Hrvatski glazbenici

  • Pravi dramski mezzosopran, tamne boje alta i razvijenoga sopranskog registra

    Nada Puttar-Gold (Varaždin, 5. studenoga 1923. – Zabok, 28. ožujka 2017.): 100. godišnjica rođenja

    Piše: Marija Barbieri
    U zagrebačkoj Operi Nada Puttar-Gold bila je u stalnom angažmanu do kolovoza 1956. Te ju je godine slušao Karl Ebert, intendant berlinske tada još Gradske a poslije Njemačke opere i angažirao za stalnu članicu. Iz Berlina je 1961. otišla u Državnu operu u Frankfurt i tamo ostala do 1964. godine. Zatim je bila slobodna umjetnica. U nekoliko godina surađujući s vrhunskim dirigentima, redateljima i partnerima te gostujući u šezdesetak europskih gradova, proširila je svoj standardni mezzosopranski repertoar likovima u djelima Wagnera i Straussa. Dirigirali su joj najveći dirigenti vremena, gostovala je u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Rusiji. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Jedinstven glas velike dramatske izražajnosti

    Biserka Cvejić (Krilo Jesenice pokraj Omiša, 5. studenoga 1923. – Beograd 7. siječnja 2021.): 100. godišnjica rođenja

    Piše: Marija Barbieri
    Biserka Cvejić bila je jedinstven glas među našim velikim mezzosopranima. Ujednačenost glasa u cijelom velikom opsegu, savršena muzikalnost, sjajan visoki registar, smisao za oblikovanje belkantističke fraze, uzoran legato, velika dramatska izražajnost – to su kvalitete naše umjetnice koje su je dovele do najvećih svjetskih pozornica: Bečke državne opere, Scale, Metropolitana, Arene u Veroni, Covent Gardena. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Velika hrvatska verdijanka i umjetnica svjetskog formata

    In Memoriam: Mirella Katarinčić-Toić (Rijeka, 5. lipnja 1953. – 3. rujna 2023.)

    Piše: Marija Barbieri
    U 71. godini u svojoj rodnoj Rijeci umrla je velika hrvatska verdijanska sopranistica Mirella Katarinčić-Toić. Ljepota njezina lirico-spinto soprana, savršena muzikalnost i besprijekoran legato, istančan osjećaj za interpretaciju kao i sugestivnost cjelokupnog nastupa pripadaju prošlosti koju će se teško dostići. Nacionalna prvakinja Opere Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci jedna je od najvećih vokalnih umjetnica koje smo u Hrvatskoj imali. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Velika hrvatska umjetnica svjetskoga formata

    Dunja Vejzović (Zagreb, 20. listopada 1943.): 80. godišnjica rođenja

    Piše: Marija Barbieri
    Dunja Vejzović, rođena Crnković, posljednja je velika hrvatska umjetnica svjetskoga formata koja je nastupala u glavnim ulogama na premijerama u velikim svjetskim opernim kućama pod ravnanjem najvećih dirigenata svojega vremena u režiji najvećih redatelja i s najvećim pjevačima te realizirala mnoge komercijalne snimke za vodeće svjetske gramofonske tvrtke. Odlikovala ju je zvanredna muzikalnost, apsolutno vladanje glazbom, ali i težnja da lik adekvatno scenski uobliči te ga tako učini jednako glazbeno i vizualno uvjerljivim. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Cjelovita umjetnička osobnost i jedna od najvećih umjetnica hrvatske glazbene scene 20. stoljeća

    In Memoriam: Mirka Klarić (Donji Vidovec, Međimurje, 10. travnja 1934 – Zagreb, 4. prosinca 2022.)

    Piše: Marija Barbieri
    Umrla je Mirka Klarić, jedna od najvećih umjetnica hrvatske glazbene scene 20. stoljeća, cjelovita glazbeno-scenska ličnost. Umrla je jedinstvena Katarina Izmajlova koju je upoznala i brojna europska publika. Umrla je veličanstvena Tosca koja je to bila od prvog nastupa na scenu do tragične smrti, lijepa, ponosna, ljubomorna i hrabra, dramatski snažna a pjevački suverena. Umrla je partnerica velikoga Josipa Gostiča kojega je obožavala, i Ettorea Bastianinija na gostovanju u nezaboravnom Andréi Chénieru i Tita Gobbija u Tosci. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Talentirana Čakovčanka koja je nosila mezzosopranski repertoar ljubljanske Opere

    In memoriam: Božena Glavak / Glavakova (Čakovec, 23. listopada 1931. - Varaždin, 11. studenog 2022.)

    Piše: Marija Barbieri
    Božena Glavak (Čakovec, 23. listopada 1931. - Varaždin, 11. studenog 2022.)Čakovčanka Božena Glavak bila je karijerom povezana uz ljubljansku Operu, ali i stalno prisutna i u hrvatskom opernom i koncertnom životu. Dugogodišnja prvakinja ljubljanske Opere dobitnica je najviših hrvatskih i slovenskih odličja: reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, Častnog znaka slobode Republike Slovenije i 2020. Nagrade Samo Smerkolj, jedine koja se u Sloveniji dodjeljuje opernim pjevačima. Posljednji put nastupila je na sceni 16. prosinca 2005. u dvjema ulogama: Grofice de Coigny i Madelon u operi André Chénier Umberta Giordana (1867–1848). Tiho je umrla u 92. godini 11. studenoga 2022. u Varaždinu. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Pjevač nenadmašna glasa, snage ličnosti i širine djelovanja

    Vladimir Ruždjak (Zagreb, 21. rujna 1922. – 9. listopada 1987.), uz 100. godišnjicu rođenja

    Piše: Marija Barbieri
    Prije stotinu godina, 21. rujna 1922., u Zagrebu je rođen veliki hrvatski bariton Vladimir Ruždjak. Umjetnik prekrasna glasa, vrhunske pjevačke tehnike, široke glazbene i opće kulture, bio je više od iznimnog pjevača koji je svoju neusporedivu glasovnu ljepotu zadržao netaknutom do posljednjih nastupa. Obilježio je hrvatsku kulturu poslije Drugoga svjetskog rata snagom svoje cjelokupne ličnosti i djelovanjem na više područja. Tijekom četiri desetljeća ispunjao je hrvatski kulturni život. Bio je operni redatelj, prevoditelj libreta i skladatelj, osobito uspješan u obradi međimurskih napjeva. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Velika umjetnica iznimno lijepoga glasa i impozantne svjetske karijere

    Ruža Pospiš-Baldani (Varaždinske Toplice, 25. srpnja 1942.), uz 80. rođendan

    Piše: Marija Barbieri
    Ruža Pospiš-Baldani (Varaždinske Toplice, 25. srpnja 1942.)20. studenoga 1961. na prvoj hrvatskoj izvedbi opere Rat i mir Sergeja Prokofjeva u maloj ulozi Muratova ađutanta začuo se mezzosopranski glas rijetke ljepote, baršunaste mekoće i bogatih preljeva, spojen s uzornom muzikalnošću i lijepom scenskom pojavom. Tako je počela četrdesetogodišnja karijera Ruže Pospiš, poslije udane Baldani, rođene prije 80 godina, 25. srpnja 1942. u Varaždinskim Toplicama. Ostvarila je svjetsku karijeru koja je tekla u nezaustavljivom usponu i nije poznavala padova. Pjevala je u svim velikim hramovima opere, pod ravnanjem najvećih dirigenata, u režiji glasovitih redatelja, partneri su joj bili najveći pjevači vremena. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Nezamjenjiv dirigentski velikan i najveći poznavatelj opere u Hrvatskoj

    In memoriam: Nikša Bareza (Split, 31. ožujka 1936. – Zagreb, 14. siječnja 2022.)

    Piše: Marija Barbieri
    Nikša Bareza posljednji je veliki hrvatski dirigent koji je dirigirao u velikim centrima kao što su Scala i Bečka državna opera. Bio je najveći poznavatelj opere u Hrvatskoj, jednako talijanske, njemačke, francuske i slavenske, poglavito hrvatske; vjerojatno na tome području i jedan od najvećih u svijetu. Ostvario je golem operni i koncertni repertoar. Jednako se vodio željom da, držeći se striktno izvorne partiture, standardna djela liši natruha koje su se vremenom u izvođačkoj praksi nataložile, kao i željom da prikaže javnosti suvremena i rijetko izvođena djela. S njim završava jedna era hrvatske operne reprodukcije kojoj je dao golem doprinos. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Umjetnik fantastične muzikalnosti i impozantne ostavštine

    In memoriam: Pavle Dešpalj (Blato, Korčula, 18. lipnja 1934. – Zagreb, 16. prosinca 2021.)

    Piše: Marija Barbieri
    Pavle Dešpalj (Blato, Korčula, 18. lipnja 1934. – Zagreb, 16. prosinca 2021.)Pavle Dešpalj djelovao je na koncertnom i opernom polju tijekom cijele karijere koja je trajala više od šest desetljeća, ostvarujući djela najrazličitijih stilova i razdoblja, nikad ne podliježući pomodnim osvještavanjima nego vodeći se vlastitim osjećajem glazbe, s posebnim poštovanjem i ljubavlju prema svom velikom učitelju Stjepanu Šuleku. Obdaren, gotovo bismo mogli reći, fantastičnom muzikalnošću, glazbu je osjećao cijelim bićem i nastojao iskrenim predanjem tu ljubav i golemo znanje prenositi u suradnji s velikim i afirmiranim umjetnicima ili dajući podršku početnicima, u radu s orkestralnim glazbenicima ili pjevačima. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Umjetnica savršene muzikalnosti i interpretativne izražajnosti

    In memoriam: Cynthia Hansell-Bakić (Arlington, Virginia, SAD, 7. lipnja 1949. – Zagreb, 12. rujna 2021.)

    Piše: Marija Barbieri
    Zauvijek je otišla još jedna velika primadona hrvatske opere – Cynthia Hansell-Bakić. Amerikanka koja je 1971. došla u Split, i sebe i svoju umjetnost trajno utkala u hrvatsko nacionalno biće. Umjetnica lijepa bogata glasa, savršene muzikalnosti i interpretativne izražajnosti, cjelovita glazbeno-scenska osobnost. Njezinu Toscu, Cio-Cio-San, Mimì, Neddu, Ameliju, Madeleine de Coigny – da spomenemo samo neke operne likove, kao i interpretacije djela američkih skladatelja, šarmantan nastup i atraktivnost scenske pojave uvijek ćemo pamtiti. A i doprinos Domovinskom ratu u Hrvatskoj. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Snažna dirigentska osobnost i veliki glazbeni znalac

    In memoriam: Loris Voltolini (Split, 12. svibnja 1954. – Ljubljana, 11. rujna 2021.)

    Piše: Zrinka Matić
    Hrvatska je glazbena i operna sredina preranom smrću maestra Voltolinija izgubila nadasve talentiranog glazbenika, a posebna žal ostaje za tim što u svom zrelom umjetničkom naponu nije djelovao u Hrvatskoj. Od mladih dana Loris Voltolini bio je okružen glazbom, naslijedivši talent a potom i zvanje od oca Jakova Voltolinija. Dirigentsku karijeru počeo je u HNK-u Split 80-ih godina prošlog stoljeća. Od početka 90-ih djelovao je kao umjetnički ravnatelj i šef dirigent Opere HNK Ivana pl. Zajca do 1995., a potom kao šef dirigent Opere HNK-a u Zagrebu. Godine 1996. trajno seli u Ljubljanu gdje je stupio u stalni angažman u SNG-u Ljubljana. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Umjetnica velikog talenta i iznimnog životnog optimizma

    In memoriam: Blaženka Milić (Mostar, 4. veljače 1939. – Zagreb, 7. rujna 2021.)

    Piše: Marija Barbieri
    Blaženka Milić, koju su svi zvali Bajka, isticala se lijepim i bogatim glasom, naglašenom muzikalnošću i iskrenošću interpretacije. Želeći uvijek ostvariti najbolje, neprestano se usavršavala i širila spoznaje o glazbi. Ponirući duboko u lik koji tumači htjela je saznati sve o djelu i autoru. Pouzdajući se u instinkt, ali i u visoku inteligenciju, razvijala je repertoar prema sve težem i zahtjevnijem. Tijekom cijele karijere riječju i djelom promicala je nacionalne vrijednosti i često nastupala u djelima hrvatskih autora. Imala je velik talent i sve što je potrebno za ostvarenje velike karijere, ali je karijeru podredila obitelji i svoj umjetnički razvoj vezala uz Zagreb. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Umjetnica čudesnog i rijetkog dramskog soprana

    In memoriam: Mila Kirinčić-Degan (Dobrinj na Krku, 3. ožujka 1931. – Crikvenica, 15. kolovoza 2021.)

    Piše: Marija Barbieri
    Mila Kirinčić-Degana bila je posljednji pravi hrvatski dramski sopran s istančanom muzikalnošću i ukusom. Čudesan glas pravog, toliko rijetkog dramskog soprana, ujednačenog u cijelom velikom opsegu, jednako snažnog u dubokim i srednjim položajima kao i u visinama, u kojima je mogla ostvariti neke od najljepših piano tonova koji su se čuli na zagrebačkoj sceni. Cjelovitosti glazbeno-scenskog djelovanja njezinih interpretacija pridonosila je neposredna i uvjerljiva scenska igra te stasita scenska pojava. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Jedinstvena i neponovljiva umjetnica

    In memoriam: Biserka Cvejić (Krilo Jesenice pokraj Omiša, 5. studenog 1923. – Beograd, 7. siječnja 2021.)

    Piše: Marija Barbieri
    Biserka Cvejić bila je nezaboravna Eboli, Amneris, Azucena, Carmen, Dalila kakvih više nema u nas, ali ni u svijetu. Imala je prekrasan ujednačen glas velikog opsega i volumena, osobito sjajan visoki registar, savršenu muzikalnost, smisao za oblikovanje belkantističke fraze, uzoran legato, veliku dramatsku izražajnost, ljepotu scenske pojave. Bila je cjelovita glazbeno-scenska umjetnica, jedna od najvećih u našoj opernoj povijesti, jedinstvena i neponovljiva. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Potpuna kazališna ličnost

    Ivo Tijardović: 125. obljetnica rođenja, (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Ivo Tijardović bio je potpuna kazališna ličnost: dirigent, redatelj, scenograf, kostimograf, pa čak i koreograf. Kao dirigent u Splitu je ravnao i drugim djelima osim vlastitih. Bio je i društveno aktivan. Zbog zasluga u radu Hrvatskoga glazbenog zavoda uvršten je o njegovoj 150. godišnjici među četrnaest najzaslužnijih osoba u povijesti HGZ-a. Dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Umro je u Zagrebu 18. rujna 1976. godine. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Nezapamćen uspjeh svestranog umjetnika

    Ivo Tijardović: 125. obljetnica rođenja, (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Dana 14. siječnja 1926. praizvedena je druga Tijardovićeva opereta – Mala Floramye. Predstavivši se ne samo kao skladatelj i libretist, nego i kao dirigent, redatelj i scenograf, Tijardović je postigao nezapamćen uspjeh koji je premašio sva očekivanja. Mala Floramye postala je uz Gotovčeva Eru s onoga svijeta i Nikolu Šubića Zrinjskog Ivana pl. Zajca najizvođenije vokalno glazbeno-scensko djelo hrvatske glazbe. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Jedinstven, neponovljiv i nenadomjestiv

    In memoriam: Viktor Bušljeta (Rijeka, 27. veljače 1932. – 26. listopada 2020.)

    Piše: Marija Barbieri
    Viktor Bušljeta bio je dva desetljeća uzor talijanskog tenorskog pjevanja u nas. Bio je pravi, rasni, prirodno postavljen, ujednačen u svim registrima, belkantistički tenor sigurnih i blistavih visina, nepogrešive intonacije, meke zaobljene fraze, pouzdane muzikalnosti i impresivnog nastupa. Pjevački suveren, bez tehničkog problema koji bi ga sputavao u izrazu, glasom je mogao izraziti sve, od gipke kantilenosti, lirskih akcenata do dramatike. Imponirao je savršenim mirom i upravo europskim odnosom prema sceni, liku i partnerima. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Magična privlačnost ličnosti

    Ivanka Boljkovac: 40. godišnjica opernog djelovanja, (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Uslijedio je još jedan veliki, krunski trenutak u karijeri Ivanke Boljkovac – Crkvenjarka u Jenůfi Leoša Janáčeka. Velika umjetnica još je jedanput dala dokaz svog velikog umijeća. Uloga Crkvenjarke zlatnim se slovima nadovezuje na njezina najbolja verdijevska i ina ostvarenja na pozornici Zagrebačke opere....pročitajte cijeli tekst...

  • Snažna scenska ličnost

    Ivanka Boljkovac: 40. godišnjica opernog djelovanja, (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Scenska privlačnost Ivanke Boljkovac dovodi je do repertoara u kojemu je vrlo važna karakterizacija lika. Nije se često događalo da netko odmah pogodi tako visoko kao Ivanka Boljkovac s ulogom Dome, i to na prvome nastupu. Umjetnica je, kao vedra osoba sklona šali, u toj ulozi našla zahvalan i sebi prispodobiv materijal te ga u potpunosti iskoristila. Prštala je humorom i komikom u glumi, glasovnom izrazu, karakterizaciji teksta. Pjevački je Doma za nju čista šala, ali shvaćena i ostvarena vrlo ozbiljno.  ...pročitajte cijeli tekst...

  • Vrhunska muzikalnost, izniman talent i suverena tehnička sprema

    Ivanka Boljkovac: 40. godišnjica opernog djelovanja, (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri

    Pojava Ivanke Boljkovac u zagrebačkom glazbenom životu bila je ravna senzaciji. Ušla je na velika vrata u hrvatsku kulturu. Njezin sjajan glas tada još mladodramskog (lirico spinto) soprana, tehnički već toliko izgrađen da je vladao cjelokupnim ujednačenim velikim rasponom, lakih i sigurnih visina i savršena muzikalnost odmah su je predodredili za nositeljicu repertoara. Bila je posljednja u nizu velikih hrvatskih pravih opernih glasova. A uz to i izrazito kreativna umjetnica. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Utkan u hrvatski nacionalni identitet

    Povijesni osvrt na život i djelo Jakova Gotovca uz 125. obljetnicu rođenja, (4. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    U umjetnosti svakog naroda postoje ličnosti koje nose sva obilježja tla na kojemu su poniknule, čije je djelo neraskidivo vezano za zemlju u kojoj su se rodile i narod iz kojega su potekle. Njihov je opus prepoznatljiv i nezamjenjiv, samosvojan, a ipak toliko općeljudski i svima zanimljiv. U hrvatskoj glazbi i umjetnosti to je Jakov Gotovac. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Zaštitni znak hrvatske opere

    Povijesni osvrt na život i djelo Jakova Gotovca uz 125. obljetnicu rođenja, (3. dio); Ero s onoga svijeta – put po zemlji i svijetu

    Piše: Marija Barbieri
    Zagrebačka Opera izvodila je Eru na mnogim gostovanjima. Do sada je Ero izveden oko četiri tisuće  puta. Osamdesetak inozemnih kazališta uvrstilo je Eru u repertoar, a libreto mu je preveden na devet jezika: slovenski, mađarski, češki, bugarski, talijanski, njemački, slovački, engleski i finski. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Vjesnik promjene u domaćoj operi

    Povijesni osvrt na život i djelo Jakova Gotovca uz 125. obljetnicu rođenja, (2. dio); Ero s onoga svijeta – nastanak i praizvedba

    Piše: Marija Barbieri
    Najviše izvođeno djelo hrvatske glazbe, komična opera Ero s onoga svijeta praizvedena je u Narodnom kazalištu u Zagrebu 2. studenoga 1935. Operu je ostvarila sjajna ekipa, autor je dirigirao, režiju i antologijsku koreografiju priredila je Margarita Froman, scenografiju je izradio Marijan Trepše, a u naslovnoj ulozi nastupio je omiljeni slovenski tenor Mario Šimenc. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Jakov Gotovac - Autentični glazbeni talent u službi narodne umjetnosti

    Povijesni osvrt na život i djelo Jakova Gotovca uz 125. obljetnicu rođenja (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Gotovac je već do stvaranja Era pokazao sve svoje temeljne odlike: raspjevanost, čistoću i zamah melodijske linije, smisao za humor i ljubavnu liriku, i ono što često nedostaje mnogim stvaraocima – osjećaj za protok i luk glazbe, za zaokruženost i cjelovitost oblika. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Golem doprinos hrvatskoj glazbi

    In memoriam Vladimir Kranjčević (Zagreb, 21. studenoga 1936. – 9. veljače 2020.)

    Piše: Marija Barbieri
    Dirigent Vladimir Kranjčević, umjetnik koji je obilježio više od pola stoljeća hrvatskog glazbenog, ali i društvenog života kao ličnost sveobuhvatnih zanimanja, velike umjetničke znatiželje, nevjerojatnih sposobnosti za stvaranje i održavanje kontakata s umjetnicima s kojima je surađivao i istančanog osjećaja za otkrivanje mladih talenata kojima je pomagao na putu afirmacije. ...pročitajte cijeli tekst...

  • PORIN U FOKUSU

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (5. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Partitura Porina najbolje pokazuje koliko je glazbenih spoznaja Lisinski stekao u Pragu. Ljubav i zloba bila je talentiran pokušaj, Porin je dovršena opera, koja ne samo da stoji uz bok onodobnoj europskoj opernoj produkciji (s iznimkom velikana Verdija i Wagnera) nego je u nekim svojim dijelovima i nadvisuje. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Ljubav i zloba u fokusu

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (4. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Ljubicu vole dva plemića, jedan dobar i plemenit – Obren, koga i ona voli, a drugi zao i opak – Vukosav, koji smišlja prevaru kako bi zadobio djevojku. Tu je i njezin otac Vezalić, ili Velimir, kojemu je kao i Obrenu Lisinski namijenio lijepu ariju. Unatoč vještoj spletki Vukosav neće uspjeti pridobiti Ljubicu i ona će pripasti voljenom Obrenu. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Lisinski u nastajanju

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Glazba Lisinskog zacijelo nije površno dopadljiva, efektna, himnička, nazdravičarska. Ona je ponajprije izvorna, profinjena, suptilna i traži od slušatelja da joj se dublje posveti. Uloženi napor će se isplatiti. Onaj tko od glazbe traži nešto više od puke dopadljivosti sigurno neće ostati hladan pri slušanju takvih odlomaka....pročitajte cijeli tekst...

  • Ljubav i zloba i Porin u europskom kontekstu

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Europskom operom počinje vladavina Verdija i Wagnera. Njihov je opus toliko poseban i samosvojan da se ne može povezati s onim našega skladatelja. Možda tek Verdijev Jedan dan kraljevanja (Un giorno di regno), koji je sadržajno blizak tipu opere kao što je Ljubav i zloba i Wagnerov Rienzi, koji je tip velike povijesne opere u pet činova kao što je i Porin....pročitajte cijeli tekst...

  • Vatroslav Lisinski u europskom glazbenom okruženju

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Francuska revolucija temeljito je uzdrmala svjetonazor diljem Europe. Svaka je nacija na svoj način reagirala na revolucionarna zbivanja, a i na buđenje građanske svijesti koje joj je prethodilo. U Hrvatskoj, koja je u to doba čvrsto držala priključak s Europom, nastajao je Ilirski pokret kao odgovor jednog malog ali državotvornog naroda izazovima koje su nudili veliki....pročitajte cijeli tekst...

  • Izniman talent

    Blaženka Milić - Dobitnica Nagrade Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetičko djelovanje

    Piše: Marija Barbieri
    Pjevačica, za koju je Herbert von Karajan rekao da ima najljepši glas poslije Zinke Kunc Milanov, imala je velik talent i sve što je potrebno za ostvarenje velike karijere, ali bila je jedna od rijetkih pjevačica današnjice koja je karijeru podredila obitelji i svoj umjetnički razvoj vezala uz Zagreb. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Vrhunske interpretacije

    Blaženka Milić - Dobitnica Nagrade Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetičko djelovanje

    Piše: Marija Barbieri
    Pouzdana i sigurna pjevačica, svježa i zvonka glasa sa sigurnim visinama, muzikalna i scenski vrlo izražajna, Blaženka Milić nizala je uloge – veće, glavne, naslovne ili manje – kao pravi profesionalac nije nikad pravila razliku u pristupu interpretiranom liku....pročitajte cijeli tekst...

  • Blistave visine

    In memoriam Stojan Stojanov (28. prosinca 1929. - 25. prosinca 2018.)

    Piše: Marija Barbieri
    Blistave visine, uvjerljivost i polet došle su do punog izražaja i u Stojanovljevoj interpretaciji iznimno pjevački i glumački zahtjevne uloge Gotovčeva Era. Sam Jakov Gotovac rekao je za njega da je rođen za tu ulogu. Pjevao ga je i diljem Hrvatske - samo u Zagrebu  pedesetak puta.
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Pravi stup ansambla

    In memoriam Stojan Stojanov (28. prosinca 1929. - 25. prosinca 2018.)

    Piše: Marija Barbieri
    Stojan Stojanov bio je pjevač i umjetnik kakvog zagrebačka Opera u tom fahu nije imala poslije njega, a teško da će ga uopće i imati. Dovoljno je spomenuti da je pjevao Otella, što je dostupno samo malobrojnim tenorima. Scenski je bio iznimno zanimljiv i atraktivan. Bio je rijetko cjelovita glazbeno-scenska umjetnička ličnost, pravi stup ansambla. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Raskošan glas i kraljevski stas

    Sjećanje: Nada Puttar-Gold (Varaždin, 5. studenoga 1923. – Zagreb, 28. ožujka 2017.)

    Piše: Marija Barbieri
    Pamtit ćemo cjelokupnu osobnost Nada Puttar-Gold trajno utkanu u hrvatsko glazbeno biće, njezin raskošan glas, savršenu muzikalnost i veliku pjevačku kulturu, bogatu paletu dinamičkih gradacija i nijansi te smisao za postizanje pregnantnosti u dramatskom izrazu. Nada Puttar-Gold bila je profesorica pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...

  • Predan i beskompromisan umjetnik

    Sjećanje: Miro Belamarić (Šibenik, 9. veljače 1935. – Beč, 5. ožujka 2017.)

    Piše: Marija Barbieri
    Miro Belamarić nikada nije formalno bio direktor zagrebačke Opere. Bio je njezin šef-dirigent i kao takav usmjeravao je njezino djelovanje. Nema sumnje da je to vrijeme bilo važno u razvoju zagrebačke Opere i podizanju vrijednosnih kriterija. Miro Belamarić nije imao samo istančan osjećaj za izbor pjevača. Znao je odabrati i redatelje ...pročitajte cijeli tekst...

  • Božanski glas Demona

    Sjećanje: Tomislav Neralić (Karlovac, 9. prosinca 1917. – Zagreb, 16. studenoga 2016.)

    Piše: Marija Barbieri
    Zauvijek je utihnuo jedan od najmoćnijih glasova hrvatske glazbene reprodukcije koji je odjekivao mnogim hrvatskim i svjetskim kazalištima i koncertnim dvoranama. Napustio nas je svojim fizičkim prisustvom ali nam je ostavio mnogo, sjećanja na nezaboravne kreacije i na iznimnog čovjeka čije su životna radost i energija bile zarazne ...pročitajte cijeli tekst...

  • Odlazak jednog od posljednjih verdijanskih glasova

    Sjećanje: Branka Stilinović (Zagreb, 24. listopada 1926. – Rijeka, 4. studenoga 2016.)

    Piše: Marija Barbieri
    Tosca iz 1972. godine bila je jedna od antologijskih predstava zagrebačkog opernog ansambla. Uloga slavne Puccinijeve operne dive potajna je želja svih pjevačica, a Branka Stilinović bila je blistava Tosca zagrebačke Opere obilježivši svojom ličnošću i jedinstveno lijepim glasom dva iznimno uspješna desetljeća njezina postojanja ...pročitajte cijeli tekst...

  • Slavuj zagrebačke Opere

    Mica Glavačević (Valpovo, 2. veljače 1916. – Zagreb, 14. lipnja 1974.) u povodu stogodišnjice rođenja

    Piše: Marija Barbieri
    Mica Glavačević imala je glas iznimne ljepote i gipkosti, natprosječne zvučnosti, blagosti i vibrantnosti koja krasi bogomdane glasove. Bila je neposredna i draga, iskrena umjetnica kojoj je uspijevalo potpuno osvojiti slušatelja. Interpretacije Mice Glavačević zaslužuju svako priznanje i zbog njezina istančanog osjećaja za stil i znatnog tehničkog znanja ...pročitajte cijeli tekst...

  • Raskošan verdijanski bariton

    Vitomir Marof – u povodu 30 godina djelovanja Nacionalnog prvaka Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    U veljači 1999. Vitomir Marof prvi će put otpjevati ulogu grofa Lune kojega će postati pojam. Pjevao ga je u Zagrebu, Rijeci, Ljubljani, 2006. u Operi Državnog kazališta u Košicama, 2007. na premijeri u Slovačkom narodnom kazalištu u Bratislavi, Opernim festivalima u Zvolenu u Slovačkoj i Teatru Wielki u Poznanju u Poljskoj te 2011. na premijeri u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...

  • Plemenit metal i meki baršun

    Ivanka Boljkovac u povodu 35 godina umjetničkog rada

    Piše: Marija Barbieri
    Elizabeta u Don Carlosu bila je magistarska predstava Ivanke Boljkovac. Bio je to verdijevski glas tehnički tako izvrsno pripremljen da je mogao u cijelosti udovoljiti golemim zahtjevima Verdijevih vokalnih dionica, ujednačen u svom velikom opsegu i volumenu, isto tako dojmljiv u snažnim fortima kao i u mekim pianima i toplom mezzavoceu ...pročitajte cijeli tekst...

  • Sveta vatra koja uzdiže u sfere umjetnosti

    Sjećanje: Krunoslav Cigoj (Zagreb, 30. ožujka 1949. – 27. kolovoza 2015.)

    Piše: Marija Barbieri
    Krunoslav Cigoj bio je jedna od posljednjih rijetkih pravih zvijezda koje su se pojavile na našem opernom nebu. Nije zasjao kao komet i honestao, ali je prekratko trajao u punoći svoje stvaralačke moći i zakinuo nas. A mogao je još puno dati! Jer, imao je sve, onu svetu vatru koja uzdiže u sfere istinske, prave umjetnosti. I imao je karizmu....pročitajte cijeli tekst...

  • Put Zrinjskoga nakon Drugoga svjetskog rata

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 7. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Nikola Šubić Zrinjski je uz Gotovčeva Eru s onoga svijeta najizvođenija hrvatska opera. Bilo je mnogo vrhunskih i manje dobrih interpreta njezinih likova. Mnogo se pjevača i pjevačica čulo u glavnim ulogama opere u njezinih više od tisuću i pet stotina izvedbi. Neki se pamte i dugo vremena nakon što su prestali nastupati, neki i poslije smrti ...pročitajte cijeli tekst...

  • Pozitivna energija i dobri duh

    Sjećanje: Boris Vajda (Novska, 2. veljače 1933. – Zagreb, 9. ožujka 2015.)

    Piše: Marija Barbieri
    Boris Vajda ostvario je u zagrebačkoj Operi pedesetak uloga. Zagrebačka operna publika sa simpatijama će pamtiti mnoge njegove kreacije, a u sjećanju će ostati i kao čovjek koji je uvijek s veseljem, velikom profesionalnošću i kolegijalnošću sudjelovao u radu svojega kazališta, emanirajući oko sebe pozitivnu energiju i dobri duh
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Put Zrinjskog do 1945.

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 6. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Svečano otvaranje hrvatske opere 1. listopada 1909. pod dirigentskim vodstvom Zajca i Albinija. Podjela uloga bila je veličanstvena. Naslovnu ulogu tumačio je, prema mnogima, najveći hrvatski Zrinjski uopće – Marko Vušković, a i Eva – Milena pl. Šugh, Jelena – Irma Polak, Sulejman – Tošo Lesić i Sokolović – Stanislav Jastrzebski bili su među najvećima ...pročitajte cijeli tekst...

  • Posljednje godine

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 5. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Dolaskom Ivana Zajca u Zagreb počelo je sustavno glazbeno djelovanje u Hrvatskoj. Cjelokupnim radom kao skladatelj, ravnatelj Opere, pjevački pedagog, organizator glazbenog života, Zajc je obilježio puna četiri desetljeća koja čak nazivamo Zajčevom erom. Bio je neobično plodan autor. Njegovo je značenje u razvoju hrvatske glazbe nemjerljivo ...pročitajte cijeli tekst...

  • Poslije Zrinjskog

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 4. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Lizinka je puna raspjevane glazbe u sretnom kontrastu prštave lakoće i sentimentalne pjevnosti. Zanimljivi su folklorni odjeci slavenske glazbene duše koji Zajca mnogo više približavaju estetici ilirizma nego što mu se priznaje. Izvrsno su ocrtani likovi prvenstveno zaljubljene Lizinke i njezina oca, uvrnutog anglomana Grigorija Muromskog
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Zrinjski od praizvedbe do 1895.

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 3. dio

    Piše: Marija Barbieri
    August Šenoa je u povodu praizvedbe opere Nikola Šubić Zrinjski zapisao: „Ne nalazimo dosta rieči, da javimo svoju radost, što je to novo glasbeno djelo domaćega skladatelja po jednoglasnom sudu kritike i obćinstva sretno uspielo. Obćinstvo pozdravljalo ga je pravom burom. 'Nikola Zrinjski' bijaše u našoj glasbenoj umjetnosti glasan klik 'E pur si muove'.“ ...pročitajte cijeli tekst...

  • Dolazak u Zagreb

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 2. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Mislav nije opera istaknutih solističkih brojeva no obiluje lijepim skupnim prizorima u kojima se ističu sola dubokih muških glasova. Ima u njemu melodija s narodnim prizvukom, instrumentacija je izražajna, likovi su lijepo glazbeno karakterizirani, atmosfera pojedinih prizora zaokružena. Djelo ima i nedostataka, ponajprije su to nedovoljno razrađeni likovi Mislava i Rusane ...pročitajte cijeli tekst...

  • Od Rijeke preko Milana do Beča

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 1. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Izrazito nadaren, nepresušne invencije i s velikim znanjem koje je stekao na uglednom zavodu, Zajc je dobio ponudu da postane dirigent u glasovitoj Scali. No vratio se u Rijeku i nakon očeve smrti preuzeo mjesto dirigenta i koncertnog majstora gradskog kazališnog orkestra, a nakon toga dobio je i mjesto nastavnika za gudačke instrumente
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Samozatajni službenik glazbe

    Sjećanje: Berislav Klobučar (Zagreb, 28. kolovoza 1924. – Beč, 13. lipnja 2014.)

    Piše: Marija Barbieri
    Sve što je Berislav Klobučar postigao, postigao je isključivo svojim umjetničkim kvalitetama. One su bile tolike da je, nakon Beča, Bayreutha i Milana, 1968. došao i u Metropolitan. Odlaskom Berislava Klobučara glazba je izgubila jednog od onih svojih samozatajnih službenika kakvi su danas rijetki, a Hrvatska umjetnika kojega nije dovoljno vredovala ...pročitajte cijeli tekst...

  • Sjajna zvijezda Volksopere

    Sjećanje: Sonja Mottl (Zagreb, 4. srpnja 1923. – Klosterneuburg pokraj Beča, 6. lipnja 2014.)

    Piše: Marija Barbieri
    Sonja Mottl bila je jedna od sudionica najljepšeg hrvatskog trenutka u Volksoperi – premijere opere Ero s onoga svijeta. Bila je sjajna zvijezda Volksopere, sudionica važnijih bečkih operetnih događanja, vrlo omiljena kod publike. Bez dvojbe, jedna je od najvažnijih hrvatskih umjetnica glazbene scene koja je ugled stekla i potvrdila se i izvan domovine....pročitajte cijeli tekst...

  • Zvijezda blistava sjaja

    Zinka Kunc Milanov (Zagreb, 17. svibnja 1906. – New York, 30. svibnja 1989.) u povodu 25. godišnjice smrti

    Piše: Marija Barbieri
    Zinka Milanov vladala je Metropolitanom kao kraljica za talijanski repertoar s naglaskom na Verdija. Nekoliko uloga koje je ostvarila u Metu smatraju se nedostižnim uzorom. U Sjedinjenim Državama, zemlji koja ne oskudijeva zvijezdama, Zinka Milanov bila je jedna od najvećih, a to je priznanje stekla isključivo veličinom svoje umjetnosti
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Odlazak još jednog velikana

    Sjećanje: Milan Horvat (Pakrac, 28. srpnja 1919. – Innsbruck, 1. siječnja 2014.)

    Piše: Marija Barbieri
    Horvatov pristup interpretaciji karakterizirala je preglednost, transparentnost i preciznost što čini njegove snimke i danas modernima pa zadržavaju visoku vrijednost i prema suvremenim standardima vrednovanja. U dugoj dirigentskoj karijeri Horvat je na području simfonijske glazbe i opere ostvario više temeljnih kamena hrvatske reprodukcije
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Promicatelj hrvatske opere

    Sjećanje: Mladen Bašić (Zagreb, 1. kolovoza 1917. – 21. studenoga 2012.)

    Piše: Marija Barbieri
    Unatoč dugogodišnjim angažmanima u inozemstvu Mladen Bašić trajno je ostao povezan s hrvatskim glazbenim životom i duboko se utkao u hrvatsku kulturu. Bili smo svjedoci njegova golemog znanja, muzikalnosti, visoke kulture i živoga duha i u njegovim poznim godinama
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Addio del passato

    Sjećanje: Nada Ruždjak (Zagreb, 26. studenoga 1934. – 27. listopada 2012.)

    Nada Ruždjak bila je umjetnica izraženih scenskih kvaliteta koja je u cijelosti prihvatila suvremen pristup opernoj umjetnosti i na sceni doživljavala zvjezdane trenutke u potpunom stapanju glazbenog i scenskog, zahvaljujući visokoj muzikalnosti. Bila je i ostala jedan od najboljih hrvatskih tumača Mozartove glazbe ...pročitajte cijeli tekst...

  • Velik umjetnik i srdačan čovjek

    Sjećanje: Piero Filippi (Trst, 29. lipnja 1927. – 7. travnja 2012.)

    Piše: Marija Barbieri
    Upravo je nevjerojatno, i danas u našem opernom životu nezamislivo, s kolikom je brzinom Piero Filippi svladavao ulogu za ulogom, a to je mogao zahvaljujući velikoj muzikalnosti i pamćenju muzičkog teksta kao i glasu lirico-spinto tenora s čvrstim srednjim položajima. U prve dvije godine u Zagrebu nastupio je u petnaest uloga
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Glazba kao sveta umjetnost

    Sena Jurinac (Travnik, 24. listopada 1921 – Augsburg, 22. studenoga 2011)

    Piše: Marija Barbieri
    Engleski muzički pisac i kritičar Alan Blyth u Orreyevoj The Encyclopedia of Opera Senu Jurinac opisuje kao „jednog od najatraktivnijih soprana poslije Drugoga svjetskog rata“. Svjetski glazbeni kritičari smatraju je jednom od najprofinjenijih umjetnica glazbene scene i drže da je njezina Cherubina i Octavijana teško dosegnuti 
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Začetnik verizma u hrvatskoj glazbi

    Josip Hatze (1879-1959) u povodu premijere opere Adel i Mara u Splitu i stogodišnjice praizvedbe opere Povratak

    Piše: Marija Barbieri
    Hatze je bio ne samo lučonoša i simbol glazbenoga života jedne epohe, jednog naraštaja, nego i svih važnih strujanja u političkom i kulturnom životu toga doba. Ponajprije je liričar i odgojen na tradiciji belkanta, pa njegova iznimno uspjela ostvarenja treba tražiti na području vokalne lirike izdane u četiri zbirke pjesama
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Posljednji naklon velike primadone

    Sjećanje: Dragica Martinis (1922-2010)

    Piše: Marija Barbieri
    Velika karijera Dragice Martinis počela je 1946. kad je pjevala Lizu na svojoj prvoj premijeri – Pikovoj dami Čajkovskog. Partner joj je bio, kao i u ranijim ratnim predstavama, omiljeni veliki tenor zagrebačke Opere Josip Gostič, kojega je tijekom cijele karijere i suradnje s najslavnijim pjevačima vremena uvijek smatrala najdražim partnerom
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Kompletna umjetnica naglašene emotivnosti

    Sjećanje: Božena Ruk-Fočić (1931–2010)

    Piše: Marija Barbieri
    Ujednačen, svjež, kristalno čist lirico-spinto sopran Božene Ruk-Fočić s osobito lijepo razrađenim Kopftonovima pokazao se predodređenim za uloge Wagnerovih lirskih junakinja kakva je bila i Sieglinda koju je prvi put ostvarila 1968. u Ženevi, a koja joj je otvorila put na velike svjetske scene – od Scale do Bečke državne opere
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Neponovljiv scenski temperament

    Mezzosopranistica Majda Radić u povodu 25. godišnjice smrti

    Piše: Marija Barbieri
    Majda Radić imala je glas kakav ne bilježi bogata tradicija hrvatskoga pjevačkog umijeća. Bio je to koloraturni mezzosopran, raskošan, pastozan, bogat bojama, vibrantan, topao i podatan, ujednačen u velikom opsegu od dvije i pol oktave. Bio je to jedan od onih glasova koji odjekuju u sjećanju i kad ih se više ne čuje ...pročitajte cijeli tekst...

  • Takvog pjevača danas nema

    Uz izložbu posvećenu Josipu Gostiču u povodu desete obljetnice Gostičevih dana

    Josip Gostič obilježio je epohu, bio je sudionikom svih važnijih glazbenih događanja u operi i na koncertnom podiju, u Zagrebu i diljem Hrvatske, u kazalištu i na festivalima. Mogao je pjevati sve i uvijek je to činio na najbolji mogući način. Veliki dirigent Karl Böhm rekao je za njega: "Takvog pjevača danas nema."
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Odlaze hrvatski operni velikani

    Sjećanje: Ferdinand Radovan (1936-2009)

    Piše: Marija Barbieri
    Radovan je potpuno vladao pjevačkim umijećem i u bogatom je glasu pronalazio upravo onu boju i paletu dinamičkih nijansi koje su odgovarale interpretiranom liku. Veliku je pozornost pridavao značenju riječi, a dikcija mu je bila odlična. U njegovoj interpretaciji riječ i ton bili su nedjeljivi. Nikada se nije ponavljao i nijedan lik nije sličio drugome ...pročitajte cijeli tekst...

  • Desetljeća pretočena u snimke

    U povodu promocije dvostrukog CD izdanja Tomislav Neralić

    Piše: Marija Barbieri
    Pričati životnu i umjetničku priču Tomislava Neralića graniči s pjevačkom bajkom. Neralić je karijeru dulju od 61 godine zaokružio nastupom na sceni na 83. rođendan. Tijekom karijere na sceni je otpjevao 156 opernih uloga i imao oko četiri tisuće nastupa te do danas ostao svjež, radoznao, uvijek u tijeku zbivanja, oštrouman i pronicav
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Hrvatica s Wagnerove praizvedbe

    Prije stotinu i četrdeset godina, 21. lipnja 1868, u Münchenu je praizvedena glazbena drama Majstori pjevači, u kojoj je ulogu Eve pjevala Matilda Mallinger

    Piše: Marija Barbieri
    Matilda Mallinger imala je izrazito lijep glas, izvrsnu pjevačku tehniku i temeljitu glazbenu naobrazbu te naglašeni interpretativni dar i odmah je bilo jasno da će se razviti u veliku umjetnicu operne scene. Nakon uspjeha u Münchenu, gdje je s nepunih dvadeset godina imala senzacionalan debi u iznimno zahtjevnoj naslovnoj ulozi Bellinijeve Norme, godine 1869. otišla je u Dvorsku operu u Berlin i do 1882, kada se povukla sa scene, bila jedna od njezinih najistaknutijih članica ...pročitajte cijeli tekst...

eseji