Leksikon hrvatskih opernih pjevača

  • Dunja Vejzović

    (Zagreb, 20. listopada 1943.)

    Piše: Marija Barbieri
    Dunja Vejzović, rođena Crnković, posljednja je velika hrvatska umjetnica svjetskoga formata koja je nastupala u glavnim ulogama na premijerama u velikim svjetskim opernim kućama i surađivala s najvećim svjetskim dirigenatima, redateljima i pjevačima svog vremena te realizirala mnoge komercijalne snimke za vodeće svjetske gramofonske tvrtke ...pročitajte cijeli tekst...
  • Stojan Stojanov

    (Ajtos, 28. prosinca 1929. – Zagreb, 25. prosinca 2018.)

    Piše: Marija Barbieri
    Bez Stojana Stojanova teško je zamisliti dva desetljeća djelovanja zagrebačke Opere koje je obilježilo mnogo opernih uzleta. Stojanov je pjevao praktički sve, rijetko je otkazivao, uvijek je bio spreman i uvijek scenski zanimljiv i uvjerljiv. Bio je član zagrebačke Opere, ali je istodobno bio stalni gost Opera u Beogradu, Skopju Ljubljani, Osijeku, Sarajevu i Novom Sadu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Franjo Petrušanec

    (Poljanec kraj Varaždina 27. siječnja 1938. – Zagreb, 27. studenoga 2005.)

    Piše: Marija Barbieri
    Franjo Petrušanec je tijekom cijele karijere težio pjevačkoj perfekciji. Raspolažući glasom velikog opsega, od basovskih dubina do baritonskih visina, toliko je razvio svoje pjevačko umijeće, da mu se, kao npr. u virtuoznom vladanju koloraturnom tehnikom, teško može naći premca. Mogao je izvesti sve onako kako je autor zamislio ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mila Kirinčić-Degan

    (Dobrinj na Krku, 3. ožujka 1931.)

    Piše: Marija Barbieri
    Mila Kirinčić bila je posljednji pravi hrvatski dramski sopran. Svojim bogatim i snažnim sugestivnim glasom s istančanom muzikalnošću i ukusom donosila je iskrenu i uvjerljivu vokalnu interpretaciju. Cjelovitosti glazbeno-scenskog djelovanja njezinih interpretacija pridonosile su neposredna i uvjerljiva scenska igra te stasita scenska pojava ...pročitajte cijeli tekst...
  • Viktor Bušljeta

    (Rijeka 27. veljače 1932. – 26. listopada 2020.)

    Piše: Marija Barbieri
    Viktor Bušljeta bio je pravi, rasni, prirodno postavljen, ujednačen u svim registrima, belkantistički tenor sigurnih i blistavih visina, nepogrešive intonacije, meke zaobljene fraze, pouzdane muzikalnosti i impresivnog nastupa. Njegov bogat, blistav glas ispunjao je gledalište nosivošću i sjajem, a operni junaci koje je utjelovljavao živjeli su na sceni intenzivno, iskreno i uvjerljivo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nada Siriščević / Nada Ruždjak

    (Zagreb, 26. studenoga 1934. – 27. listopada 2012.)

    Piše: Marija Barbieri
    Koloraturni sopran uvijek je rijetkost a možda i zbog toga omiljen kod publike a kritičari često upravo prema vladanju koloraturama ocjenjuju ovladavanje pjevačkom tehnikom. A kad je taj slavuj k tome i lijepe scenske pojave, obdaren prirodnom muzikalnošću, izrazitom kreativnošću i istančanim osjećajem za stil – onda je to kompletna umjetnica. Takva je bila Nada Ruždjak ...pročitajte cijeli tekst...
  • Branka Beretovac (Beretovac-Vondraček)

    (Zagreb, 17. lipnja 1944.)

    Piše: Marija Barbieri
    Branka Beretovac, rođena Gregorić, preudana Vondraček, bila je jedan od malobrojnih najljepših lirskih soprana zagrebačke Opere u njezinoj 150 godina dugoj povijesti, Iako smo skloni reći da je od stotinu soprana, devedeset lirskih, lirski soprani koji imaju u optimalnoj mjeri ama baš sve kvalitete potrebne za taj fah vrlo su rijetki. A Branka Beretovac je bila jedan od takvih ...pročitajte cijeli tekst...
  • Blaženka Milić

    (Mostar, 4. veljače 1939.)

    Piše: Marija Barbieri
    Blaženka Milić, rođena Cigić, zvana Bajka, bila je jedna od onih umjetnica koje iznenađuju svakim novim nastupom. Imala je golem potencijal koji je mogla i bolje iskoristiti da nije život posvetila ponajprije obitelji. No njezina Brünnhilda ostat će dijelom hrvatske povijesti, a lake, sigurne, sjajne, zvučne visine dramskog soprana uvijek će se pamtiti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ferdinand Radovan

    (Rijeka 26. siječnja 1936. – Ljubljana, 1. veljače 2009.)

    Piše: Marija Barbieri
    Ferdinand Radovan imao je raskošan opsežan glas prelijepe boje, pravi verdijanski bariton Pouzdane i sigurne muzikalnosti, fascinantnog osjećaja za interpretaciju Radovan je nepogrešivim instinktom znao pronaći pravi izraz za širok spektar emocija od tragičnih verdijanskih heroja (primjerice Rigoletto) do likova s primjesom komike (kao što je Rossinijev Figaro) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mirjana Bohanec (Bohanec-Vidović)

    (Zagreb, 2. listopada 1939.)

    Piše: Marija Barbieri
    Mirjana Bohanec znala je mogućnosti svoga nevelika glasa i nije se nikada upuštala u repertoar za koji nije imala vokalne mogućnosti. Ali se zato obilato koristila svojom izvanrednom muzikalnošću i izrazitom sceničnošću. Bila je atraktivna i znala je donijeti lik. Mirjana Bohanec uzor je inteligentne pjevačice koja je uvijek znala što hoće i što može ...pročitajte cijeli tekst...
  • Krunoslav Cigoj

    (Zagreb, 30. ožujka 1949. – 27. kolovoza 2015.)

    Piše: Marija Barbieri
    Krunoslav Cigoj bio je jedna od posljednjih pravih zvijezda koje su se pojavile na našem opernom nebu. Nije zasjao kao komet, ali je prekratko trajao u punoći svoje stvaralačke moći. Mogao je još puno dati, ali ga je u tome spriječila opaka boles. Njegove kreacije bile su odraz istinske umjetničke osobnosti. Imao je onu svetu vatru koja uzdiže u sfere umjetnosti. I imao je karizmu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Berto Matešić

    (Zadar, 23. travnja 1937. – Zagreb, 10. studenoga 2015.)

    Piše: Marija Barbieri
    U lipnju 1970., u predstavama Puccinijeve La Bohème pozornost publike i veliko zanimanje kritike pobudio je nastup dotad potpuno nepoznata pjevača. Berto Matešić zablistao je u punom sjaju pjevajući ulogu Rodolfa. Njegov glas bio je iznimno fonogeničan, imao je lakoću emisije tona, sjajan visoki registar i zvučnost. Imao je i rijetku sposobnost da bojom glasa crta emocije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dinko Lupi

    (Stari Grad, Hvar, 9. listopada 1939.)

    Piše: Marija Barbieri
    Dinko Lupi imao je dobro postavljen, zvonak i ujednačeni glas velika opsega te je zahvaljujući muzikalnosti i daru za karakterizaciju lika ubrzo nakon ulaska u angažman u riječkoj Operi počeo ostvarivati glavne uloge i postao prvak, a kasnije i Nacionalni operni prvak. Tumačio je vrlo širok repertoar u kojemu su konstanta bili Sulejman u Zrinjskom i gazda Marko u Eri ...pročitajte cijeli tekst...
  • Cynthia Hansell-Bakić

    (Arlington, Virginia, SAD, 7. lipnja 1949.)

    Piše: Marija Barbieri
    Cynthia Hansell-Bakić optimalno je razvila prirođenu nadarenost i postigla visoke domete u operi i na koncertima. Cjelovitost glazbeno-scenskog ostvarenja, kad su svi sastavni elementi jednako zastupljeni i harmonično se stapaju u nedjeljivu cjelinu – temeljna su odrednica u prosuđivanju ne samo dostignuća Cynthije Hansell-Bakić nego i cijele njezine umjetničke osobnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ratomir Kliškić

    (Split, 3. prosinca 1942.)

    Piše: Marija Barbieri
    Svojim tamnim baršunastim glasom ujednačenim u svim položajima, sjajnih i sigurnih visina, odličnom pjevačkom tehnikom koja mu je omogućila fraziranje u širokom luku s bogatstvom dinamičkih nijansi i urođenom muzikalnošću Ratomir Kliškić nastavio je tradiciju izvrsnih hrvatskih belkantističkih baritona pa je svoja najveća dostignuća ostvario u Verdijevim operama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bojan Šober

    (Rijeka, 13. kolovoza 1957.)

    Piše: Marija Barbieri
    Bojan Šober imao je sve: lijep baritonski glas, prirođenu muzikalnost i velik glumački dar. A i onu toliko željenu sposobnost da odmah stvori kontakt između scene i gledališta. Nije stoga čudno da je debitirao na premijeri La Bohéme u HNK u Zagrebu jedva navršivši 22 godine. Repertoar mu je bio vrlo raznolik, a Scarpia i mlinar Sima među njegovim najboljim ulogama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Olga Šober / Olga Vulić

    (Sarajevo, 18. rujna 1953.)

    Piše: Marija Barbieri
    Olga Šober bila je, što je danas rijetkost, pravi stup ansambla, pouzdana pjevačica zamjetnih glasovnih, pjevačkih i scenskih kvaliteta na kojoj se četiri desetljeća temeljio repertoar osječke i riječke Opere. Još u Osijeku 1986. Olga Šober uvrstila je u repertoar ulogu koja je obilježila njezinu karijeru i s kojom je 2004. proslavila 25. obljetnicu umjetničkog rada – Violettu u Traviati ...pročitajte cijeli tekst...

portreti