Leksikon hrvatskih opernih pjevača
-
(Ljubljana, 11. lipnja 1875. – Zagreb, 30. studenoga 1931.)
Piše: Marija Barbieri
"Što se tiče zasluga oko opstanka hrvatske opere, morali bismo od solista na prvom mjestu spomenuti našu operetnu divu Irmu Polak. U cijeloj mojoj praksi nisam poznavao takav medium za osjećaje dirigenta kao ovu umjetnicu, koja se pod jakom njegovom voljom znade pretvarati u fine gusle pod gudalom umjetnika." – zapisao je Srećko Albini ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Lavov, 13. studenoga 1879. ili 1880. – Osijek, 25. travnja 1921.)
Piše: Marija Barbieri
Stanislav Jastrzebski nije bio savršen ali uvijek je davao cijeloga sebe da postigne taj cilj i u potpunom davanju brzo se iscrpio. Jazbec, kako su ga od mjilja zvali, je bio jedan od najomiljenijih glazbeno-scenskih umjetnika u cijeloj povijesti zagrebačke Opere, njezin prvi veliki pravi rasni dramski tenor, i ulazi u najuži krug onih koji su je najtrajnije obilježili ...pročitajte cijeli tekst...
-
(Split, 26. travnja 1880. – 2. lipnja 1941.)
Piše: Marija Barbieri
Sjećajući se praizvedbe operete Mala Floramye Žarko Stilinović je napisao: „Noe Matošić je svojim poletnim glasom osvojio, zajedno sa tada blistavom Zlatkom Radica. [...] To je bilo slavlje ne samo Tijardovića i njegove operete, nego i ovog sjajnog pjevačkog para gdje se Noe isticao briljantnošću svog punog kristalnog glasa..."
...pročitajte cijeli tekst...
-
(Supetar na otoku Braču, 21. srpnja 1877. – Zagreb, 24. veljače 1960.)
Piše: Marija Barbieri
Marko Vušković, jedna od najvećih i najkompletnijih umjetničkih ličnosti hrvatske glazbene scene, pjevač izvanredne prirodne nadarenosti, školovan po visokim europskim standardima, bio je protagonist gotovo svih praizvedbi i hrvatskih premijera opera na repertoaru. Njegove su kreacije bile remek-djela studije lika
...pročitajte cijeli tekst...
-
(Sisak, 4. rujna 1880. – Split, 4. lipnja 1963.)
Piše: Marija Barbieri
Mira Korošec bila je pravi veliki dramski sopran kakvih danas više nema, neobične snage i bogate zvučnosti u cijelom velikom opsegu do d³. Glasom i stasom bila je predodređena za uloge kao što su Tosca i Carmen koju su neki smatrali njezinom najvećom kreacijom. Kritičari si isticali i njezine odlične glumačke sposobnosti
...pročitajte cijeli tekst...
-
(Varaždin, 25. prosinca 1877. – Prag, 29. studenoga 1967.)
Piše: Marija Barbieri
O Gabrijeli Horvat jedan je praški kritičar zapisao: „U nje je vazda dobra volja za rad. Ona ne čini nikada smutnja, susretljiva je i obzirna spram svih. Ona za vrijeme pokusa nauči sve ženske partije, pa u nuždi bez oklijevanja zamijeni bolesnu kolegicu.“ On je bio moj prijatelj, moj umjetnički bog, moja sveta ljubav, i ja sam bila njegova.“ – rekla je o Leošu Janáčeku ...pročitajte cijeli tekst...
-
Od Gabrijele Horvat do Tina Pattiere
Piše: Marija Barbieri
Drugo godište publikacije podnaslovili smo s Od Gabrijele Horvat do Zdenke Zikove, simbolički povezujući umjetnost hrvatske operne reprodukcije sa češkom. Hrvatica Gabrijela Horvat počela je karijeru u Zagrebu i postala prvakinja praškog Národnog divadla, Čehinja Zdenka Zika u Zagrebu je oblikovala svoju umjetničku osobnost i nastavila djelovanje u Národnom divadlu ...pročitajte cijeli tekst...
Arhiv
portreti
