Leksikon hrvatskih opernih pjevača

  • Predgovor 4. knjizi leksikona Hrvatski operni pjevači

    Od Zinke Kunc-Milanov do Janje Hanžek

    Piše: Marija Barbieri
    S četvrtim dijelom Leksikona završavamo popis pjevača koji su debitirali do 1945. godine, tj. do završetka Drugoga svjetskog rata, ili počeli opernu karijeru u Hrvatskoj do toga vremena. Nekolicina ih je debitirala izvan Hrvatske, počevši od Zinke Kunc Milanov, jedne od najvećih opernih umjetnica koje smo imali u svjetskim razmjerima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zinka Kunc Milanov

    (Zagreb, 17. svibnja 1906. – New York, 30. svibnja 1989.)

    Piše: Marija Barbieri
    Zinka Milanov „zasigurno zaslužuje visoko mjesto u panteonu lirico-spinto soprana zbog svog blistavog tona, čistog legata i izvanrenog fraziranja. Prema iskrenosti, samopouzdanju ali najviše prema pažljivom gospodarenju svojim posebnim talentom bila je prava primadonna assoluta, čiji su najbolji nastupi izazivali ono posebno uzbuđenje, a to je dano samo najvećima.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Josip Gostič

    (Stara Loka, Škofja Loka, 5. ožujka 1900. – Ljubljana, 25. prosinca 1963.)

    Piše: Marija Barbieri
    Doprinos Josipa Gostiča hrvatskoj opernoj reprodukciji je neprocjenjiv, i ona je bez njega nezamisliva. Četvrt stoljeća njegova stalnog angažmana u zagrebačkoj Operi njezini su zvjezdani trenuci, a njegov je udio u tumačenju likova u operama hrvatskih skladatelja nemjerljiv i neponovljiv. Mogao je pjevati sve i uvijek je to činio na najbolji mogući način ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mario Gjuranec / Đuranec / Djuranec

    (Zagreb, 31. srpnja 1907. – 7./8. siječnja 2004.)

    Piše: Marija Barbieri
    U svojoj dugoj karijeri Mario Gjuranec ostvario je više od trideset uloga i imao više od pet stotina koncertnih nastupa. Njegov je glas na početku karijere bio mladodramskog karaktera čistih svijetlih i zvučnih visina a s vremenom se razvio u dramski. Urođene muzikalnosti i neosporivog glazbenog temperamenta bio je uvjerljiv tumač niza velikih tenorskih likova ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nada Auer

    (Beč, 5 srpnja 1908. – Rijeka, 6. srpnja 1987.)

    Piše: Marija Barbieri
    U povodu debija u naslovnoj ulozi Grofice Marice kritičar je za Nadu Auer zapisao da „u njoj kipti pozorišna krv, iz nje izbija talenat."  Umjetnica podatna glasa, profinjene muzikalnosti, izrazite sceničnosti i bujnog temperamenta Nada Auer usvajala je interpretirani lik u svoj njegovoj složenosti i cjelovitosti te ostvarila kreacije koje ostaju u sjećanju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ilija Žižak

    (Trogir, 5. prosinca 1899. – Split, 14. siječnja 1971.)

    Piše: Marija Barbieri
    Svojim savjesnim i požrtvovnim radom, kada je prema potrebi pjevao i po nekoliko večeri uzastopce najteže uloge, Žižak je stekao nepodijeljene simpatije splitske kazališne publike i Splićana uopće. Ostat će zapamćen kao dramski tenor iznimne snage, sjajan i bogat, ujednačenih, lakih i zvučnih visina, s velikim mogućnostima dramatskih akcenata ...pročitajte cijeli tekst...
  • Marko / Aron Rothmüller

    (Trnjani, Slavonski Brod, 31. prosinca 1908. – Bloomington, Indiana, SAD, 20. siječnja 1993.)

    Piše: Marija Barbieri
    Vrlo osoban, izražajan, vrlo izrađen, možda malo nazalan glas Marka Rothmüllera, njegovu sjajnu dikciju i snažan osjećaj za karakterizaciju lika može se slušati na nekoliko živih diskografskih izdanja. Svi svjetski operni priručnici uvrštavaju ga u najbolje baritone koji su nastupali na velikim pozornicama neposredno nakon Drugoga svjetskog rata ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ante Marušić

    (Split, 27. lipnja 1911. – 16. prosinca 1996.)

    Piše: Marija Barbieri
    Prekrasna baršunasta glasa, izvanredne scenske pojave i neobične sugestivnosti, Ante Marušić ostvario je nezaboravne kreacije, poglavito herojskih likova. U povodu obilježavanja stogodišnjice zgrade HNK-a Split 1993. dodijeljeno mu je priznanje za trajan umjetnički doprinos HNK-u Split, a od 2003. nagrada za najbolje dostignuće u operi nosi njegovo ime ...pročitajte cijeli tekst...
  • Đurđa / Gjurgja / Georgine Von Milinković / Jiřina Milinkovičová

    (Prag, 7. srpnja 1913. – München, 26. veljače 1986.)

    Piše: Marija Barbieri
    Unatoč velikom broju uloga (njih četrdesetak) u operama Verdija, Wagnera, Mozarta i Straussa – likovi u Wagnerovim i Straussovim muzičkim dramama najuspjelija su ostvarenja Georgine von Milinković. Nastupala je na Salzburškim i Bayreuthskim svečanim igrama, gdje su je smatrali jednim od „stupova Igara“. Bila je dugogodišnja članica Bavarske državne opere i Bečke državne opere ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ivan Francl

    (Ljubljana 10. svibnja 1907. – Zagreb 18. siječnja 1987.)

    Piše: Marija Barbieri
    Impozantna glasa, vrlo muzikalan i impresivna izraza, dobre dikcije, žive i uvjerljive glume, lijepa muževnog stasa, isprva tenor Ivan Francl izvrsno se snašao i u baritonskom repertoaru. S velikim je uspjehom tumačio izrazito dramske likove, ali i uloge s primjesom komike. Od 147 uloga koliko je ostvario u tenorskom i baritonskom repertoaru 46 je bilo velikih i glavnih ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vera Grozaj

    (Sisak, 21. lipnja 1911. – Zagreb, 27. studenoga 1986.)

    Piše: Marija Barbieri
    Vera Grozaj bila je skromna i samozatajna umjetnica koja je najprikladniji izraz za svoje likove nalazila isključivo u samoj glazbi a time je postizala najsigurniju vezu s gledateljstvom koje ju je osobito cijenilo i voljelo, kao što ju je cijenila kritika, kako domaća, tako i inozemna koja ju je upoznala na gostovanjima ansambla zagrebačke Opere u inozemstvu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bianka / Bianca Dežman

    (Split, 23. studenoga 1915. – Zagreb, 16. ožujka 1994.)

    Piše: Marija Barbieri
    Bianka Dežman ostvarila je sedamdesetak uloga koloraturnog i lirskog soprana. Bila je iznimno šarmantna i muzikalna glazbeno-scenska umjetnica nevelika ali zvonka, pokretna, svijetlo obojena soprana, sigurnih visina i razrađene koloraturne tehnike, s istančanim osjećajem za stil, naglašenim smislom za interpretaciju i profinjenom kreativnošću ...pročitajte cijeli tekst...
  • Marijana Radev / Marianne Radev

    (Constanţa, 21. studenoga 1913. – Zagreb, 17. rujna 1973.)

    Piše: Marija Barbieri
    Marijana Radev bila je i ostala simbolom svega za čime žudimo u kazalištu ili u koncertnoj dvorani – neponovljiva svečanog umjetničkog čina, vertikale na kojoj se gradi ne samo glazbeno-scenska reproduktivna umjetnost nego i cijela kulturna osobitost jedne zemlje. Jedna je od najvećih i najkompletnijih glazbeno-scenskih ličnosti i najeminentnijih umjetnica hrvatske glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
  • Štefanija Lenković

    (Sinj, 16. svibnja 1904. – Rijeka, 28. veljače 1998.)

    Piše: Marija Barbieri
    Pjevanje Štefanije Lenković čuo je Boris Papandopulo i svojim istančanim uhom shvatio da bi se na nju mogao osloniti kao na nositeljicu sopranskog repertoara u novoutemeljenoj riječkoj Operi. Napokon je osvanuo 2. studenoga 1946. i predstava Nikole Šubića Zrinskog – prvi put u Rijeci hrvatska opera na hrvatskom jeziku! Papandopulova su se očekivanja ispunila ...pročitajte cijeli tekst...
  • Marija Podvinec

    (Kreka, pokraj Tuzle, 23. ožujka 1910. – Beograd, 9. lipnja 1956.)

    Piše: Marija Barbieri
    Marija Podvinec imala je sve vrline velike umjetnice: ujednačen i zaobljen zvonak, topao, glas dramskoga soprana izražajnih dubina i sigurnih visina, uzornu vokalizaciju, veliku muzikalnost i predanost radu. Posve se unosila u dramsko zbivanje i u lik koji je interpretirala. Jednom riječju pružala je cjelovit doživljaj. Tko ju je jednom čuo i vidio nije je zaboravio ...pročitajte cijeli tekst...
  • Drago / Dragutin Bernardić

    (Karlovac, 27. kolovoza 1912. – Zagreb, 2. travnja 1996.)

    Piše: Marija Barbieri
    U gotovo četiri desetljeća kontinuirane nazočnosti na sceni Drago Bernardićč uvijek je jednako kvalitetno ostvarivao vrlo širok dijapazon basovskih uloga  i stilski ih uvijek adekvatno oblikovao. Ozbiljan pristup radu, posvemašnji osjećaj odgovornosti i smisao za humor, te staloženost i smirena vedrina, bile su glavna svojstva tog rijetko pouzdanog i sigurnog pjevača ...pročitajte cijeli tekst...
  • Božica Čajkovac (udana Sarvan)

    (Osijek, 8. travnja 1905. – Zagreb, 26. siječnja 1955.)

    Piše: Marija Barbieri
    Na prvoj hrvatskoj izvedbi opere Orfej i Euridika Božica Čajkovac-Sarvan je „sa mnogo muzikalnosti donijela partiju Orfeja. U njenom pjevanju vidi se lijepi napredak i solidan studij. Pojedine arije interpretirala je vrlo lijepo. Glumački donijela je ulogu takodjer vrlo dobro. Snašla se vrlo dobro kao nosilac cijele radnje i izvršila je težak umjetnički zadatak sa punim uspjehom.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tomislav Neralić

    (Karlovac, 9. prosinca 1917. – Zagreb, 16. studenoga 2016.)

    Piše: Marija Barbieri
    Tomislav Neralić je jedna od najvećih ličnosti hrvatske glazbe, umjetnik jedinstvena moćnoga glasa i snažne scenske osobnosti, savršene muzikalnosti i upravo nezamislivog pamćenja i zadivljujućeg opernog i koncertnog repertoara, jedan od onih koji pišu povijest. Impresivnu karijeru dugu 61,5 godinu završio je 2000. godine sa 156 na sceni otpjevanih opernih uloga ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ante Jelaska

    (Split, 22. prosinca 1912. – Novi Marof, 12. studenoga 1983.)

    Piše: Marija Barbieri
    Kao pjevač naglašene muzikalnosti i istančanog osjećaja za interpretaciju i scensko oblikovanje lika Ante Jelaska svojim je ugodnim tenorom uvjerljivo tumačio lirske operne i operetne junake premda je povremeno zalazio i u dramski repertoar. Ostvario je pjevačko-scenski dojmljivo četrdesetak opernih i dvadesetak operetnih vrlo različitih likova
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sena / Srebrenka Jurinac

    (Travnik, 24. listopada 1921. – Beč, 22. studenoga 2011.)

    Piše: Marija Barbieri
    Sena Jurinac svoj je lijep zvonki glas, vrhunsku muzikalnost i suverenu pjevačku tehniku potpuno stavila u službu umjetnosti. Bogata osobnost, strast kojom je prilazila svakoj ulozi, toplina, jednostavnost i prirodnost, profinjen senzibilitet, lijep scenski izgled i glumački instinkt te zračenje koje krasi odabrane, učinili su njezina ostvarenja posebice uvjerljivima i neponovljivima ...pročitajte cijeli tekst...

portreti