Glazbeno-vizualni spektakl koji je oduševio publiku
73. Ljubljana festival, La Fura Dels Baus: Joseph Haydn, Stvaranje, dir. Josep Vicent, red. Carlus Padrissa, Cankarjev dom
-
Španjolska kazališna trupa La Fura dels Baus izuzetna je umjetnička organizacija koja svojim produkcijama s jedinstvenim umjetničkim pristupom privlači pažnju publike i kritike. Osnovana je 1979. godine u Barceloni i od tada do danas proizvela je sijaset produkcija zanimljivog koncepta i vizualnog oblikovanja potpomognutog suvremenom tehnologijom. Umjetnici iz La Fure osmislili su otvaranje Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine, a od kazališnih produkcija vrijedi izdvojiti produkciju Wagnerovog Prstena Nibelunga postavljene u Valenciji 2008./2009. godine pod dirigentskim vodstvom Zubina Mehte i u režiji Carlusa Padrissa (umjetničkog voditelja i jednog od osnivača skupine). Riječ je o kazališnom događaju koji je inducirao nove standarde pristupa Wagnerovoj tetralogiji.
Joseph Haydn (1732. – 1809.) 1791. godine dolazi u Wesminstersku opatiju gdje nazoči izvedbi Händlovog oratorija Mesija koji ga je dirnuo do suza. Partitura je to koja ga je inspirirala na skladanje oratorija Stvaranje (Die Schöpfung, dovršenog 1798. godine) prema motivima iz biblijske Knjige Postanka, Psalama i dijelova epa Izgubljeni raj Johna Miltona. Oratorij je bio dvojezičan na engleskom i njemačkom, a njemačku verziju napisao je barun Gottfried van Swieten carski dvorski knjižničar u Beču i Haydnov prijatelj. Stvaranje je postalo nezaobilazni dio koncertnog repertoara svih značajnih ansambala, a njegova koloritna i koncepcijski raznolika partitura jedinstvena je pojava u povijesti glazbe i jedan u nizu dokaza Haydenova nepatvorenog talenta. Kada govorimo o Haydnu uvijek se valja vratiti na poveznicu između njega i Hrvata zbog skladateljevih dodirnih točaka s zajednicom Gradišćanskih Hrvata za njegova službovanja u Željeznom. Hrvatske narodne napjeve u Haydnovoj glazbi prvi je uočio Franjo Ksaver Kuhač (e.g. finale 104. simfonije Londonske sadrži narodni napjev Oj, Jelena, Jelena, jabuka zelena) pa se potegnulo pitanje skladateljeva hrvatskog podrijetla, međutim, ta je teorija ipak manjkava.
U sklopu 73. Ljubljana festivala Haydnovo Stvaranje izveo je orkestar ADDA Simfonica Alicante uz sole i Zbor slovenske filharmonije pod dirigentskim vodstvom Josepa Vinceta. ADDA Simfonica Alicante jedinstveni je orkestar ustanovljen u Regiji Valencija, a krasi ga specifičan zvučni otisak čvrstog tona i dinamične ritamske varijabilnosti. Sve to počiva na osobnosti šefa dirigenta Vincenta koji nenametljivim kodama iz glazbenika izvlači uvjerljivu i prilično beskompromisnu interpretaciju. Posebno kvalitetnom svirkom istaknula se gudačka sekcija, a općenita kohezija tona između sekcija nije slabila od prvog do zadnjeg takta. Poseban izazov za glazbenike predstavljala je činjenica da je oratorij izveden bez pauze (koja je ipak trebala biti uključena nakon Četvrtog dana).
Osobit obol autentičnosti izvedbe dao je maestro Vincent u uvodnom djelu oratorija Predstavljanje kaosa koji se svojom disonantnošću izdiže iznad epohe u kojoj je nastao. Dirigent je demonstrirao priličnu agogičku spretnost u ocrtavanju modulacije u prvom javljanju zbora. Zbor slovenske filharmonije emitirao je stabilan ton lijepo ujednačen između muške i ženske sekcije, a poseban naglasak stavljen je na završetke fraza u razumljivo artikuliranom izgovoru teksta. Solističke dionice podijelili su; sopranistica Alba Fernandez-Cano, tenor Victor Sordo i bariton Toni Marsol. Svi solisti su kvalitetno otpjevali svoje dionice čak i u zahtjevnijim režijskim uvjetima kada je trebalo pjevati na visini ili roniti u vodu.
Tu dolazimo do režije već spomenutog Carlusa Padrissa koja predstavlja sinergiju ideje i realizacije koja je vizualno više nego atraktivna (navikla nas je na to La Fura), iako je ponekad pretenciozna. Pozornicom su dominirali bijeli baloni koji predstavljaju oblake, ključne pojave u stvaranju zemlje jer oni determiniraju promjene vremena. Isto tako, stalni provodni motiv je čuvarica života – voda. Sveprisutna je i moderna tehnologija (mobiteli, tableti i njima pripadajuće aplikacije) kojima su se postizali specifični svjetlosni efekti. Režiser se potrudio konstantno dinamizirati scenu kako bi veliki ansambl bio što pokretljiviji i u koraku s mnoštvom efekata. Takav pristup djelu se publike jamačno svidio dok je dio publike zasigurno skloniji klasičnoj koncertnoj izvedbi lišenoj dodatne scenske situacije.
Režija nosi mnoge reference na suvremene paradigme ekologije i održivosti što je pomalo suvišan sadržaj u ovako koncipiranom uprizorenju jer se manifestira kroz pisane poruke i citate koji odvlače pažnju gledatelja od cjeline i glazbe. Neovisno o ponekoj pretjeranoj intervenciji režija je slojevito osmišljena i čuva autentičnost pristupa slavne kazališne trupe. Redateljevi suradnici bili su: Mireia Romero (koreografija), Aitziber Sanz (kostimografija), Marc Molinos (audio i vizualni segment), Damia Duran (autor aplikacije Kalliope). Publika je izvedbu pozdravila srčanim ovacijama jer se svakako radi o glazbenom doživljaju koji odskače od prosjeka i ne zaboravlja se lako.
Ljubljana festival već u svom prvom djelu nudi mnoštvo atraktivnih događanja gdje svatko može pronaći nešto za sebe. Nastavit ćemo pratiti događaje ovogodišnjeg izdanja i o njima izvještavati, posebno krajem kolovoza i početkom rujna kada će, po atraktivnosti programa, najveći festival na području bivše države doživjeti svoj vrhunac.
© Luka Nalis, OPERA.hr, 22. srpnja 2025.
