Leksikon hrvatskih opernih pjevača

  • Predgovor

    piše Marija Barbieri

    Ušli smo u Europsku uniju i kao svaka država koja drži do sebe trudimo se imati što više svoga, što više, kako je danas uobičajeno reći, brendova. A naš su brend svakako bili operni pjevači, točnije pjevačice. Upravo je nevjerojatno da je naš mali narod – jer četiri i pol milijuna je četvrtina jednog New Yorka ili Tokija – dao toliko slavnih svjetskih opernih pjevača! ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sidonia / Sidonija Rubido-Erdödy

    (Zagreb, 7. veljače 1819. – Gornja Rijeka, 17. veljače 1884.)

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba prve hrvatske nacionalne opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog 28. ožujka 1846. iznjedrila je prvu hrvatsku opernu primadonu ‒ Sidoniju Rubido, rođenu groficu Erdödy muzu Ilirskog pokreta koja je stekla zasluženo mjesto na Bukovčevu svečanom zastoru HNK-a u Zagrebu uz preporoditelje hrvatske književnosti i umjetnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Alberto Ognjan Štriga

    (Križevci, 30. travnja 1821. – Zagreb, 7. ožujka 1897.)

    Piše: Marija Barbieri

    Tumač Obrena na praizvedbi opere Ljubav i zloba Alberto/Ognjan Štriga usmjerio je sve svoje znanje i silnu energiju u promicanje glazbe i organizaciju glazbenih priredaba Ilirskog pokreta. Nagovorio je Lisinskog da sklada prvu hrvatsku operu. Bio je prvi tumač grofa Lune u Trovatoru/Trubaduru, prvoj Verdijevoj operi izvedenoj na hrvatskom jeziku ...pročitajte cijeli tekst...

  • Franjo Stazić (Franz Steger / Stöger)

    (Szentendre, 3. prosinca 1824. – 1. ožujka 1911.)

    Piše: Marija Barbieri
    Sudionik praizvedbe opere Ljubav i zloba bio je i Franjo Stazić, budući dugogodišnji prvak bečke Dvorske opere, Narodnog kazališta u Budimpešti i u Pragu. Podrijetlom Austrijanac, prema svemu sudeći, smatrao se Hrvatom. U Zagrebu je stekao prvu glazbenu naobrazbu, prvi put nastupio, polučio prve uspjehe i počeo umjetnički stasati
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Matilda Marlov (Mathilde Marlow)

    (Zagreb, 1829. – Stuttgart, 22. rujna 1888.)

    Piše: Marija Barbieri
    Prva operna pjevačica Hrvatica koja je postigla europsku karijeru i prva hrvatska pjevačica koja je svu svoju visoko cijenjenu umjetnost dala tuđincima bila je Zagrepčanka Matilda Marlov, izvrstan koloraturni sopran. Uz njezino ime i 25-ogodišnje djelovanje povezano je sjajno razdoblje Dvorske opere u Stuttgartu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ilma de (di, von) Murska

    (Ogulin, 6. veljače 1834. – München, 14. siječnja 1889.)

    Piše: Marija Barbieri

    Ogulinka Ema Pukšec s umjetničkim imenom Ilma de Murska osigurala je sebi mjesto među pjevačkim besmrtnicima 19. stoljeća. Briljantni koloraturni sopran, zvijezda bečke Dvorske opere i londonskih kazališta, lady of position, kako ju je nazvao G. B. Shaw, jedinstvena Lucia i Kraljica noći, jedna je od najvećih hrvatskih svjetskih pjevačica
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Irma T(e)rputec-Terée

    (Zagreb, 1842. (ili 1839.) – Beč, 4. svibnja 1907.)

    Piše: Marija Barbieri
    Zagrepčanka Irma Trputec, školovana na bečkom Konzervatoriju, ostvarila je zapaženu europsku opernu karijeru. Pjevala je u mnogim gradovima i bila članica više opernih kuća. Kao već poznata pjevačica nastupila je u zagrebačkoj Operi. Stjepan Miletić imenovao ju je 1898. „začasnim članom“ Hrvatskog zemaljskog kazališta
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Matilda (Mathilde) Mallinger

    (Graz, 17. veljače 1847. – Berlin, 20. travnja 1920.)

    Piše: Marija Barbieri
    Prva ljetna noć 21. lipnja 1868., kad je pjevala Evu na praizvedbi Wagnerovih Majstora pjevača, upisala je Matildu Mallinger u opernu povijest. Velika prvakinja Dvorskih opera u Münchenu i Berlinu, pjevačica prekrasna, muzički sjajno školovana i izražajna glasa, slovila je kao glazbena pojava prvog reda. Jedan je od najsjajnijih hrvatskih opernih bisera ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ema Vizjak de Nicolesco(u) / Emma Wiziak (Wizjak)

    (Zagreb, 1844. (ili 1847.) – New York, 3. ožujka 1913.)

    Piše: Marija Barbieri
    U nas nedovoljno vrednovana, još jedna iz europski poznatog četverolista učenica Vatroslava Lichteneggera na HGZ-u u Zagrebu, Ema Vizjak ostvarila je kao Emma Wiziak zapaženu europsku karijeru, poglavito u Italiji, gdje se za nju zanimao i sam Giuseppe Verdi. Karijeru je završila u Americi gdje je bila profesorica na Conservatory of Musical Art ...pročitajte cijeli tekst...
  • Josip Kašman (Giuseppe Kaschmann)

    (Mali Lošinj, 14. srpnja 1850. – Rim, 7. veljače 1925.)

    Piše: Marija Barbieri
    Nositelj naslovne uloge u prvoj predstavi Hrvatske opere – Zajčevu Mislavu – Josip Kašman ostvario je kao Giuseppe Kaschmann karijeru jednog od najvećih svjetskih baritona. Sudionik prve predstave za javnost u Metropolitanu, gost Scale i Bayreuthskih svečanih igra, Kašman je i danas uzor savršenstva pjevanja i umijeća interpretacije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Franjo Grbić (Fran Gerbič)

    (Cerknica, 5. listopada 1840. – Ljubljana, 29. ožujka 1917.)

    Piše: Marija Barbieri
    Đak praškog Konzervatorija i član Národnog divadla, Fran Gerbič, na poziv Augusta Šenoe došao je u novoutemeljenu Hrvatsku operu i osam godina bio jedan od njezinih najvrsnijih članova, stup ansambla. Svojom solidnosti i svojim karakterom omilio je cijelom općinstvu. Ustoličio je bogatu tradiciju slovenskih tenora u zagrebačkoj Operi
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Matilda Lesić

    (Lavov, 15. veljače 1845. – Zagreb, 13. veljače 1909.)

    Piše: Marija Barbieri
    Prva dama u Zajčevu ansamblu, umjetnica krasna glasa i velike muzikalnosti, Matilda Lesić na svojim je plećima pouzdano nosila odgovornu zadaću prvog sustavnog djelovanja Hrvatske opere. S jednakim je uspjehom pjevala uloge najrazličitijeg opsega i žanra, od komičnih operetnih uloga do vrhunca melodramske tragike
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Fernando Tercuzzi

    (Gorica, 1847. (ili 1850.) – Zagreb, 15. siječnja 1906.)

    Piše: Marija Barbieri
    Goričan Fernando Tercuzzi bio je prvi bas prvog i drugog razdoblja sustavnog djelovanja Hrvatske opere. Repertoar mu je obuhvaćao sve basovske uloge u operama tada na repertoaru. Bio je savjestan pjevač s vrlo korektnim odnosom prema radu i dobar glumac, pa se na njega moglo potpuno osloniti u kreaciji velikih i malih uloga
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Josip Nolli

    (Ljubljana, 13. studenoga 1841. – 11. siječnja 1902.)

    Piše: Marija Barbieri
    Kada je Kašman 1875. godine otišao iz Zagreba, trebalo je pronaći vrsna baritona kako bi Opera uopće mogla nastaviti djelovati. Došao je Josip Nolli, bivši odvjetnik iz Ljubljane, sin Talijana i Slovenke, i 4. studenoga 1876. zlatnim se slovima upisao u povijest hrvatske opere kao prvi tumač naslovnoga lika u operi Nikola Šubić Zrinjski
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Giovanni Scarneo (Ivan Škarnić)

    (Milna na Braču, oko 1840. – ?)

    Piše: Marija Barbieri
    Bračanin Giovanni/Ivan Scarneo/Škarneo od 1895. do 1897. pjevao je u milanskoj Scali. Na praizvedbi Mascagnijeve opere Guglielmo Ratcliff 1895. pod skladateljevim ravnanjem, na kojoj je u naslovnoj ulozi nastupio Giovanni Battista De Negri, pjevao je gostioničara Toma. Pjevao je Hagena u prvoj izvedbi u Scali Sumraka bogova na otvorenju sezone 1896./1897. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ivan De Negri (Denegri) / (Giovanni Battista De Negri)

    (Nizza Monferrato, 3. travnja 1850. – Torino, 3. travnja 1924.)

    Piše: Marija Barbieri
    Budući veliki Giovanni Battista De Negri došao je 1878. u Zagreb kao debitant i predstavio se kao Riccardo u Krabuljnom, točnije Čuvidskom plesu. Zajc je dobio izvanrednog tenora, koji je pjevao glavne uloge u mnogim prvim hrvatskim izvedbama opera. Za njega je skladao uloge Aleksija u Lizinki i naslovnu ulogu u Tvardovskom
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Marija Prikril

    (Zagreb, 27. listopada 1859. – 17. kolovoza 1944.)

    Piše: Marija Barbieri
    S Denegrijem se u Krabuljnom plesu 1878. predstavila i Marija Prikril, prva školovana pjevačica Hrvatica koja je djelovala u Hrvatskoj. Osvajala je svojim lijepim glasom lirsko-koloraturnog soprana. Omiljena Lucia, Marguerite de Valois i prva hrvatska Violetta nakon mnogo ostvarenih uloga zbog udaje se 1887. oprostila od scene
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sofija Kramberger

    (Zagreb, 23. prosinca 1861. – Sliema (Malta), 2. kolovoza 1938.)

    Piše: Marija Barbieri
    Sestra Dragutina Gorjanovića Krambergera, iznimno darovita mezzosopranistica Sofija Kramberger, kratko je vrijeme djelovala u Zagrebu, ali je ostvarila niz zapaženih kreacija. Nastavila je školovanje u Italiji i 1882. stupila u angažman u Real Teatro u La Valletti na Malti. Velike je uspjehe postizala kao Leonora u Favoritkinji
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Milka Trnina / Ternina

    (Doljnji Sip, Vezišće, 19. prosinca 1863. – Zagreb, 18. svibnja 1941.)

    Piše: Marija Barbieri
    Milka Trnina po mnogima je najveći hrvatski operni umjetnik. Od debija 1882. do 1906., kad se povukla sa scene, ostvarila je golem repertoar. Ostat će zapamćena poglavito kao jedna od najvećih vagnerijanskih pjevačica svih vremena, prva Kundry izvan Bayreutha i Puccinijeva omiljena Tosca. Unijela je bitne promjene u pristup opernoj umjetnosti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ernesto Cammarota

    (Bari, 23. prosinca 1859. – Zagreb, 28. veljače 1934.)

    Piše: Marija Barbieri
    Dobro školovan Ernesto Cammarota došao je 1887. u Zagreb i postao stup Hrvatske opere. Ostao je to četiri desetljeća i 2. listopada 1897. upisao se u povijest kao prvi tumač Porina Lisinskog. Ostvario je velik repertoar širokog spektra uloga. Bio je aktivan član pjevačkih društava Kolo i Lisinski, čiji je bio jedan od suosnivača
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Eduard / Edo Aschenbrenner

    (Jičín, 14. ožujka 1857. – Prag, 2. studenoga 1921.)

    Piše: Marija Barbieri
    Češki bas Eduard Aschenbrenner nakon deset godina nastupanja na švicarskim i talijanskim pozornicama i nakon što je bio član praškog Národnog divadla, 1896. došao je u Zagreb i u njemu ostao do kraja drugoga razdoblja sustavnog djelovanja Opere 1902. godine. Ostvario je četrdesetak glavnih basovskih uloga, često kao njihov prvi hrvatski tumač ...pročitajte cijeli tekst...
  • Leonija Brückl

    (Karlovac, 26. veljače 1857. – Zagreb, 17. kolovoza 1927.)

    Piše: Marija Barbieri
    Kad je Stjepan pl. Miletić postao intendant Hrvatskog zemaljskog kazališta u Zagrebu, želio je obnoviti Operu. Ona je morala imati svoj stup, prvorazrednu dramsku sopranisticu, pa je pozvao Karlovčanku Leoniju Brückl, bez prethodnog iskustva ali sjajno školovanu i savršeno muzikalnu pjevačicu. Na nju se uvijek mogao potpuno osloniti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Emanuel Kroupa

    (Kochánky, 24. prosinca 1857. – Prag, 12. veljače 1924.)

    Piše: Marija Barbieri
    Iako je u angažmanu u zagrebačkoj Operi bio tek godinu i pol., češki bariton Emanuel Kroupa upisao je svoje ime u njezinu povijest. Kao Zrinjski bio je protagonist prve predstave drugog stalnog djelovanja Opere, a prema Miletiću, „svojim prometejskim umijećem – danas kao heroj Zrinjski, sutra kao smiješni snubok Kecal – zadivio općinstvo“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Rikard Hofer / Richard Figar

    (Bílá Třemešná pokraj Trutnova, 19. srpnja 1866. – Prag, 21. svibnja 1921.)

    Piše: Marija Barbieri
    Rikard Hofer bio je od 1894. do 1900. uz Cammarotu prvi tenor zagrebačke Opere. Došao je iz Praga i preuzeo njemački i slavenski, a djelomice i francuski repertoar. Predstavio se kao Juranić u Zrinjskom, a u prvoj cjelovitoj izvedbi opere u novoj zgradi 22. listopada 1895. pjevao je Sokolovića. Bio je Florestan na premijeri Fidelija uz Milku Trninu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bogdan Vulaković

    (Velika Gorica, 10. rujna 1862. – Zagreb, 25. veljače 1919.)

    Piše: Marija Barbieri
    Bogdan Vulaković došao je u zagrebačku Operu kad je prvi bariton u angažmanu bio Emanuel Kroupa. Stupivši u stalan angažman, preuzeo je gotovo sve glavne baritonske uloge u tekućem repertoaru, na prvim hrvatskim izvedbama djela inozemnih autora i na praizvedbama opera hrvatskih skladatelja. Bio je Kocelin na praizvedbi Porina 1897. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Marija (Micika) Freudenreich

    (Zagreb, 28. kolovoza 1863. – 18. siječnja 1944.)

    Piše: Marija Barbieri
    Naslijedivši nadarenost za kazalište od svojih roditelja, Marija Freudenreich razvila se u cjelovitu glazbeno-scensku umjetnicu koja je oduševljavala svekolikim svojim nastupom. Krasan glas i onaj ushit i zanos, vedrina i glumačka radost, koji su krasili sve članove njezine obitelji, omogućili su joj da svlada golem repertoar od sedamdesetak uloga
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Maurício Bensaúde

    (Ponta Delgada, 13. veljače 1863. – Lisabon, 22. prosinca 1912.)

    Piše: Marija Barbieri
    Portugalski bariton Maurício Bensaúde bio je 1894. prvi bariton u trećoj stagioni pod vodstvom Nikole Fallera. Nakon Zagreba sezonu 1894./1895. proveo je u Metropolitanu, a 1897./1898. vratio se u zagrebački operni ansambl. Nastavio je karijeru u Covent Gardenu. Miletić ga je u Hrvatskom glumištu nazvao „elegantni naš Figaro, Don Juan i Eskamilo“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tošo (Teodor) Lesić

    (Zagreb, 12. rujna 1866. – 28. srpnja 1949.)

    Piše: Marija Barbieri
    Tošo Lesić bio je jedinstven i nenadmašan bas buffo zagrebačke Opere. U pedeset i sedam godina dugoj karijeri s više od deset tisuća nastupa svladao je golem repertoar od oko stotinu opernih i pedesetak operetnih uloga. Nastupio je i u tri filma. Njegove koncertne nastupe i svakodnevno pjevanje u crkvenim zborovima nemoguće je i nabrojiti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lili Lejo

    (Križevci, 19. studenog 1865. – Beč, 11. veljače 1953.)

    Piše: Marija Barbieri
    Kao članica ansambla Theatera an der Wien u Beču Lili Lejo je u siječnju 1893. pjevala Adelheid na praizvedbi operete Fürstin Ninetta (Kneginja Ninetta) Johanna Straussa u nazočnosti cara Franje Josipa. Posebno je emotivno bila vezana za ulogu Mařenke / Marie u Prodanoj nevjesti s kojom postigla velik uspjeh što ju je potaknulo da se posveti operi
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Marina Grabarska (Marija pl. Gvozdanović)

    (Virovitica, 12. srpnja 1873. – Zagreb, 20. veljače 1953.)

    Piše: Marija Barbieri
    Nevelika glasa ali izvrsno školovana na bečkom Konzervatoriju, nakon nekoliko sezona djelovanja u Njemačkoj Marina Grabarska bila je jedan od stupova treće Fallerove stagione 1894. i do 1900. članica zagrebačke Opere. Visoko naobražena i primjerno muzikalna, zbog krhka zdravlja nije ostvarila dugu karijeru
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Blaženka Krnic (Beatrix Kernic-Göhring)

    (Glina, 2. rujna 1870. – Hannover, 15. svibnja 1947.)

    Piše: Marija Barbieri
    Blaženka Krnic debitirala je s nenavršenih osamnaest godina i nastavila školovanje na bečkom Konzervatoriju. Angažirana u Leipzigu, Münchenu, Frankfurtu i Hannoveru. Godine 1899. na Bayreuthskim svečanim igrama pjevala je Evu u Majstorima pjevačima i 1900. stekla naslov Kraljevske bavarske komorne pjevačice. Često je gostovala u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Marija Glivarec

    (Varaždin, 2. veljače 1874. – Zagreb, 1. veljače 1926.)

    Piše: Marija Barbieri
    Varaždinka Marija Glivarec diplomirala je 1894. s odličnim uspjehom kao najbolja pjevačica u Hrvatskom zemaljskom glazbenom zavodu i u Operi se predstavila kao Azucena u Trubaduru. Repertoar joj je obuhvaćao više od pedeset uloga. Nakon ukinuća zagrebačke Opere 1902. otišla je u ljubljansku, udala se i završila pjevačku karijeru ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dana Matoš

    (Zagreb, 19. prosinca 1876. – 5. ožujka 1962.)

    Piše: Marija Barbieri
    Karijera Dane Matoš, sestre Antuna Gustava Matoša, bila je vrlo zanimljiva. Završila je studij glasovira u Zagrebu, a pjevanje je učila privatno u Beču. Tri godine bila je u angažmanu u Nürnbergu, Opavi i Černovicama. Pjevala je u Odesi, Moskvi i Petrogradu i nastupala na koncertima po glavnim gradovima Europe
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Josie von Petru

    (Osijek, 19. ožujka 1876. – Davos, 22. studenoga 1907.)

    Piše: Marija Barbieri
    Blistava karijera Osječanke Josie von Petru tragično je završila zbog bolesti. Debitirala je 1898. kao Amneris u Aidi u Njemačkom kazalištu u Pragu. Na poziv Gustava Mahlera od rujna 1902. bila je članica njegova glasovitog ansambla u bečkoj Dvorskoj operi. Snimala je za poznate gramofonske tvrtke, između ostalih i Hrvatsku domovinu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Draga Hauptfeld

    (Zagreb, 18. kolovoza 1881. – Reichenberg (Liberec), 5. studenoga 1952.)

    Piše: Marija Barbieri
    Karlovčanka Draga Hauptfeld završila je studij pjevanja na bečkom Konzervatoriju i odmah je angažirana u bečkoj Volksoperi. Zatim je otišla u Olomouc, Weimar i od 1910. bila je operna prvakinja u Liberecu (Reichenbergu), u kojemu je ostala do smrti. Nastupala je u manjim ulogama na Bayreuthskim svečanim igrama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Antonio Pini-Corsi i Gaetano Pini-Corsi

    (Zadar, lipanj 1859. – Milano, 21. travnja 1918. / Zadar, 1860. ili 1863. – poslije 1932.)

    Piše: Marija Barbieri
    Zadrani, braća Pini-Corsi, bariton Antonio kao jedan od najprofinjenijih buffo pjevača svojega vremena, i Gaetano kao vrstan karakterni tenor, ostvarila su zapaženu međunarodnu karijeru. Antonio je pjevao Forda na praizvedbi Falstaffa 1893. i Schaunarda na praizvedbi La Bohème 1896, a Gaetano Gora na praizvedbi Madame Butterfly 1904. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ester Mazzoleni

    (Šibenik, 12. ožujka 1883. – Palermo, 17. svibnja 1982.)

    Piše: Marija Barbieri
    Šibenčanka Ester Mazzoleni bila je jedan od najvećih talijanskih dramskih soprana koji su belkantističku tradiciju održali živom. Nastupom 1908. u Scali na prvoj izvedbi Cherubinijeve Medeje u Italiji, zahvaljujući iznimnoj kreativnoj snazi, postala je pojam za Juliju u Vestalki, Medeju i Normu. Bila je prva Aida u Areni u Veroni
    ...pročitajte cijeli tekst...

portreti