaju svjetskih ratova

  Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (2)

  Piše: Marija Barbieri

  Najveća hrvatska zvijezda Opere u vremenu između dvaju svjetskih ratova bila je Zagrepčanka Vera Schwarz (1889-1964), U veljači 1921. gostovala je kao Tosca. Ubrzo je postala jedna od prvih zvijezda a od 1924. do 1929. i stalna članica Opere i miljenica publike. Njezin je glas bio savršeno postavljen i ujednačen u cijelom velikom opsegu a pjevačka tehnika besprijekorna ...pročitajte cijeli tekst...

• Bečka državna opera slavi rođendan

  Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (1)

  Piše: Marija Barbieri

  Prije stotinu i pedeset godina, 25. svibnja 1869. bečka Dvorska opera uselila se u novu zgradu na Ringu, točnije tog je dana izvedena prva predstava u njoj – Don Giovanni Wolfganga Amadeusa Mozarta. Ta opera, nastala na libreto Lorenza da Pontea, praizvedena je u Pragu, 29. listopada 1787. no nedjeljivo je vezana uz Beč i zbog toga je odabrana za otvaranje nove zgrade ...pročitajte cijeli tekst...

• Prvi put u Hrvatskoj

  Žena s jezera G. Rossinija u povodu premijere u HNK u Zagrebu (2. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, prvi put  u Hrvatskoj, uprizorit će 12. travnja u 19.30 Ženu s jezera - dvjesto godina poslije praizvedbe  u Napulju. Naš istaknuti kontratenor svjetskoga glasa Max Emanuel Cenčić scenski će postaviti zagrebačku predstavu Rossinijeve opere te nastupiti u jednoj od glavnih uloga kao Malcolm. ...pročitajte cijeli tekst...

• Povijesna pozadina

  Žena s jezera G. Rossinija u povodu premijere u HNK u Zagrebu (1. dio)

  Piše: Marija Barbieri

  Tottola je libretu dao naslov La donna del lago (Žena s jezera). Do tada, naime, nijedno djelo Waltera Scotta nije bilo prevedeno na talijanski. Tako je Rossini prvi skladatelj koji je skladao prema Walteru Scottu, a do 1840. nastalo je barem dvadeset pet talijanskih opera prema njegovim romantičnim poemama i romanima.
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Norma je Norma

  Norma u povodu premijere u HNK u Splitu

  Piše: Marija Barbieri

  S Normom je Bellini dosegnuo vrhunac razvoja i stvorio djelo velike lirske i dramatske ljepote. Glazba opere izražava melodijom (kakvu nitko nije napisao ni prije ni poslije njega) dramsku radnju epskih razmjera koja neprestano raste do finala. Proslavljenoj nastupnoj ariji Norme, cavatini Casta Diva, i danas se dive ne samo slušatelji, nego i veliki skladatelji ...pročitajte cijeli tekst...

• Trubadur u Hrvatskoj

  U povodu ovosezonskih premijera u HNK Split i HNK u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  U novoutemeljenoj Hrvatskoj operi 2. listopada 1870. Trovator je bila prva Verdijeva opera koju je upravitelj Opere Ivan pl. Zajc predstavio publici. Na hrvatskom jeziku kao „Trovator od Josipa Verdi-a“ u prijevodu Augusta Šenoe izvedena je u Narodnom zemaljskom kazalištu na Markovu trgu 14. veljače 1871. Zajc je dirigirao, u „prizore je stavio“ Josip Freudenreich....pročitajte cijeli tekst...

• Praizvedba i hrvatski pjevači u Trubaduru u svijetu

  U povodu ovosezonskih premijera u HNK Split i HNK u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Na prvoj izvedbi Trubadura u Metropolitanu u prvoj sezoni njegova djelovanja, 26. listopada 1883. kralj baritona Josip Kašman bio je grof Luna i jedini je ponovio briljantno otpjevanu ariju. Od 1883. do 1896. Kašman je devet puta pjevao Lunu. Slavna hrvatska umjetnica u Trubaduru u Metropolitanu bila je Zinka Milanov ...pročitajte cijeli tekst...

• Nastanak Trubadura

  U povodu ovosezonskih premijera u HNK Split i HNK u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Uz nevjerojatno bogatstvo melodike u operi, što joj je osiguralo trijumf, u Trubaduru je prisutna posebna kvaliteta, demokratska, ako hoćete, prije nego aristokratska, ali to ne znači da je manje dojmljiva. ...pročitajte cijeli tekst...

• Bellinijev operni dragulj

  Norma u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, Rijeka

  Piše: Marija Barbieri

  Norma se izvodi na svjetskim opernim scenama kad i ako se nađe pjevačica koja može udovoljiti zahtjevima naslovne uloge koja se smatra najtežom u sopranskom repertoaru. Velika Norma 20. stoljeća bila je naša Zinka Kunc Milanov. Opisujući njezinu Normu muzički kritičar André Tubeuf jednostavno je rekao: „Velika, klasična, lijepa, vladarica, prava Milanov.“ ...pročitajte cijeli tekst...

• Nakon devedeset godina

  Turandot u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Godinu i pol dana nakon Puccinijeve smrti, 25. travnja 1926. u milanskoj Scali praizvedena je njegova nedovršena Turandot. Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928., naravno, u Narodno kazalište u Zagrebu. Imala je blistavu podjelu uloga: sopranisticu Zdenku Ziku, tenora Marija Šimenca te Aleksandra Griffa i Vilmu Nožinić ...pročitajte cijeli tekst...

• Isprepletanje životnih puteva

  Moć sudbine u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

  Piše: Marija Barbieri

  Moć sudbine praizvedena je u Petrogradu 1862. Verdi je postigao velik uspjeh do kojega mu je bilo osobito stalo, jer je u to doba u Petrogradu bila vrlo jaka struja protiv tuđinske opere. Prva izvedba opere u Hrvatskoj u izvedbi nacionalnog ansambla na hrvatskom jeziku bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 11. veljače 1882. Dirigirao je Ivan pl. Zajc ...pročitajte cijeli tekst...

• Nakon duge 84 godine

  Adel i Mara u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  „Hatze pjeva. Pjeva onda, kad mu junaci na pozornici ljube, kad umiru, kad se svađaju ili miluju. Konflikti srca, religije, običaja i tradicije rješavaju se melodijom. Melodija je posrednik svega dobra i zla, ona je nosioc radnje, posrednik i tumač. Taj temeljni princip, provodi Hatze upravo jedinstvenim oduševljenjem, zagrijajući se na vlastitoj toplini.“
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Mit i glazba

  Orfej i Euridika u povodu koncertne izvedbe u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i 35 godina umjetničkoga rada Maksa Emanuela Cenčića

  Piše: Marija Barbieri

  Susret Glucka i Calzabigija bio je jedan od onih susreta koji ulaze u povijest glazbe kao presudni događaj u njezinu razvoju. Mit o Orfeju, o vječnoj temi, o snazi pjesme, promijenio je Gluckov pristup glazbi. On je osjećao da je jaz između radnje i izražavanja osjećaja bio golem i trebalo ga je premostiti, trebalo je integrirati dramski događaj i glazbu ...pročitajte cijeli tekst...

• Trijumfalni put po svijetu

  Seviljski brijač Gioachina Rossinija u povodu premijere na 63. Splitskom ljetu (2)

  Piše: Marija Barbieri

  Trijumfalni put opere po svijetu počeo je već dvije godine poslije pod naslovom Seviljski brijač, kako se prvi put izvela u Bologni nešto poslije praizvedbe. Te se 1818. godine Seviljski brijač izveo u Zadru i u Londonu na talijanskom jeziku i u engleskom prijevodu. Već je sljedeće godine izvedena je u Park Theatreu u New Yorku...pročitajte cijeli tekst...

• Najljepša opera buffa ikad napisana

  Seviljski brijač Gioachina Rossinija u povodu premijere na 63. Splitskom ljetu (1)

  Piše: Marija Barbieri

  Seviljski brijač je u neku ruku opera di bravura, jer se u rijetko kojem djelu može pronaći toliko elemenata bravuroznog stila koji su čvrsto uklopljeni u radnju i služe postignuću određenog cilja – komičnog djelovanja. Svi likovi su živi, majstorski ocrtani i tako karakteristični da postaju gotovo simboli. ...pročitajte cijeli tekst...

• Senzibilitet 20. stoljeća

  Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (4)

  Piše: Marija Barbieri

  Odlomak iz opere Don Carlos u Hrvatskoj se čuo prvi put, 25. veljače 1871. kad je budući veliki svjetski tumač markiza Pose, Josip Kašman na svojoj „korisnici“ pjevao „veliku dramatičnu ariju“. Ne iznenađuje stoga toliko da je prva izvedba opere u Hrvatskoj bila tek 20. svibnja 1939. u Narodnom kazalištu u Zagrebu u režiji Tita Strozzija i pod ravnanjem Oskara Jozefovića ...pročitajte cijeli tekst...

• Najljepši biser

  Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (3)

  Piše: Marija Barbieri

  Verdi je libreto Don Carlosa dobio u ožujku 1866. Potkraj kolovoza došao je sa suprugom u Pariz s gotovo završenom partiturom. U originalnoj verziji opera bi trajala četiri sata i zadivljuje brzina kojom je skladao tako dugo djelo. Nakon dugotrajnih pokusa (njih 270), praizvedba koju je Verdi opisao kao „ledenu predstavu bez krvi“ bila je 11. ožujka 1867. u Parizu ...pročitajte cijeli tekst...

• Ulazak u legendu

  Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (2)

  Piše: Marija Barbieri

  Schillerov Don Carlos sadrži snažne dramske situacije i zanimljive, žive i vjerodostojne karaktere. Zaokupljen međusobnim odnosima likova Giuseppe Verdi stvorio je dramu u kojoj je razrađen u njega čest sukob dužnosti i intimnog osjećaja, potreba da se sreća žrtvuje u ime časti. A tu je još i njegov antiklerikalizam – pobuna protiv nemilosrdne vlasti crkve ...pročitajte cijeli tekst...

• Povijest i legenda

  Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (1)

  Piše: Marija Barbieri

  U operi Don Carlo Giuseppea Verdija, nastaloj prema istoimenoj tragediji Friedricha von Schillera, nekoliko je povijesnih ličnosti: tri osobe iz španjolske loze Habsburgovaca – Karlo V., Filip II. i Don Carlos, francuska princeza Elizabeta de Valois i španjolska dvorska dama Ana de Mendoza. Rodrigo, markiz Posa je plod Schillerove mašte
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Pustolovine Mudre lije

  Lukava mala lisica u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Za tako neobičan libreto Lukava mala lisica ima iznenađujuće širok emocionalni raspon, od komičnih epizoda s kokošima u prvome činu do erotske glazbe udvaranja u drugome i bolno nostalgičnog prizora u krčmi u trećemu. Najdojmljiviji od svega je Šumarev monolog koji dominira završetkom opere i uzdiže izvorni tekst na posve drugu razinu ...pročitajte cijeli tekst...

• Tref i Fata Morgana

  Zaljubljen u tri naranče u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Satirička opera s dozom nadrealizma Zaljubljen u tri naranče praizvedena je u Chicagu 30. prosinca 1921. Nakon izvedbe u SSSR-u 1926. ulazi u repertoar i u velikoj je mjeri odredila smjer kretanja suvremene glazbe i modernoga poimanja operne umjetnosti. Svojom jednostav­nošću, duhovitošću i osobitim stilom stekla je brojne poklonike ...pročitajte cijeli tekst...

• Uzor dobra ukusa

  Don Pasquale u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Na praizvedbi Don Pasqualea nastupilo je četvoro najslavnijih pjevača onoga doba, a oduševljenje publike nadmašilo je i najoptimističnija autorova očekivanja. Prva hrvatska izvedba opere bila je tek 19. listopada 1921. u Narodnom kazalištu u Zagrebu, a interpreti su bili prvorazredni: Arnold Flögl, Robert Primožič, Josip Rijavec i Maja de Strozzi ...pročitajte cijeli tekst...

• Povratak u Meštrovićevu galeriju

  Turandot u povodu premijere na Splitskom ljetu

  Piše: Marija Barbieri

  Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je točno dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928., naravno, u Narodno kazalište u Zagrebu. Godinu dana kasnije novi ravnatelj zagrebačke Opere Krešimir Baranović preuzeo je Turandot i naslovnu ulogu povjerio jednoj od budućih najvećih svjetskih sopranistica Zinki Vilfan-Kunc ...pročitajte cijeli tekst...

• Sve za sina

  Agrippina u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Händeleova opera Agrippina praizvedena je pod skladateljevim ravnanjem u Veneciji 26. prosinca 1709. i odmah postigla izvanredan uspjeh. Za praizvedbom je slijedilo za to doba neviđenih 27 uzastopnih izvedaba i odlične kritike. Moderni kritičari Agrippinu smatraju Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Očajničke strasti

  Manon Lescaut u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  U Manon Lescaut Puccini se upravo rasipa melodijama, premda neke posuđuje iz svojih ranijih skladbi. Već je posve razvidno njegovo izvanredno vladanje orkestrom. Majstor je u slikanju likova ne samo protagonista nego i epizodista kojima daje karakterističnu boju. Ne štedi nadahnućem dok glazba teče. Vješt je dramatičar i svaka riječ i svaki prizor imaju opravdanje ...pročitajte cijeli tekst...

• Mladenački polet

  Ernani u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

  Piše: Marija Barbieri

  Jednostavnost, poticajnost, zanos, mladenački polet, obilje melodija i svježina melodike, nekoliko najljepših talijanskih opernih arija, prelijepi ansambl prizori i povrh svega završni tercet – sve je to prokrčilo Ernaniju put u svijet, a buntovnički sadržaj osigurao mu je popularnost u Italiji. Ernani je i prva Verdijeva opera koju je upoznao svijet ...pročitajte cijeli tekst...

• Ljepota plemenitosti

  Figarov pir u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Prva hrvatska izvedba Figarovog pira bila je 26. listopada 1917. u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu pod ravnanjem Milana Sachsa u režiji Đure Prejca. Najslavniji hrvatski, svjetski poznat interpret likova u Figarovu piru bila je Sena Jurinac. Kao Cherubino debitirala je 1. svibnja 1945. u zgradi bečke Volksopere
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Eri za rođendan

  O operi Ero s onoga svijeta u povodu 80. godišnjice praizvedbe

  Piše: Marija Barbieri

  Osamdesetak kazališta uvrstilo je operu Ero s onoga svijeta na svoj repertoar, a libreto mu je preveden na devet jezika: slovenski, mađarski, češki, bugarski, talijanski, njemački, slovački, engleski i finski. Izveden je u Bugarskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Moćni kancelar

  Sicilijanske večernje (Les Vêpres siciliennes) u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Verdi je bio uvjeren da će opera doživjeti neuspjeh na premijeri, no to se nije dogodilo. Naprotiv. Premijera opere Les Vêpres siciliennes 13. lipnja 1855. bila je pravi trijumf. Oduševljene su bile i publika i kritika. U prvoj sezoni opera je izvedena pedeset puta i postala je dio repertoara. U operi ipak ima odlomaka koji ulaze u najbolje odlomke njegova stvaralaštva ...pročitajte cijeli tekst...

• Snaga je u kosi

  Samson i Dalila u povodu premijere na Splitskom ljetu

  Piše: Marija Barbieri

  Prva izvedba Samsona i Dalile u Hrvatskoj bila je 1903. u Teatru Comunale u Rijeci, a prva hrvatska izvedba djela 20. veljače 1914. u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu. Protagonisti splitske premijere opere 4. ožujka 1961. bili su Attilio Planinšek i Bianca Bortoluzzi, a Velikog Dagonova svećenika pjevao je Ante Marušić ...pročitajte cijeli tekst...

• Tajanstveno suglasje prirode i mašte

  Pelléas i Mélisande u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Prva hrvatska izvedba Pelléasa i Mélisande, bila je više od dva desetljeća poslije praizvedbe, 12. prosinca 1923. Tekst je preveo skladatelj Petar Konjović koji je izvedbom i dirigirao, redatelj je bio dr. Branko Gavella, a scenograf je bio Ljubo Babić. Nositelji naslovnih uloga bili su češki tenor Zdenko Knittl, tada u angažmanu u Zagrebu, i velika umjetnica Maja de Strozzi ...pročitajte cijeli tekst...

• Duboko humana ispovijest

  Ekvinocij u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Nakon pet mjeseci vrlo studioznih priprema muzička drama Ekvinocij praizvedena je u HNK u Zagrebu 4. listopada 1950. Ekvinocij je možda više od nekih drugih opera zainteresirao glazbenu javnost. Imao je ono što se tražilo od opere: vrijedan književni predložak, dobro sastavljen libreto i suvremeni pristup glazbenoj komponenti
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Zaljubljen sam u Tatjanu....

  Evgenij Onjegin u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Unatoč pomanjkanju dramatičnosti, djelo Čajkovskog vjerojatno će postati jedno od najpopularnijih na našem opernom repertoaru zahvaljujući svojemu narodnom duhu i sjajnoj glazbi.“ Publika je bila ponešto suzdržana. No vrijeme je pokazalo da je Čajkovski bio previše skroman. Evgenij Onjegin krenuo je na osvajanje svjetskih pozornica ...pročitajte cijeli tekst...

• Aida i Split

  O izvedbama opere Aida na Splitskom ljetu u povodu premijere

  Piše: Marija Barbieri

  U 112 izvedaba Aide na Splitskom ljetu izmijenilo se mnogo sudionika od kojih su se posebno usjekli u sjećanje dirigenti Silvije Bombardelli i Nikša Bareza te redatelj Tomislav Kuljiš. Teško je nabrojiti sve pjevače, ali tri su umjetnice obilježile tu manifestaciju: Nada Puttar-Gold i Biserka Cvejić kao Amneris i Ljiljana Molnar-Talajić kao Aida ...pročitajte cijeli tekst...

• Oklada između Boga i vraga

  Mefistofele u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

  Piše: Marija Barbieri

  Prva hrvatska izvedba Mefistofelea bila je u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 13. travnja 1901. Opera je obnovljena 1931. pod ravnanjem Krešimira Baranovića u režiji Augusta Markovskog. Veliki Josip Križaj bio je Mefistofele, Mario Šimenc Faust, a Vilma Nožinić Margareta. Opera se poslije u Hrvatskoj nije izvodila
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Ozareno lice velikog majstora

  Tosca u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Prava, svjetska izvedba Tosce bila je 12. srpnja 1900. u Covent Gardenu s velikom hrvatskom umjetnicom Milkom Trninom u naslovnoj ulozi. Trnina je tada bila u pravom i najboljem smislu riječi operna zvijezda, možda čak i najslavnija pjevačica onoga doba i Pucciniju je mnogo značilo što ju je dobio za premijeru u Covent Gardenu. Uspjeh je bio senzacionalan ...pročitajte cijeli tekst...

• Opera bajka

  Ivica i Marica u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Kao nasljednica Wagnerove tradicije u zajednici s narodnom pjesmom i realizmom opera Ivica i Marica zauzima posebno mjesto u glazbenoj povijesti, pa nije čudo što je veoma privlačila slušateljstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bogatstvom melodija koje izravno potječu iz narodne pjesme Humperdinck je uspio postići ugođaj opere bajke ...pročitajte cijeli tekst...

• U hramu opere

  Aida i 100 godina opernih priredbi u Areni u Veroni

  Piše: Marija Barbieri

  Prije stotinu godina, 10. kolovoza 1913. izvedbom Verdijeve Aide počele su operne priredbe u Areni u Veroni. Naslovnu je ulogu pjevala Šibenčanka Ester Mazzoleni, interpretkinja snažnih dramskih likova čija je velika zasluga bila ponovno buđenje zanimanja za rani talijanski belkanto kao i za opus Giuseppea Verdija
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Vitez s labudom

  Lohengrin u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Weimar je bio mala operna kuća, ali je imao Liszta pod čijim je sjajnim ravnanjem Lohengrin praizveden u Weimaru 28. kolovoza 1850. Lohengrin je prvi put izveden u Hrvatskom zemaljskom kazalištu 28. lipnja 1893. u prijevodu dr. Augusta Harambašića, pod ravnanjem Pavla Radiga i u režiji Vaclava J. Antona ...pročitajte cijeli tekst...

• Nakon tri desetljeća

  Postolar od Delfta u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Praizvedba Postolara od Delfta u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu 26. siječnja 1914. doživjela je veliki uspjeh. Četiri godine poslije, 7. studenoga 1918., u suton Austro-ugarske Monarhije opera je izvedena u Volksoperi u Beču pod naslovom Der Schuster von Delpht. Doblinger je iste godine tiskao glasovirski izvadak
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Riječki ponos gostuje u Zagrebu

  Kratki podsjetnik na povijest opere Moć sudbine u povodu gostovanja Opere HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Apsolutno najveći hrvatski interpreti likova u operi Moć sudbine bili su oni koji iz teško shvatljivih razloga u tim ulogama nikada nisu nastupili u HNK-u u Zagrebu: tenor Tino Pattiera, zatim slavna Leonora Metropolitana Zinka Kunc Milanov te dvije velike Leonore Bečke državne opere, Dragica Martinis i Ljiljana Molnar-Talajić
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Melodija govorene riječi

  Jenůfa u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Praizvedba Její Pastorkyňe (od 1918. preferira se naslov Jenůfa) se bila je u Brnu 21. siječnja 1904. Uspjeh je bio velik (opera je izvedena dvadesetak puta), ali se zadržao unutar lokalnih granica. Janáček je punih dvanaest godina čekao konačnu potvrdu svoje skladateljske vrijednosti. Dogodilo se to tek 1916. godine ...pročitajte cijeli tekst...

• Ljubav na prvi pogled

  Manon Lescaut u povodu premijere u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

  Piše: Marija Barbieri

  Prva hrvatska izvedba Manon Lescaut bila je 23. siječnja 1926. u Zagrebu s izuzetnim protagonistima Zdenkom Zikovom i Mariom Šimencom. U obnovi opere 1941. nositelji glavnih uloga bili su Nada Tončić i Josip Gostič, a na premijeri 1958. izvrsni tumači Prevost-Puccinijevih ljubavnika bili su Mirka Klarić i Piero Filippi ...pročitajte cijeli tekst...

• Tko je odvažniji?

  Ljubavni napitak u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Felice Romani je protiv svoje volje, ali na Donizettijevu izričitu želju, ubacio u libreto najljepši i najpoznatiji odlomak Ljubavnog napitka – ariju Nemorina iz drugoga čina Una furtiva lagrima Samo djelo, nastalo za svega četrnaest dana, praizvedeno je  12. svibnja 1832  Prva hrvatska izvedba bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 19. veljače 1887. ...pročitajte cijeli tekst...

• Put do srca slušatelja

  Hamlet Ambroisea Thomasa u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Od 1980. do danas Hamlet je izveden u desetak europskih gradova, Sjedinjenim Državama i Japanu. Prva izvedba Hamleta u Hrvatskoj bila je 1893. u Teatru Comunale u Rijeci. U hrvatskoj operi Hamlet nije izveden, ali je dvoje Hrvata, Ilma de Murska i Josip Kašman, bilo među vrhunskim svjetskim interpretima likova Ofelije i Hamleta
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Dvije važne riječi

  La Gioconda u povodu premijere na Splitskom ljetu

  Piše: Marija Barbieri

  Prva izvedba djela La Gioconde u prijevodu Josipa Eugena Tomića u hrvatskoj nacionalnoj operi bila je 18. svibnja 1884. u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu pod ravnanjem Ivana pl. Zajca u režiji Vaclava Antona. Nastupili su Ema Rütti, Fernando Tercuzzi, Matilda Lesić, Marija Vormastini, gost Dante Del Papa i Pietro Vespasiani ...pročitajte cijeli tekst...

• Preplitanje života i pozornice

  Opera I Pagliacci u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

  Piše: Marija Barbieri

  Leoncavallo je u partituru opere I Pagliacci unio sve svoje znanje i nadarenost te postigao sjajno jedinstvo radnje u preplitanju stvarnosti i privida. Bogatom paletom orkestralnih boja, mediteranskom melodikom, stalnom dramatskom gradacijom i neprekinutom emocionalnom napetošću stvorio je operu koja se napeto sluša i gleda
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Kamen kušnje opernih ansambala

  Svečani posvetni prikaz Parsifal u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Kritičar je u povodu prve premijere Parsifala u Zagrebu 1922. zapisao: "Izvedba Parsifala kamen je teške kušnje za svaki operni ensemble. ... no kušnja je savladana." Od 1943. Parsifal više nije izveden na hrvatskoj sceni, ali je nekolicina hrvatskih umjetnika pjevala uloge iz djela na više svjetskih pozornica i festivala ...pročitajte cijeli tekst...

• Povratak u riznicu hrvatske operne baštine

  Opera Povratak Josipa Hatzea u povodu stote obljetnice praizvedbe 21. ožujka 1911.

  Piše: Marija Barbieri

  Povratak je u svoje vrijeme doista značio priključak na europsku glazbu. Bilo je to prvo hrvatsko glazbeno-scensko djelo sa suvremenom tematikom i našom glazbom, prvi uspjeli primjer verističke glazbeno-scenske ekspresivnosti u Hrvatskoj. Tema nevjere i ljubomore često korištena u operama ovdje se proširuje i dopunjuje temom žrtve. ...pročitajte cijeli tekst...

• Melodija kao posrednik dobra i zla

  Opera Adel i Mara u povodu premijere u HNK Split

  Piše: Marija Barbieri

  Melodija je najprepoznatljiviji element Hatzeova stvaralaštva. No, bez plodnoga harmonijskog blaga nema ni plemenite melodije. Njegova je harmonijska invencija barem toliko velika ako ne i veća od njegove melodike, a obje su vrelo nadahnuća skladatelja koji je stvarajući Adela i Maru izgarao od dubokog emocionalnog naboja
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Posebna boja sudbe

  Moć sudbine – La forza del destino u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

  Piše: Marija Barbieri

  Prva izvedba opere Moć sudbine u Hrvatskoj u izvedbi nacionalnog ansambla na hrvatskom jeziku bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 11. veljače 1882. Dirigirao je Ivan pl. Zajc a glavne su uloge pjevali Emma Dotti (Dona Leonora), Pietro Vespasiani (Don Carlos), dok je budući veliki Giovanni Battista De Negri bio Don Alvaro
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Iz kovnice sudbina

  Oganj Blagoja Berse, u povodu stote obljetnice praizvedbe, 12. siječnja 1911. u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Praizvedba Ognja bila je veliki dan u povijesti hrvatske glazbe. Dogodilo se nešto novo. Novost je bila majstorska Bersina instrumentacija kao i tema. Kritičari su ocijenili praizvedbu Ognja kao događaj te istaknuli njegov „na skroz moderan, u operi dosad neiscrpljen sujet i glazbu koja mu se posvema prilagodjuje kao i izvedbu bez prigovora“ ...pročitajte cijeli tekst...

• Opera u Hrvatskoj i hrvatska opera

  U povodu 140 godina Zagrebačke opere

  Piše: Marija Barbieri

  Ivanu pl. Zajcu povjeren je 1870. osnutak hrvatske opere, a prva opera izvedena iste godine bio je njegov Mislav. Otad možemo pratiti tri razdoblja djelovanja Zagrebačke opere. Prvo od 1870. do 1889, drugo od 1894. do 1902. i treće koje započinje 1. listopada 1909. izvedbom Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i bez prekida traje do današnjih dana ...pročitajte cijeli tekst...

• Kada se ispregnu konji

  Otello u povodu premijere na Splitskom ljetu

  Piše: Marija Barbieri

  Praizvedba Otella 5. veljače 1887. u milanskoj Scali bila je jedinstven događaj u glazbenim krugovima Italije, a i u europskom glazbenom životu uopće. Cijeli je Milano živio za tu večer. Verdi i njegov libretist ispraćeni su ovacijama kakve se ne pamte. Skladatelj je dvadeset puta pozivan pred zastor, gledalište je bilo na nogama, a oduševljenju nije bilo kraja ...pročitajte cijeli tekst...

• Ljubav okrutna atamana

  Mazepa u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Originalnost je Mazepe Petra Iljiča Čajkovskog u tome što se oštra, konfliktna osobna drama događa na širokom povijesnom panou, a glazbeno-dramaturška rješenja sadržavaju u sebi načela lirsko-psihološke i povijesne opere. U njoj se odražavaju veliki povijesni događaji iz života Rusije, koji se isprepleću sa sudbinama junaka opere ...pročitajte cijeli tekst...

• Nevjesta je poludjela

  Lucia di Lammermoor u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

  Piše: Marija Barbieri

  Najpoznatiji hrvatski tumač Donizettijevih likova u svijetu, slavni hrvatski slavuj Ilma de Murska, bila je glasovita Lucia bečke Dvorske opere i svih londonskih kazališta, uključujući Covent Garden. Hrvatski bariton Josip Kašman pjevao je Enrica u prvoj izvedbi opere u Metropolitanu, druge večeri u njegovoj povijesti, 24. listopada 1883. ...pročitajte cijeli tekst...

• Obožavani i prezirani

  Zapis o velikim kastratima prošlosti u povodu koncerta Cecilije Bartoli koja promovira CD i DVD Sacrificium s repertoarom koji su oni izvodili

  Piše: Marija Barbieri

  S „najvećim pjevačem svih vremena“ Carlom Broschijem, glasovitim Farinellijem, kastratsko je pjevanje doseglo vrhunac. Farinelli je pobjeđivao sve protivnike u briljantnosti i bravuroznosti izvedbe. U Londonu je izazvao senzaciju, pjevao je na dvoru Luja XV, a bogat i slavan, četvrt je stoljeća bio prominentna ličnost španjolskog dvora ...pročitajte cijeli tekst...

• Moj svijet, moja nada i moj bog

  Adriana Lecouvreur u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

  Piše: Marija Barbieri

  Jedina hrvatska umjetnica koja je lik iz opere Adriana Lecouvreur tumačila na svjetskim scenama bila je Biserka Cvejić. U novoj produkciji njujorške Opere Metropolitan 1963. dijelila je ulogu kneginje de Bouillon s premijernom protagonisticom Irene Dalis. Adrianu i Maurizija pjevali su Renata Tebaldi i Franco Corelli ...pročitajte cijeli tekst...

• Ponos i slava češke glazbe

  Prodana nevjesta u povodu premijere u HNK-u u Splitu

  Piše: Marija Barbieri

  Prodana nevjesta, prototip narodne opere i simbol češke glazbe, stiže u Zagreb samo tri godine nakon premijere u konačnom obliku. U starome kazalištu na Markovu trgu izvedena je 18. listopada 1873. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca. Više je puta obnavljana i izvedena više od četristo puta, a glavne uloge pjevali su gotovo svi veliki hrvatski operni pjevači ...pročitajte cijeli tekst...

• Nabucco – ljubimac operne publike

  156 Nabucca u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Nabucco Giuseppea Verdija doživio je tri uprizorenja u povijesti HNK-a u Zagrebu. Prva izvedba bila je 1878. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca dok je Ismaelea pjevao budući veliki Giovanni De Negri. Svečanom izvedbom 12. rujna 2009. HNK je proslavio 25 godina trećeg uprizorenja čija je premijera bila 24. lipnja 1984. ...pročitajte cijeli tekst...

• Sve na svijetu tek je šala

  U povodu premijere opere Falstaff Giuseppea Verdija u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Prva izvedba Falstaffa u hrvatskoj nacionalnoj kući bila je 1937. u HNK-u u Zagrebu pod ravnanjem Krešimira Baranovića, u režiji Tita Strozzija s Dragom Hržićem u naslovnoj ulozi, a na obnovi 1963. naslovnu ulogu pjevao je veliki, nezaboravni Tomislav Neralić. Zagrebačka publika dosad je imala prigodu slušati i gledati Falstaffa ukupno 28 puta ...pročitajte cijeli tekst...

• Kako je nastala opera Pepeljuga

  Ususret premijeri komične opere Pepeljuga Gioachina Rossinija u HNK-u u Zagrebu

  Piše: Marija Barbieri

  Duhovita i šarmantna glazba Pepeljuge ima najbolje osobine Rossinijeva stila, počevši od uvertire. Radnja teče bez zastoja, situacije su dramatski zaokružene, dijalozi šaljivi, a likovi plastični. Briljantna je cavatina Don Magnifica iz prvog čina Miei rampolli feminini. Izvrstan je i kvintet Signor, una parola, kao i sekstet iz drugog čina Siete voi?
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Madame Butterfly u Rijeci

  U povodu premijere Madame Butterfly u Operi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci

  Piše: Marija Barbieri

  Ansambl riječke Opere ove sezone izvodi popularnu Madame Butterfly Giacoma Puccinija, što je prilika da se podsjetimo nastanka ove opere i njenih izvedbi u Rijeci i Zagrebu. Prva izvedba Madame Butterfly u Hrvatskoj bila je već 1907. u Teatru comunale Giuseppe Verdi u Rijeci, a prva izvedba u Zagrebu 7. listopada 1910. godine
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Lastavica slijeće u Zagreb

  U povodu koncertne izvedbe opere Lastavica Giacoma Puccinija

  Piše: Marija Barbieri

  Nakon niza peripetija, djelomično uzrokovanima i Prvim svjetskim ratom, Lastavica je praizvedena 27. ožujka 1917. u Monte Carlu u Salle Garnier, umanjenoj replici mnogo poznatije istoimene dvorane u Parizu. Magdu je pjevala svojedobno vrlo popularna Puccinijeva omiljena sopranistica Gilda Dalla Rizza, a Ruggera veliki Tito Schipa
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Turandot u Hrvatskoj

  Ususret svečanoj koncertnoj izvedbi u HNK-u u Zagrebu u povodu 150. godišnjice rođenja Giacoma Puccinija

  Piše: Marija Barbieri

  Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928. u HNK-u u Zagrebu. Imala je blistavu podjelu uloga: sopranisticu Zdenku Ziku, najvećeg hrvatskog dramskog tenora Marija Šimenca, jednog od vodećih hrvatskih basova, Aleksandra Griffa i jednu od najvećih hrvatskih sopranistica svih vremena, Vilmu Nožinić ...pročitajte cijeli tekst...

• Nepravedno zaboravljeno djelo

  Ususret premijeri opere Sunčanica u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

  Piše: Marija Barbieri

  Marko Soljačić spretno je sastavio libreto s dramaturški dopunjenim i jasno profiliranim likovima te stvorio snažnu dramsku podlogu. Papandopulo je na operi radio sedamnaest mjeseci, no trebalo je proći punih sedam godina dok Sunčanica nije došla na pozornicu. A kad se to dogodilo 13. lipnja 1942. u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu, bila je u punom sjaju ...pročitajte cijeli tekst...